Bad Kissingen

Koordinate: 50°12′N 10°5′E / 50.200°N 10.083°E / 50.200; 10.083
Izvor: Wikipedija
Bad Kissingen
Grb
Grb
Koordinate: 50°12′N 10°5′E / 50.200°N 10.083°E / 50.200; 10.083
Država Njemačka
Savezna država Bavarska
Pokrajina Donja Frankonija
Površina
 - Ukupna 69,93 km²
Visina 206 m
Stanovništvo (31. prosinca 2015.)
 - Grad 21 696
Poštanski broj 97688
Zemljovid
Bad Kissingen na zemljovidu Njemačke
Bad Kissingen
Bad Kissingen
Veliki lječilišni gradovi Europe
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Austrija Belgija Češka Francuska Italija Njemačka Ujedinjeno Kraljevstvo
Godina uvrštenja2021. (44. zasjedanje)
VrstaKulturna baština
Mjeriloii, iii
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:1613

Bad Kissingen, lječilišni grad na sjeveroistoku Bavarske, poznat po brojnim termomineralnim izvorima. Smješten je na rijeci Fränkische Saale, sjeverozapadno od Schweinfurta. Ima razvijenu tekstilnu, farmaceutsku i elektrotehničku industriju.[1]

U Bad Kissingenu također postoje poznata lječilišta koja vodu crpe iz termalnih izvora što je UNESCO prepoznao stavljajući grad na popis svjetske baštine kao dio zajedničkog projekta Veliki lječilišni gradovi Europe.

Geografija[uredi | uredi kôd]

Upravna podjela[uredi | uredi kôd]

Uz glavni grad Bad Kissingen, njegovi okruzi uključuju (s brojevima stanovništva u zagradama od 1. siječnja 2011.):

  • Albertshausen (624)
  • Arnshausen (1.244)
  • Bad Kissingen (11.003)
  • Garitz (4557)
  • Hausen (1.704)
  • Kleinbrach (375)
  • Poppenroth (876)
  • Reiterswiesen (2.103)
  • Winkeli (1.378)

Zbratimljeni gradovi[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe koje su rođene, umrle ili živjele u Bad Kissingenu:

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Proleksis encikopedija natuknica: Bad Kissingen, struka: Geografija (pristupljeno 3. listopada 2017.)
v • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (48)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke 

Nedovršeni članak Bad Kissingen koji govori o gradu u Njemačkoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bad_Kissingen&oldid=6846032"