Perućko jezero

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Peručko jezero)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Perućko jezero
Troglav Peruca.jpg
Lokacija Brana na Cetini
Koordinate 43°49′″N 16°36′″E / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /; Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /Koordinate: 43°49′″N 16°36′″E / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /; Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /
Površina cca 15 km²
Zapremina 0,541 km³
Najveća dubina 65 m
Nadmorska visina 360 m
Najveća širina km
Najveća dužina 15 km
Vrsta jezera umjetna akumulacija
Ulijeva se u Cetina
Države Hrvatska
Disambig.svg »Peruća« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Peruća (razdvojba).

Perućko jezero je umjetna akumulacija nastala izgradnjom brane Peruća na rijeci Cetini, te je po veličini treće jezero u Hrvatskoj s površinom od oko 15 km2, a dubinom od 65 m među prva tri (dubina jezera jako varira zbog brane koja u kišnoj sezoni jesen-zima akumulira, a u vrijeme ljeta ispušta vodu).
Izgradnjom brane regulirana je sezona poplava za Hrvatačko polje i Sinjsko polje, te rad nizvodnih hidroelektrana; Peruća, Đale i Zakučac (najveća hidroelektrana u RH).

Opis[uredi VE | uredi]

Područje jezera prije potapanja je bilo djelomično naseljeno, a priroda na tom području je obilovala šumama, oranicama, livadama i vinogradima. Od gospodarskih objekata na rijeci Cetini je u tom području bilo mnoštvo mlinova, stupa, uzgajališta riječnih rakova, te čak jedna manja hidroelektrana sagrađena netom poslije Drugog svjetskog rata, a i mnogi mostovi.
Na tom zemljištu država je provela nacionalizaciju i seljacima iz mjesta Vrlika, Vinalić, Garjak, Kosore, Ježević, Laktac, Dabar, Vučipolje, Zasiok, Bitelić, Rumin, Hrvace, Satrić, Potravlje, Maljkovo, Otišić i Maovice oduzela zemlju, većinom bez naknade. Poplavljivanjem tog područja većina stanovništva se premjesila na viša područja planina Svilaje, Dinare i Debelog brda a dio stanovnika se odselilo iz ovog kraja.
Pri potapanju područja potopljen je i manastir u Dragoviću koji ponekad kod niskih vodostaja izroni iz dubine jezera, zajedno sa zidinama mnogih kamenih kuća, staja, mlinova i suhozida.

Domovinski rat[uredi VE | uredi]

Tijekom Domovinskog rata pobunjenici su miniranjem pokušali srušiti branu, i to za vrijeme najvišega ikad izmjerenog vodostaja , no zbog specifične izgradnje brane (jezgra od ilovače) i brze intervencije Hrvatske vojske spriječeno je potopljavanje nizvodnih sela i gubitak ljudskih života.

Ribolov[uredi VE | uredi]

Ribolov je razvijen, ali samo za sportske i rekreacijske svrhe. Postojali su pokušaji komercijalnog uzgoja ribe u kavezima ali se zbog učestalih krađa odustalo od takvog uzgoja.

Sport[uredi VE | uredi]

Jezero je poznato i po tome što se na njemu, zbog izvsnih uvjeta, pripremaju za nastupe hrvatski i strani veslači, među kojima su osvajači olimpjiskih i svjetskih medalja.

Biološke osobine jezera[uredi VE | uredi]

Budući da se radi o relativno novonastaloj umjetnoj akumulaciji izgrađenoj na izrazito krškom području i ne postoji kontinuitet dugotrajnog razvoja biloške raznolikosti kako biljnog tako i životinjskog svijeta tako da se ne može reći da sama akumulacija obiluje životinjskim i biljnim vrstama premda one koje su evidentirane nisu zanemarive u biološkom smislu.
Viša vodena vegetacija

  • trska Phragmites communis

Fitoplankton

  • svjetleći bičaši Dinoflagellata; Ceratium hirundinella (najbrojniji fitoplankton u jezeru Peruća),
  • alga Cyanophyta Pediastrum,
  • alge Chrysophyta; Dinobryon, Diatomeae, Navicula i Cyclotella.

Zooplankton

  • račići rašljoticalci Cladocera; Bosmina longirostris, Diaphanosoma brachyurum i Daphnia longispina,
  • račići veslonošci Copepoda Diaptomus gracilis i
  • kolnjaci Rotatoria: Polyarthra sp., Brachionus sp. i Asplanchna sp.

Fauna[uredi VE | uredi]

Ihtiofauna

  • potočna pastrva Salmo trutta
  • cetinska ukliva/klen; Squalius illyricus i Leuciscus ukliva
  • badelj iliti lizibaba Cobitis taenia
  • podust Chondrostoma nasus
  • kalifornijska pastrva Oncorhynchus mykiss (uvedena vrsta tijekom poribljavanja)
  • štuka Esox lucius (uvedena vrsta tijekom poribljavanja, izraziti predator, glavni razlog drastičnog opadanja ribljeg fonda u jezeru Peruća i nizvodno na rijeci Cetini)
  • šaran Cyprinus carpio (uvedena vrsta tijekom poribljavanja)
  • lipljen Thymallus thymallus (uvedena vrsta tijekom poribljavanja)
  • babuška Carassius auratus gibelio (uvedena vrsta tijekom poribljavanja)

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Uslijed više uzastopnih dana debelih temperaturnih minusa na jezeru Peruća 16. veljače 2012. godine pojavio se led na gotovo 90% površine po prvi put u svojoj povijesti, premda se jezero u rubnim dijelovima uz obalu znalo i prije zalediti.[1]

Pogledati još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]