Koordinate: 44°34′55″N 16°11′49″E / 44.582°N 16.197°E / 44.582; 16.197

Cimeše

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Cimeše
Cimeše na karti BiH
Cimeše
Cimeše
Cimeše na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Unsko-sanska županija
Općina/Grad Bosanski Petrovac
Zemljopisne koordinate 44°34′55″N 16°11′49″E / 44.582°N 16.197°E / 44.582; 16.197
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 27

Cimeše su naseljeno mjesto u općini Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Jednom svojom uvalom prema jugu Bjelajsko polje prilazi do ispod same Osječenice. Na obodu te uvale je selo Cimeše, poljskog tipa s kućama blizu jedna drugoj. Dio sela prema Bjelajskom polju naziva se Konjski brijeg. Na jug, do Osječenice, uzdiže se uzvisina Raušovica. Do istoka ih zatvaraju brijegovi: Magarevac, Cimeše, Grabik. Cimeše nema svojih izvora, ali je blizu voda u Bjelaju, odakle selo vodovodom dobiva vodu. Zemljište je vrlo rodno u odnosu na ostali dio Bjelajskog polja.[2]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Iznad cimeških kuća nalazi se arheološki lokalitet Crkvina. Tu je otkopan temelj crkve u obliku križa, a okolo se nalazi nekoliko gromila (pogrebnih humki). Prekopano ih je 18. U tri su nađene dječje kosti, u ostalim nakiti od bronce i jedna ukosnica od pozlaćenog srebra kao i željezni "rimski" ključ.[3] Čitav lokalitet je višeslojan, u rasponu od 4. do druge polovice 6. stolječa. Podrobnija ispitivanja pri Zemaljskom muzeju u Sarajevu su utvrdila da je ukosnica iz razdbolja kada su ovim krajevima vladali Istočni Goti pošto su predhodno srušili rimsko carstvo.[4]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

1991.[uredi | uredi kôd]

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[5]:

ukupno: 139

  • Srbi - 130
  • Muslimani - 9

2013.[uredi | uredi kôd]

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 27

  • Srbi - 24
  • Bošnjaci - 3

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 18. ožujka 2020.
  2. Petar Rađenović: Bjelajsko polje i Bravsko, Beograd, 1925.
  3. Vejsil Ćurčić: Starine iz okoline Bosanskog Petrovca, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Sarajevo, 1902.
  4. Alojz Benac, Đuro Basler i dr.: Kulturna istorija Bosne i Hercegvine od najstarijih vremena do početka turske vladavine, Veselin Masleša, Sarajevo, 1966.
  5. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.