Votka

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Muzej vodke, Mandrogi, Rusija.
Stari pribor za proizvodnju vodke (horilke) kod Naddnjiprovlja, Perejaslav-Hmeljnickij, Ukrajina.

Vodka je žestoko alkoholno piće, najčešće bezbojno, nastalo destilacijom žitarica. Prema klasifikaciji spada u jaka alkoholna pića po posebnim postupcima. Ime potiče od slavenske riječi „voda“, kao deminutiv u ruskom jeziku. U Ukrajini se vodka imenuje «Horilka» (od riječi goriti/horiti ili žariti), i prema istraživanjima europskih stručnjaka iz Rusije, Švedske i Finske, ukrajinska vodka odnosno horilka trenutno ima najbolju kvalitetu u svijetu.[1][2]

Pored zanemarljive količine aditiva okusa, votka se uglavnom sastoji samo od alkohola (etanola) i vode. Količina alkohola kreće se između 35% i 70%. Klasična ruska vodka ima 40% alkohola. To se pripisuje ruskim standardima koje je 1894. godine uveo Aleksandar III i to nakon istraživanja Dmitrija Mendeljejeva. Sudeći po nalazima Muzeja vodke u Sankt Peterburgu, Mendeljejev je došao do spoznaja da je savršen postotak 38%. Pošto su se u to doba alkoholna pića oporezivala po postotku alkohola u njima, radi lakšeg izračuna određen je standardni iznos od 40%. Kada je postotak alkohola manji od navedenog, ukus vodke može biti „vodenast“, a veći postoci daju „žešću“ vodku. Po saveznom zakonu Sjedinjenih Američkih Država, minimalni postotak alkohola u vodki je 40%, a po europskim standardima - 37,5%.

Iako se vodka uglavnom pije „čista“, bez dodatnih sastojaka, u južnoj Europi i skandinavskim zemljama vodka svoju popularnost duguje rastućoj upotrebi u raznim koktelima kao što su Krvava Meri, Martini i dr.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Porijeklo vodke još nije do kraja razjašnjeno, ali se pretpostavlja da vodka potiče s područja današnje Poljske, Ukrajine, zapadne Rusije i Bjelorusije. Prvi pisani nalaz u Poljskoj datira od 1405. godine u sudskom registru Sandomirca. U Rusiji, prvi službeni pisani spomen vodke u njenom današnjem značenju je dekret kraljice Katarine II., 8. lipnja 1751, koji je regulirao vlasništvo destilerija vodke. Votka je danas jedno od najpopularnijih pića na svijetu. Rijetko se pila izvan Europe pedesetih godina prošlog stoljeća, kad se njena popularnost proširila u Novi svijet preko poslijeratne Francuske. Do 1975. prodaja vodke u Sjedinjenim Američkim Državama nadmašila je prodaju burbon viskija, koji je dotad bio najpopularnije žestoko piće. U drugoj polovici dvadesetog stoljeća, vodka je svoju popularnost dugovala svojstvu da ostavlja „bez zadaha“ (što je netočno), što je jedna reklama tvrdila „nemoguće je otkriti miris alkohola u dahu“.

Proizvodnja[uredi | uredi kôd]

Voddka nastaje destilacijom bilo koje biljke bogate škrobom ili šećerom. Danas se većinom pravi od žitarica poput, raži i pšenice. Takva vodka smatra se mnogo boljom od votke načinjene od drugih žitarica. U nekim zemljama centralne Europe, poput Poljske, vodka se pravi i tako fermentacijom otopine kristalnog šećera i nekih soli, a zatim destilacijom fermentirane smjese nekoliko tjedana kasnije. Danas se vodka proizvodi širom svijeta.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  • Begg, Desmond. The Vodka Companion: A Connoisseur's Guide. Running: 1998. ISBN 0-7624-0252-0.
  • Pokhlebkin, William and Clarke, Renfrey (translator). A History of Vodka. Verso: 1992. ISBN 0-86091-359-7.
  • Delos, Gilbert. Vodkas of the World. Wellfleet: 1998. ISBN 0-7858-1018-8.
  • Lingwood, William, and Ian Wisniewski. Vodka: Discovering, Exploring, Enjoying. Ryland, Peters, & Small: 2003. ISBN 1-84172-506-4.
  • Price, Pamela Vandyke. The Penguin Book of Spirits and Liqueurs. Penguin Books, 1980. Chapter 8 is devoted to vodka.
  • Broom, Dave. Complete Book of Spirits and Cocktails, Carlton Books Ltd: 1998. ISBN 1-85868-485-4
  • Faith, Nicholas and Ian Wisniewski Classic Vodka, Prion Books Ltd.: 1977. ISBN 1-85375-234-7
  • Rogala, Jan. Gorzałka czyli historia i zasady wypalania mocnych trunków, Baobab: 2004. ISBN 83-89642-70-0

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. They found Ukraine Horilka the best vodka in the world.
  2. Should Ukraine protect Horilka as intellectual property?. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. studenoga 2010. Pristupljeno 17. studenoga 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)