Vučipolje (Hrvace)

Koordinate: 43°49′52″N 16°34′55″E / 43.831°N 16.582°E / 43.831; 16.582
Izvor: Wikipedija
Inačica 4704121 od 19. travnja 2016. u 17:55 koju je unio Domjanovic (razgovor | doprinosi) (dodavanje podataka za popis 2011.)
Vučipolje
Država Hrvatska
ŽupanijaSplitsko-dalmatinska županija
Općina/gradHrvace

Površina[1]22,4 km2
Visinacca. 450 mnm
Koordinate43°49′52″N 16°34′55″E / 43.831°N 16.582°E / 43.831; 16.582

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno69
– gustoća3 st./km2

Poštanski broj21233 Hrvace
Pozivni broj+385 (0)21
AutooznakaST

Zemljovid

Vučipolje na zemljovidu Hrvatske
Vučipolje
Vučipolje

Vučipolje na zemljovidu Hrvatske

Vučipolje je naselje u sastavu općine Hrvace u Zagori smješteno između 3 planine: sa sjevera Debelo Brdo, juga Svilaja i sjeveroistoka Dinara te na jugu jezero Peruča. Vučipolje je selo tipičnog rasporeda u Dalmatinskoj Zagori u čijem su sastavu zaseoci Budići, Glavurdići, Brkljačići, Šarići, Kudrići, Prološčići, Marunice, Domjanovići, Tomići te Gradina kao najveći zaseok.

Naselja koja su najbliže Vučipolju su: Zasiok jugozapadno cca 1 km, Bitelić istočno cca 5 km, Dabar zapadno cca 2 km,a od većih mjesta Hrvace ujedno i središte općine južno cca 13 km, grad Sinj južno cca 21 km te grad Vrlika sjeverozapadno cca 20 km udaljenosti.

Stanovništvo sela je stopostotno hrvatske nacionalnosti, i rimokatoličke vjere a u selu se nalazi crkva Svetog Ivana Krstitelja koji se u kalendarskoj godini slavi 24. lipnja te je taj svetac zaštitnik sela, a još se u župi i crkvi slavi i Gospa Karmelska 16. srpnja. U župi se nalazi i kapelica Svetog Antuna Padovanskog koji se slavi 13. lipnja.

Selo se nalazi na nadmorskoj visini od nekih cca 450 m, te samim time spada pod planinske predjele. Nedaleko od sela se nalazi Peručko jezero.

Povijest

Naselje Vučipolje se smatra naseljenim negdje od kraja 14. stoljeća zbog pronalaska nekoliko stećaka na lokaciji Greblje (greb je arhaični naziv za grob) u samom selu. Premda i prijašnja naseljenost nije osporena zbog pronalaska fragmenata iz rimskog doba.

Tijekom epidemije kuge u podacima iz franjevačkom samostana u Sinju navodi se da se u selu Vučipolju zabilježeno sedam smrtnih slučajeva i to sve članova jedne obitelji kojima je fratar dao sakrament posljednje pomasti.

Selo bilježi da je za vrijeme pandemije Španjolice (Španjolske gripe) nije bilo dima (kuće) u kojem netko nije umro od posljedica iste. Gotovo četvrtina stanovništva sela je podlegla gripi a uzrokovala je i jedan od valova iseljavanja iz sela.

U NOB-u tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovala su 54 stanovnika.[3]

Selo je 27. studenog 1990. godine stradalo zajedno s bližom okolicom od potresa i naknadnog podrhtavanja. Najjači potres je imao jakost od 5,6 stupnja po magnitudi Richterove ljestvice te VII°-VIII° intenziteta u 4:37 sati, potom je u 4:51 slijedio gotovo jednako jak potres od 5,5 stupnjeva po magnitudi sa stupnjom intenziteta od VII° a tlo se od tog prvog i drugog potresa u naknadnom podrhtavanju salijegalo još mjesec dana kroz 88 potresa koji su snagom varilali između 1,7 do 4,6 stupnjeva.[4] [5]

Za vrijeme Domovinskog rata, dana 17. rujna 1991., selo je napadnuto od strane JNA, srpskih pobunjenika i četnika ali i obranjeno. Hrvatska vojska 19. rujna 1991. godine morala povući zbog probijanja linije obrane južne strane jezera Peruča te je u nekoliko narednih dana cijelo selo opljačkano te spaljeno gotovo do temelja. Tijekom rata selo se nalazilo na zoni razgraničenja te su iza rata ostala minirana područja kako u samom središtu tako i u okolici sela, pa je tako u selu poslije povratka stanovništva bilo stradavanja od mina i to šest (6) smrtnih slučajeva i osam (8) teških ranjavanja. A za vrijeme rata je u selu također bilo devet (9) poginulih i više ranjenih hrvatskih branitelja. Selo je oslobođeno dijelom u akciji HV zvanoj Peruča a konačno oslobođenje je dočekalo u prvom danu akcije Oluja.

