Velika subota
Velika subota ili Sveta subota (lat. Sabbatum Sanctum) je zadnji, treći dan Vazmenoga trodnevlja. Slavi se dan prije Uskrsa.
To je dan tišine i molitve. Na Veliku Subotu Crkva se zadržava kod Gospodinova groba te u molitvi i postu razmišlja o Njegovoj muci, smrti i silasku u podzemlje (šeol). Stoga vjernici posjećuju posebno uređen Božji grob u crkvi.
Naziva se i Veliki šabat, Subota Aleluje u Brazilu i Portugalu, Subota slave (port. Sábado de Gloria), Crna subota, Radosna subota, a u koptskih kršćana Mega Sabbatun.
Dopušteno je slaviti samo sakramente pomirenja i bolesničkoga pomazanja, a Sveta pričest može se dijeliti samo kao popudbina (viaticum).
Crkva u svojoj tradiciji čuva veliko blago. Tako je za Veliku subotu svojstveno Vazmeno bdjenje, koje se slavi noću te ga nije prikladno započeti prije nego padne noć, a treba završiti prije svanuća nedjelje. Tada se vjernici okupljaju oko ognja, koji svećenik blagoslovi. Tim se plamenom upali i uskrsna svijeća koja predstavlja samoga Isusa Krista. Svećenik na svijeću stavlja simbole A i Ω. To označava Krista koji je i početak (Alfa) i svršetak (Omega). Također se na svijeću stavljaju brojevi tekuće godine. Narav znaka iziskuje da se svake godine u Vazmenom bdjenju blagoslivlje nova uskrsna svijeća, napravljena od prirodnoga voska. Uskrsna svijeća kroz čitavo vazmeno vrijeme stoji kod ambona i pali se u svim zajedničkim bogoslužnim činima. Upravo tim bdjenjem vjernici započinju slaviti Uskrs.
Također je običaj da se u Vazmenoj noći u zajedništvo Crkve prime katekumeni. Katekumenat je priprava odraslih za primanje sakramenata kršćanske inicijacije. Sakramenti kršćanske inicijacije jesu krštenje, Euharistija i sveta potvrda. Svećenik katekumene krsti vodom iz studenca koji je blagoslovio na Vazmenomu bdijenju. U taj se studenac također uranja i Uskrsna svijeća. Prikladno je da đakon ili svećenik pjeva hvalospjev uskrsnoj svijeći (Exultet), koja predstavlja Isusa Krista. U tomu hvalospjevu, svećenik moli Gospodina neka Uskrsna svijeća razgoni mrak te noći.
Prije liturgijskih reformi 1955. godine, postojao je obred i ophod nazvan Uskrsnuće tijekom kojeg bi svećenik simbolično iznio monstrancu iz božjeg groba.[1] Ovaj je obred još uvijek populan među katolicima u Poljskoj.[2]
 | Wikizvor ima izvorni tekst Homilija Velike subote |
| |||||
| |||||||||||
- ↑ Pažin, Zvonko. 4. svibnja 2023. Iz riznice đakovačkih obrednika: Ophod na Veliku subotu. Vjera i Djela. Pristupljeno 18. veljače 2025.
- ↑ Rezurekcja. Czym jest i kiedy powinna się odbyć?. Stacja7.pl (poljski). 28. ožujka 2024. Pristupljeno 18. veljače 2025.