Sveučilište u Virginiji
| Monticello i Sveučilište u Virginiji u Charlottesvilleu | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  SAD |
| Godina uvrštenja | 1987. (11. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | i, iv, vi |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO:442 |
| Koordinate | 38°03′5″N 78°50′5″W / 38.05139°N 78.83472°W |
  Sveučilište u Virginiji Lokacija Sveučilišta u Virginiji na području SAD-u | |
Sveučilište u Virginiji (engl. University of Virginia, kratica: UVA) je javno sveučilište u gradu Charlottesvilleu, u američkoj saveznoj državi Virginiji. Zamislio ga je i dizajnirao 1819. godine Thomas Jefferson (1743. – 1826.), autor Američke deklaracije o neovisnosti i treći predsjednik SAD-a, koji je bio također i talentirani arhitekt. Izvorno upravno tijeko UVA su činili bivši američki predsjednici Thomas Jefferson, James Madison i James Monroe. Posjed na kojemu je nastalo sveučilište je bio u vlasništvu Monroea, u čijem domu i odvjetničkom uredu je danas smješten rezidencijalni dio sveučilišta.[1]
Thomas Jefferson je dizajnirao Sveučilište u Virginiji u duhu neoklasicizma i načelima paladijanizma, te ga je nazivao Akademsko selo (Academical Village). Njezina jedinstvena arhitektura zasnovana na rječniku klasične antike simbolizira težnje novoosnovane američke republike kao nasljednice europske tradicije, ali i najavljuje kulturni eksperiment tzv. kolonijalne arhitekture zrele države. Zbog toga je virginijsko sveučilište, zajedno s privatnom Jeffersonovom vilom Monticello, upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi 1987. godine.[2]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Zemljište za izgradnju sveučilišta su 1788. godine je kupio ratni veteran James Monroe, koji će kasnije postati peti predsjednik SAD-a. God. 1817. odbor je otkupio zemljište od Monroea, kada je on bio predsjednik, i pod vodstvom Jeffersona započela je gradnja koja je dovršena 1819. god. Nastava u sveučilištu je započela 1825. godine. Za razliku od ostalih sveučilišta koja su tada nudili samo tri studija: medicinu, pravo i teologiju, Sveučilište u Virginiji je nudilo i studije astronomije, filozofije, politologije, arhitekture i drugih inženjerskih disciplina. Bila je to prva obrazovna institucija koja je nudila studije modernih akademskih disciplina.[3] Još progresivniji korak je bio potpuno odvajanje obrazovanja od religije. God. 1826. James Madison, četvrti predsjednik SAD-a je postao rektor sveučilišta, a Jefferson je bio u upravnom odboru, sve do svoje smrti.
William Faulkner, dobitnik Nobelove nagrade i Pulitzerove nagrade, postao je predavač i konzultant na sveučilištu 1957. godine, što je ostao do svoje smrti 1962. god. Braća John F. i Robert F. Kennedy su pohodili sveučilište 1958., a 1960. godine i Martin Luther King. Sveučilište su posjetili i kraljica Elizabeta II. 1976. i Desmond Tutu 1998. god.
God. 2012. U.S. News & World Report je rangirao virginijsko sveučilište na drugo mjesto svih javnih sveučilišta u SAD-u i 25. ponajbolje u državi.[4] Sportisti UVA se natječu u 23 sporta, a u ukupnom poretku američkih sveučilišta (NACDA Directors' Cup) su ostvarili treće mjesto 2010. godine.[5]
Odlike[uredi | uredi kôd]
Sveučilište u Virginiji je remek djelo i izvanredan primjer velikih obrazovnih institucija iz vremena prosvjetiteljstva. Ono je bilo posljednje arhitektonsko i najambicioznije Jeffersonovo djelo. Upuštajući se u ovaj projekt utemeljen na obrazovnim idealima enciklopedizma i demokracije, Jefferson je napustio planove starijih fakulteta u Velikoj Britaniji i SAD-u. Njegov ostvareni plan „akademskog sela” je inspiriran higijenskim načelima graditelja bolnica i masom simbolično dočarava hijererhiju i ponavljanje oblika.
Njegova Rotunda, koja je kopija rimskog Panteona u pola njegove veličine, se uzdiže iznad knjižnice i dominira cijelim kompleksom. U deset paviljona s obje strane knjižnice nalazilo se deset profesora koji su vodili neovisne škole, te je namjera bila da svojim osobitim oblikovanjem predstavljaju enciklopediju klasične i neoklasične arhitekture. Na katu iznad učionica bile su stambene prostorije profesora i 54 sobe za učenike. Kolonada u prizemlju koja ih sve povezuje je služila kao ujedinitelj cjelokupnog prostora.
Zgrada na samom jugu kompleksa je dodana kasnije i nepotrebno je zatvorila ovaj slavodobitni prostor.
Slavni učenici[uredi | uredi kôd]
|
Od osoba koje su diplomirale na Sveučilištu u Virginiji ističu se:
|
Dok su sveučilište pohađali i:
|
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Sveučilište u Virginiji Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. srpnja 2012. (Wayback Machine) na HistArch (engl.) Preuzeto 26. rujna 2012.
- ↑ Monticello and the University of Virginia in Charlottesville na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 26. rujna 2012.
- ↑ Dumas Malone, Jefferson and His Time: The Sage of Monticello, str. 417.-418.
- ↑ Best Colleges 2012: Top Public Schools Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. ožujka 2016. (Wayback Machine), US News and World Report (engl.) Preuzeto 26. rujna 2012.
- ↑ NACDA Directors' Cup 2010.[neaktivna poveznica] (engl.) Preuzeto 26. rujna 2012.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Službena stranica Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. lipnja 2007. (Wayback Machine) (engl.)
- University of Virginia Visual History Collection Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. veljače 2012. (Wayback Machine)
- Galerija fotografija Monticella Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. svibnja 2020. (Wayback Machine)
