Zemljopis Gruzije

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Satelitska snimka Gruzije

Gruzija je pretežito planinska zemlja izrazite reljefne raznolikosti. Na sjeveru graniči s Rusijom, na jugu s Azerbajdžanom, Armenijom i Turskom. Sjevernu granicu s Rusijom čini planinski lanac Veliki Kavkaz s najvišim vrhom Gruzije, 5068 m visokom Šharom.

Svojom površinom obuhvaća na sjeveru južne ogranke Velikoga Kavkaza te na jugu dio Maloga Kavkaza. U porječju toka rijeke Rioni do obala Crnoga mora, pruža se Kolhidska nizina (gruz. კოლხეთის დაბლობი) koja obuhvaća aluvijalne ravnice[1]

Glavne rijeke Gruzije su Kura (Mtkvari), Psou i Rioni. Rijeka Kura izvire u planinama Kavkaza, dužina joj je 1515 km, a površina porječja približno 198.300 km². Utječe u Kaspijsko jezero. Rijeka Psou se nalazi na području Zapadnog Kavkaza. Cijelom dužinom svoga tijeka njeno korito predstavlja granicu između Ruske Federacije i Republike Abhazije.[2] Rijeka Rioni je najveća rijeka u zapadnoj Gruziji. Izvire na Kavkazu, teče prema zapadu i ulijeva se u Crno more u blizini grada Poti. Na njezinim obalama leži grad Kutaisi. Brojne rijeke Velikoga i Maloga Kavkaza koriste se za rad manjih hidroelektrana.

Klima Gruzije je suptropska sve do umjereno kontinentalne. Srednja temperatura u siječnju iznosi 5 °C, a u srpnju 23,6 °C.[3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. proleksis.lzmk.hr - Kolhidska nizina, pristupljeno 10. srpnja 2015.
  2. Republika Abhazija je samoproglašena država sa djelomičnim međunarodnim priznanjem i predmet je spora između Gruzije i Abhazije. Republika Gruzija ovo područje smatra svojim sastavnim dijelom i označava je kao Autonomnu Republiku Abhaziju.
  3. enciklopedija.hr, pristupljeno 10. srpnja 2015.