XIII. hrvatsko-slavonski korpus

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
XIII hrvatsko-slavonski korpus
Služba 1850. - 1918.
Država War flag of Austria-Hungary (1918).svg Austro-Ugarska
Vojska War flag of Austria-Hungary (1918).svg Austro-ugarska vojska
Grana korpus
Sudjelovanje Zaposjedanje BiH 1878.
Prvi svjetski rat
Jačina oko 60.000
Kratica XIII. KORPS (Agram)
Zapovjednici
Poznati zapovjednici Adolf von Rhemen zu Barensfeld
Luka Šnjarić

XIII hrvatsko-slavonski korpus (zbor) je bio korpus zajedničke vojske (gemeinsamarmee) austro-ugarske vojske. Pokrivao je područje Hrvatske i Slavonije s kvarnerskim otocima i Rijekom, a stožer je imao u Zagrebu.[1]

Osnutak i nadležnost[uredi VE | uredi]

Ustrojen je tijekom preustroja 1883. od dotadašnjeg Glavnog vojnog zapovjedništva u Zagrebu.[1] Popunidbeni kotari su obuhvaćali Bjelovar, Osijek, Karlovac, Otočac, Petrovaradin, Zagreb i popunidbeno okružje ratne mornarice Rijeka (Kriegsmarineergänzungsbezirk Fiume).

Zapovjedništvo i ustroj 1914.[uredi VE | uredi]

1914. zapovjednik korpusa je bio Adolf vitez von Rhemen zu Barensfeld, a načelnik stožera pukovnik Alfred von Zeidler. Korpus je po izbijanju rata upućen u Srbiju. XIII zbor je na početku rata izgledao ovako:[1][2]

XIII zbor
7. pješačka divizija, Osijek
36. pješačka divizija, Zagreb
13. pj. brigada, Osijek 14. pj. brigada, Zemun 71. pj. brigada, Rijeka 72. pj. brigada, Zagreb
52. pukovnija
78. pukovnija
13. opkoparska bojna
68. pukovnija
96. pukovnija
31. lovačka bojna
70. pukovnija
79. pukovnija
16. pukovnija
53. pukovnija
97. pukovnija
13. topnička brigada, Zagreb
38. poljsko-topnička pukovnija, Osijek
39. topnička pukovnija, Varaždin
37. topnička pukovnija, Zagreb
13. haubička pukovnija, Zagreb
13. sklop teških haubica, Zagreb
23. sanitetski odjel, Zagreb
8. konjička brigada, Zagreb
12. ulanska pukovnija
9. husarska pukovnija

Zapovjednici[uredi VE | uredi]

Zapovjedništvo XIII zbora, Zagreb, Jezuitski trg

Zapovjednici (Kommandanten)[3][4]

Načelnici stožera (Stabchefs)[3][4]

Literatura[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]