Stanovništvo Rusije

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Kretanje stanovništva Rusije kroz povijest.
Populacijska piramida Rusije 2010. godine.
Ruska djevojka

Stanovništvo Rusije sastoji se od više od 160 naroda, a dominiraju Rusi (80,9 %).

Podaci s popisa obavljenog 2012. govore, da je ukupan broj građana Rusije iznosio oko 143.300.000 stanovnika.[1]

Najveći gradovi Rusije su: Moskva (11,5 milijuna stanovnika), Sankt Peterburg (5,2 mil.), Novosibirsk (1,47 mil.), Jekaterinburg (1,35 mil.) i Nižnji Novgorod (1,35 mil.) (svi podaci 2009. godine).

Gradskog stanovništva ima 73,2%, a seoskog 26,8%.

Nacionalna struktura[uredi | uredi kôd]

Nacionalna struktura (spomenuti su narodi s preko 250.000 pripadnika) (popis 2010.):

  • Rusi – 111.016.896 stanovnika (80,9 % od ukupnog stanovništva)
  • Tatari – 5.310.649 stanovnika (3,9 %)
  • Ukrajinci – 1.930.000 stanovnika (1,41 %)
  • Baškiri – 1.584.554 stanovnika (1,16 %)
  • Čuvaši – 1.435.872 stanovnika (1,05 %)
  • Čečeni – 1.431.360 stanovnika (1,04 %)
  • Armenci – 1.180.000 stanovnika (0,86 %)
  • Avarci – 912.090 stanovnika (0,66 %)
  • Mordvini – 744.237 stanovnika (0,54 %)
  • Kazasi – 647.732 stanovnika (0,47 %)
  • Azeri – 603.070 stanovnika (0,44 %)
  • Udmurti – 552,299 stanovnika (0,40 %)
  • Marijci – 547.605 stanovnika (0,40 %)
  • Oseti – 528.515 stanovnika (0,39 %)
  • Darginci – 589.396 stanovnika (0,43 %)
  • Oseti – 528.515 stanovnika (0,39 %)
  • Bjelorusi – 521.443 stanovnika (0,38 %)
  • Kabardinci – 516.826 stanovnika (0,38 %)
  • Kumici – 503.060 stanovnika (0,37 %)
  • Jakuti – 478.085 stanovnika (0,35 %)
  • Lezgini – 473.722 stanovnika (0,35 %)
  • Burjati – 461.389 stanovnika (0,34 %)
  • Inguši – 443.833 stanovnika (0,32 %)
  • Nijemci – 394.138 stanovnika (0,29 %)
  • Uzbeci – 289.862 stanovnika (0,21 %)
  • Tuvanci – 263.934 stanovnika (0,19 %)

Ruski jezik je izrazito dominantan i njime se služi 98 % stanovništva.

Stanovništvo po religiji[uredi | uredi kôd]

Podaci o vjerskom sastavu nepouzdani su, jer se vjera ne ispituje u popisima stanovništva. Samo je manji dio populacije aktivno religiozan, ali se većina deklarira vjernicima.

Zakonski se kao tradicionalne religije priznaju: pravoslavlje, islam, budizam i judaizam.[2] Slavensko stanovništvo je dominantno pravoslavno (ima ih oko 100 milijuna[3]). U male kršćanske skupine pripadaju: armenski kršćani, rimokatolici i protestanti. Islamskoj zajednici pripadaju neki narodi turskog porijekla (Tatari, Baškiri) i većina naroda sjevernog Kavkaza (Čečeni, Inguši) (ima ih oko 7 milijuna [4]). Budizam je tradicionalan u: Burjatiji, Tuviji i Kalmikiji.

Vidi i:[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. http://www.gks.ru/bgd/free/B12_00/IssWWW.exe/Stg/dk10/8-0.htm Preuzeto 4. ožujka 2013.
  2. Bell, I (2002). Eastern Europe, Russia and Central Asia. ISBN 9781857431377
  3. http://www.state.gov/j/drl/rls/irf/2007/90196.htm Preuzeto 4. ožujka 2013.
  4. http://www.interfax-religion.com/?act=news&div=2869 Preuzeto 4. ožujka 2013.