Zemljopis Bosne i Hercegovine

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Bosnia and Herzegovina topographic map.svg
Karta Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina je smještena na jugoistoku Europe, na zapadnom dijelu Balkanskog poluotoka. Ukupna površina zemlje je 51.129 km². Najdužu granicu ima sa Hrvatskom na sjeveru, sjeverozapadu i jugu koja iznosi 932 km, na istoku i sjeveroistoku ima 312 km granice sa Srbijom, a na istoku i jugoistoku ima 215 km dugu granicu sa Crnom Gorom. Na jugu Bosne i Hercegovine, općina Neum izlazi na Jadransko more u dužini od 21 km. Granice Bosne i Hercegovine su uglavnom prirodne i čine ih rijeke Drina, Sava, i Una.

Zemljopisne cjeline[uredi VE | uredi]

Bosna i Hercegovina sastoji se od dvije zemljopisne i povijesne cjeline: većeg bosanskog dijela na sjeveru (oko 42.000 km²) i manjeg hecegovačkog na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na Hercegovinu, a razlike se uglavnom odnose na karakteristike tla.

Krajnje zemljopisne koordinate BiH
smjer sjeverna zemljopisna širina istočna zemljopisna dužina općina naselje
sjever 45° 16' 30" 16° 55' 56" Bosanska Dubica Gradina Donja
jug 42° 33' 00" 18° 32' 24" Trebinje Podštirovnik
istok 44° 03' 00" 19° 37' 41" Bratunac Žlijebac
zapad 44° 49' 30" 15° 44' 00" Bihać Bugar [1]

Planine i nizine[uredi VE | uredi]

Bosna i Hercegovina je većinom planinska država s karakterističnim visoravnima i kršnim poljima (Livanjsko, Glamočko i Duvanjsko) i neprohodnim šumama (npr. posljednja europska prašuma Perućica), te trenutak užim, trenutak širim riječnim dolinama i kotlinama. Na jugozapadu se nalazi visoko Dinarsko gorje te je njime odvojena od Hrvatske, a dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada prema istoku. Najviši vrh Bosne i Hercegovine je planina Maglić (2.386 m), dok najniži dio zemlje je pored mora. Na sjeveru se planinski prostor spušta s mnogim brežuljcima postupno se pretvarajući u prostranu nizinu, plodnu i gospodarski značajnu bosansku Posavinu koja je dio Panonske nizine. Značajna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih bosanskih rijeka (Una, Vrbas, Bosna, Drina), od juga prema sjeveru, odnosno u slučaju Neretve od sjevera prema jugu. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između Neuma i poluotoka Klek izbija i na Jadransko more.

Najviše planine[uredi VE | uredi]

Vrh Planina Visina
Maglić Maglić 2386 m
Volujak Volujak 2336 m
Pločno Čvrsnica 2228 m
Nadkrstac Vranica 2112 m
Ločika Vranica 2107 m[2]
Zelena Glava Prenj 2103 m
Đokin Toranj Treskavica 2086 m
Veliki Vran Vran 2074 m
Bjelašnica Bjelašnica 2066 m
Velika Lelija Lelija 2032 m
Bregoč Zelengora 2014 m
Cincar Cincar 2005 m[3]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Rijeke i jezera[uredi VE | uredi]

Glavne rijeke su Sava na granici s Hrvatskom i Drina na granici sa Srbijom. U Savu utječu brojne rijeke i rječice, od kojih su najpoznatije Una, Vrbas, Bosna i Drina, koje se probijaju kroz tijesne klance u planinskom dijelu države. Neretva je najvažnija rijeka u Hercegovini, a utječe u Jadransko more. Najduža rijeka (koja ne teče prema drugim državama) je Bosna. U umjetna (akumulacijska) jezera u BiH uvrštavaju se Buško jezero, Bilećko jezero, Jablaničko jezero, Ramsko jezero itd. Od svih bosanskohercegovačkih jezera najveće je Buško jezero.

U riječna jezera spada Plivsko jezero.

Najduže rijeke[uredi VE | uredi]

Drina 346 km
Sava 330 km (945)
Neretva 218 km
Trebišnjica 96 km
Una 214 km
Bosna 271 km
Sana 140 km
Vrbas 240 km
Usora 77 km
Vrbanja 70 km
Prača 57 km
Spreča 112 km
Ukrina 53 km
Krivaja 65 km
Janja 53 km

Jezera[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Jezera u Bosni i Hercegovini

Jezera u BiH
jezero površina u km2 nadmorska visina najveća dubina općina
Buško 55,8 716,5 17,3 Tomislavgrad, Livno
Blidinje 3,2 1180 4,5 Tomislavgrad, Posušje
Boračko 0,3 402 17,1 Konjic
Jablaničko 13,3 270 70,0 Jablanica, Konjic
Modrac 17,1 200 17,0 Tuzla, Lukavac, Živinice
Plivsko (veliko) 1,148 424 36,2 Jajce
Ramsko 15,3 595 - Prozor-Rama

Klima[uredi VE | uredi]

Klima Bosne i Hercegovine je umjereno kontinentalna sa toplim ljetima i hladnim zimama koja je ponegdje ublažena utjecajem mora. Područja sa velikom nadmorskom visinom imaju kratka hladna ljeta i duge oštre zime. Primorje u području Neuma i južna Hercegovina ima blage kišovite zime i vruća ljeta.

Gospodarske aktivnosti[uredi VE | uredi]

13.60% površine Bosne i Hercegovine je plodna zemlja a 2.96% zemlje se upotrebljava za poljoprivredu, dok 83.44% zemlje je za ostalo. Neki prirodni resursi Bosne i Hercegovine su ugljen, željezo, boksit, mangan, drvo, bakar, krom, cink, i voda (hidroelektrane). Rijetki zemljotresi su jedina ozbiljna prirodna opasnost u Bosni i Hercegovini. Među najvažnijih problema sa prirodom su onečišćenje zraka iz tvornica te krčenje šuma.

Naselja[uredi VE | uredi]

Glavni grad zemlje je Sarajevo, a od većih gradova valja izdvojiti: Banju Luku, Tuzlu, Mostar, Zenicu, Bihać, Prijedor, Brčko, Travnik, Trebinje i Livno.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije BiH, 2004.
  2. http://www.treskavica.org/2011/04/04/locika-2107-m/ pristupljeno 5. prosinca 2012.
  3. http://www.geographic.org/geographic_names/name.php?uni=-113420&fid=609&c=bosnia_and_herzegovina pristupljeno 18. kolovoza 2010.