Veliki tjedan
Veliki tjedan ili Sveti tjedan (lat. Hebdomada Sancta) je razdoblje u liturgijskoj godini od Cvjetnice do Uskrsa. Dani u Velikom tjednu vrijeme su kršćanske ozbiljnosti, sabranosti i promišljanja o svetosti vremena i događaja u njemu.
Veliki tjedan počinje Cvjetnicom ili Nedjeljom Muke Gospodnje.
Veliki ponedjeljak, utorak i srijeda su svagdani Velikoga tjedna.
Prema tradiciji, na Veliku srijedu obdržava se post kao sjećanje na Judinu izdaju Isusa u Maslinskom vrtu.[1]
Korizma završava na Veliki četvrtak u 15 sati (šesta ura).
Najčešće ujutro na Veliki četvrtak biskup u zajedništvu sa svim svećenicima biskupije slavi Misu posvete ulja na kojoj se blagoslivlja ulje za svetu potvrdu, bolesničko pomazanje i katekumene. Uvečer svaki župnik, u zajedništvu s cijelom župnom zajednicom i braćom svećenicima predslavi Misu večere Gospodnje, u kojoj se spominje Kristova ustanova svećeničkoga reda (pranjem nogu apostolima, Iv 13,1–15) i sakramenta Euharistije na Posljednjoj večeri. U noći s Velikoga četvrtka na Veliki petak moli se Sveta ura.
Veliki petak jedini je dan u godini na koji nema svete mise, nego se slavi Služba Muke Gospodnje. Obilježava se sjećanje na Isusovu muku i smrt na križu. Cijeli dan zapovijeđen je post i nemrs. Prije Službe često se moli i pobožnost križnoga puta. Tako i papa predvodi križni put u Koloseju.
Velika subota dan je tišine do Vazmenoga bdjenja u subotu navečer, koje je vrlo bogato obredima.
Na Uskrs se slavi Isusovo uskrsnuće kao pobjeda nad grijehom i smrću.
- Dragić, Marko: Veliki tjedan u crkveno-pučkoj baštini šibenskoga zaleđa. Titius, 8, 2015.
- ↑ Velika srijeda – Znate li zašto se danas posti? narod.hr. Narod. Objavljeno 27. ožujka 2024.
- Sestrinski projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Veliki tjedan |
- Mrežna mjesta
- Šimunović, Milan: Veliki tjedan: vodič Rijeka, 2012.
|
|