Bogoslovska smotra
Bogoslovska smotra (Ephemerides theologicae) glavno je stručno glasilo “Hrvatske bogoslovske akademije” u Zagrebu od 1923. godine.
Današnji izdavač je Kršćanska sadašnjost.[1]
Povijest [uredi]
Časopis je pokrenuo Josip Pazman 1910.[2] u suradnji s Edgarom Leopoldom kao posebni prilog “Katoličkog lista”. Prve dvije godine su pokretači ujedno i urednici časopisa. Od III. Godišta (1912.) uređuju Bogoslovsku smotru profesori Pazman i Fran Barac sve do 1919., kada je zbog poratnih neprilika izašla samo u 2 broja i po tom prestala. Istom 1923. počinje Bogoslovska smotra ponovno izlaziti kao glavno glasilo Hrvatske bogoslovne akademije u redakciji profesorskog zbora bogoslovskog fakulteta, pod odgovornim uredništvom prof. Stjepana Bakšića, a od 1925. i prof. Andrije Živkovića. Godine 1939. preuzimaju uredništvo profesori Đuro Gračanin i Janko Oberški. Opseg se u to doba povećava na 6 svezaka po 5 araka godišnje.
U stručnim radovima Bogoslovske smotre zastupane su u prvih trideset godina sve grane bogoslovske znanosti (apologetika, dogmatika, biblikum, moral, pastoral, crkveno pravo i povijest uz skolastičku filozofiju, tako da se razvoju moderne bogoslovske znanosti u Hrvata ne može govoriti bez osvrtanja na Bogoslovsku smotru kao na prvo i glavno hrvatsko bogoslovsko glasilo. Svoje su radove u njemu tiskali profesori fakulteta Franjo Bulić, Ivan P. Bock, Pavao Butorac, Juraj Cenkić, Petar Grabić, Augustin (Ivo) Guberina[3], Dominik Mandić, Juraj Pavić, Svetozar Ritig, Andrija Spiletak, Franjo Šanc, Hijacint Bošković, Urban Talija, Miroslav Vanino, Antonin Zaninović (otac hrvatske muzikologije)[4], Janko Šimrak, Jordan Kuničić, Stjepan Zimmermann, Matija Ivšić,Dragutin Kniewald, Kerubin Šegvić, Milan Ivšić, Adalbert Rebić, Janko Oberški, Vjekoslav Bajsić, Vilim Keilbach, Ante Kresina, Aldo Starić, Tomislav Šagi-Bunić, Ivan Škreblin, Josip Turčinović, Marijan Valković [5] i dr.
Današnje uredništvo čine Stjepan Baloban, Tonči Matulić, Mario Cifrak, Ružica Razum, Nenad Malović i Andrea Filić.[1] U znanstvenom vijeću danas su Nediljko Ante Ančić, Stjepan Baloban, Ivan Bubalo, Rino Fisichella, Josip Grbac, Tomislav Ivančić, Ivan Koprek, Leopold Neuhold , Tonči Matulić, Salvador Pié-Ninot, Ivica Raguž, Adalbert Rebić, Ivan Marko Rupnik, Thomas Söding, Ciril Sorč, Željko Tanjić, Mato Zovkić , Valentin Zsifkovits i Siniša Zrinščak.[1]
Izvor [uredi]
Ovaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.
- ↑ 1,0 1,1 1,2 KBF - časopisi
- ↑ Ivica Zvonar: Mons. dr. Josip Pazman (1863. - 1925.): prilog poznavanju političkog djelovanja Časopis za suvremenu povijest, Vol.37 No.2 Prosinac 2005.
- ↑ Hrvatska znanstvena bibliografija Uvoðenje Katoličke akcije i pokušaj departizacije, pristupljeno 8. srpnja 2011.
- ↑ Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga MARULIĆ - Br. 6/2005. Iz sadržaja
- ↑ Bogoslovska smotra, 81/2011. Adalbert Rebić: Obnovljena Bogoslovska smotra u službi Drugoga vatikanskog koncila. Doprinos Bogoslovske smotre širenju i produbljivanju koncilske misli u Crkvi u Hrvata, str. 97.
Vanjske poveznice [uredi]
- Hrčak - Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske Bogoslovska smotra