Stanovništvo

Stanovništvo sela je u velikom opadanju zbog iseljavanja a razlog je bio izgradnja HE Peruča 1958. - 1963. čime je oduzeto polje u slivu rijeke Cetine i pritoka Dabar (Točilo) koje je bilo od velikog značaja kao plodno poljoprivredno tlo, te zbog Domovinskog rata koji je poharao ta područja, i prijeratnog raseljavanja koje se najčešće "trbuhom za kruhom" u okolne gradove Sinj, Split, Slavoniju (Osijek, Đakovo, Feričanci, Slavonski Brod, Čepin, Stankovci, ...), Istru (Poreč, Vrsar, Funtana, Pula) (dana 5.9.2008 zabilježeno je da u Funtani živi 20-ak obitelji korjenima iz Vučipolja, Poreč 3, Pula 3, Vrsar 1, uglavnom Liovići i Marunice-pogledati telefonski imenik) i inozemstvo u Njemačku, Austriju, Švicarsku i neke druge europske zemlje te nekoliko u SAD, Kanadu i Australiju odlazilo u nadi za boljim životom, tako da sada samo središte sela broji 30-ak ljudi, uglavnom starije životne dobi. Prema popisu iz 2001. ima 113 stanovnika, dok je na popisima stanovništva do 1971. godine u selu bilo popisano preko 290 stanovnika.

Zbog ugroženosti od totalnog iseljavanja država je ovo područje stavila pod "Brdsko-planinska područja" (porezne olakšice, poticaji u poljoprivredi, stočarstvu, poduzetništvu itd.) a zbog obuhvaćenosti ratnim djelovanjem i pod "Područja od posebne državne skrbi" što je djelomično spriječilo raseljavanje i povratak dijela stanovništva.

Kretanje broja stanovnika

U razdoblju od 1869. do 1921. u podacima su sadržani i upisani stanovnici naselja Zasiok jer je do 1931. iskazivano kao dio naselja.


Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[6]
i 2011.
broj stanovnika
189
269
276
313
446
253
390
415
361
293
207
174
113
107
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.

Podaci za popis 2011. naknadno dodani.

Gospodarstvo

Selo ima potencijal za izgradnju vjetroelektrana zbog bure koja izrazito jako puše na predjelu Poda. Postoji mogućnost razvoja avanturističkog, lovnog i ribolovnog turizma zbog prirodnih ljepota područja te blizine jezera.

U naselju Vučipolju djeluje poljoprivredna braniteljska zadruga koja se bavi pčelarstvom i preradom meda i pčelinjih proizvoda. Ova zadruga je uz djelomičnu pomoć iz proračuna općine obnovila objekat stare osnovne škole koja je tijekom Domovinskog rata bila uništena do neprepoznatljivosti. Zadruga koristi objekat stare škole koncesijski za svoje potrebe. Za potrebe seoskih sastanaka, predsjedničkih i stranačkih izbora i drugih javnih potreba zadruga se obavezala ustupiti dio prostorija na korištenje.

Na području naselja Vučipolje uz glavnu cestu kroz samo mjesto postoji objekt sa dva zoga za balote na otvorenom, a sakriven unutar šume tako da pruža lijep ugođaj igračima. U istom objektu se nude domaći proizvodi iz OPG-a poput kravljeg sira, pršuta, domaćeg vina i drugih raznih delicija. Objekt je prava oaza za za domaće ljude kako i za turiste koji će biti srdačno dočekani od domaćina koji su među rijetkima ostali u samom selu. U naselju Kudrići posluje jedan ugostiteljski objekt konobskog ugođaja sa uređenim zogovima za balote te malim zoološkim vrtom s domaćim životinjama.

Zanimljivosti

U naselju Vučipolje kod stanovnika sa prezimenom Domjanović postoje tri različite rodoslovne grane pod istim prezimenom te se sa vremenom razvio specifičan način raspoznavanje između pojedinih rodoslovnih grana. Da bi se znalo kojoj lozi pripada pojedinac sa prezimenom Domjanović članovi istih se obraćaju jedni drugima uz pridjeve:

  • Domjanovići iz središnjeg dijela - Serdari,
  • Domjanović iz zaselka Brkljačići - Reizi (Kraljevi),
  • Domjanović iz zaselka Brkljačići - (O)leandri i
  • Domjanović iz dijela naselja kod Tomića kuća - Knjezovi ili Knezovi.

Zanimljivo je da su u nedavnoj prošlosti te loze sudjelovale u nekakvoj vrsti seoskog vijeća zajedno s drugim obiteljima u selu te da su imali izabrane vođe koje su ih predstavljale na vijeću a nosili su titule kralja, kneza i (o)leandra. Loze Reizi, Knezovi i (O)leandri nisu u krvnom srodstvu pa su međusobno rodbinski tek rijetki vezani.

Pri Reizima postoji jedan ogranak loze koji se naziva Zečevi. Većina pripadnika ove loze se odselio iz sela te su prije Domovinskog rata živili na području Glamoča u Bosni i Hercegovini.

Izvori

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Iz povijesti Dalmacije (str. 122) - Bernard Stulli ISBN 86-7397-073-3
  4. http://geofizika-journal.gfz.hr/Vol_10/Markusic.pdf Seizmički izvještaj za područje RH za razdoblje 1990. - 1992.
  5. http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2003/tabele/01_042_tab.pdf Državni zavod za statistiku - Tablični prikaz iz 2003.
  6. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Vučipolje (Hrvace) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.