Tommaso Campanella

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Tommaso Campanella
Tommaso Campanella
Tommaso Campanella; naslikao Francesco Cozza
Rođenje 5. rujna 1568.
Stilo
Smrt 21. svibnja 1639.
Pariz
Nacionalnost Talijan
Zanimanje filozof, teolog, astrolog, pjesnik
Portal: Životopis
Campanellino djelo "Metafizika" (lat. Metaphysica, 1638.)

Tommaso Campanella, O. P. (Stilo, 5. rujna 1568.Pariz, 21. svibnja 1639.), je bio talijanski dominikanac, filozof, teolog, astrolog i pjesnik. Kršten je imenom Giovanni Domenico Campanella.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodio se u Stilu, pokrajina Kalabrija, 5. rujna 1568. godine. Bio je sin siromašnog i nepismenog postolara te je sa četrnaest godina ušao je u dominikanski red.[1] Uzeo je ime Tommaso u čast sv. Tome Akvinskog. Kasnije je studirao teologiju i filozofiju.

U početku, postaje nezadovoljan Aristotelovim pravovjerjem te ga privlači empirizam Bernardina Telesija (1509.-1588.), koji je naučavao da je znanje osjećaj i da sve stvari u prirodi imaju osjećaj. Godine 1588. boraveći u gradu Consezi upoznao se sa djelom filozofa Bernardina Telesija, "O prirodi stvari sukladno njenim načelima" (lat. De rerum natura iuxta propriis principiis), koji je utjecao na njegov sustav razmišljanja i na osnovu kojeg je napisao svoje djelo u obranu prirodne filozofije, "Osjetilno dokazana filozofija" (lat. Philosophia sensibus demonstrata).

Godine 1590. boravio je u Napulju gdje se počeo zanimati u astrologiju, a astrološka nagađanja su postala stalna u njegovim djelima. Campanellini heterodoksni pogledi, posebno njegovo suprotstavljanje autoritetu Aristotela, doveli su ga u sukob s crkvenim vlastima. Svoje smione filozofske koncepcije širio je u Napulju, Rimu, Firenci i Bologni, zbog čega je 1594. prokazan inkviziciji kao širitelj heretičke nauke. Bio je zatvoren u samostanu do 1597. godine, kada biva pušten.

Nakon oslobođenja, Campanella se vraća u Kalabriju, gdje je optužen zbog zavjere protiv španjolske vlasti koja je u to vrijeme upravljala Napuljskim Kraljevstvom.[1] U kolovozu 1599. je uhićen i deportiran u Napulj gdje mu se sudilo zbog hereze i pobune protiv vlasti. Campanella je proveo dvadeset i sedam godina u raznim zatvorima u Napulju te je konačno pušten na slobodu 1626. godine, na intervenciju pape Urbana VIII.

Za vrijeme zatočeništva napisao je najznačajnije radove, a njegovo glavno djelo "Grad sunca" (lat. Civitas Solis)[1] (izvorno napisao na talijanskom 1602.), objavljeno je na latinskom u Frankfurtu (1623.) i u Parizu (1638). U tom djelu iznosi projekt idealne države, utopije te postavlja novi odnos između vjere i znanosti

Branio je Galileija u prvom procesu sa djelom "Obrana Galilea" (pisano 1616., objavljeno 1622.). Nakon svoga oslobođenja odlazi u Rim gdje je pet godina bio savjetnik pape Urbana VIII., vezano za astrološka pitanja. Pred novom optužbom se sklonio u Pariz, gdje mu je utočište pružio francuski kralj Luj XIII. i kardinal Richelieu.[2]

Glavna djela[uredi VE | uredi]

  • Philosophia sensibus demonstrata (Osjetilno dokazana filozofija, 1590.)
  • Prodromus Philosophiae instaurandae (1617.)
  • De sensu rerum et magia (Osjećaj stvarnosti i magije, 1620.)
  • Apologia pro Galileo mathematico (1622.)
  • Realis philosophiae epilogisticae partes quatour (sadrži i Civitas Solis, Grad Sunca, 1623.)
  • Metaphysica (Metafizika, 1638.)
  • Philosophiae rationalis partes quinque (1638.)

Izvori[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Tommaso Campanella