Georg Friedrich Händel
Izvor: Wikipedija
| Georg Friedrich Händel | |
| Osobne informacije | |
|---|---|
| Datum rođenja | 23. veljače 1685. |
| Mjesto rođenja | Halle, Njemačka |
| Datum smrti | 14. travnja 1759. |
| Mjesto smrti | London, Engleska, UK |
| Poznatija djela | Vodena glazba Mesija Juda Makebejac |
Georg Friedrich Händel (Halle na Saali, 23. veljače 1685. - London, 14. travnja 1759.), njemačko-engleski skladatelj.
[uredi] Biografija
Rođen je u gradu Halle u Saskoj. Učio je glazbu najprije bez privole oca, kirurga koji je želio da mu se sin posveti studiju prava. Kasnije se, po želji majke, ipak glazbeno obrazovao. Svoju je neobičnu glazbenu nadarenost dokazao prvi put s 8 godina kada je svojim slobodnim preludiranjem na orguljama zadivio sve prisutne. Poslije očeve smrti odlazi za člana opernog orkestra u Hamburg. S 19. godina napisao je svoju prvu operu. U dvadesetprvoj godini života odlazi u Italiju gdje se tijekom tri godine još više usavršio u skladanju.
Nakon kratkog zadržavanja u Hannoveru 1712. godine preselio se u London gdje je ostao do smrti vršeći dužnost direktora opere i skladajući. Tamo su nastala i njegova najveća djela. Nastanivši se u Londonu postao je središnja ličnost londonskoga glazbenog života te mu je povjerena organizacija i vodstvo novoosnovane operne ustanove Royal Academy of Music.
I on je, poput Bacha, potkraj života oslijepio i kao slijepac diktirao svoje skladbe (među kojima su i veličanstveni Mesija, Juda Makebejac, Izrael u Egiptu, i dr.), concerta grossa, suite, koncerte za orgulje, te veliki broj violinskih i glasovirskih djela. Za razliku od Bacha, mnogo je putovao i obišao sva velika glazbene središta Europe.
Činjenica da je mnogo putovao potvrđuje veliko poznavanje glazbe ostalih naroda, koje će obilno koristiti u svojim djelima. On se više nego ijedan skladatelj približio raspjevanoj talijanskoj melodiji, engleskoj glazbenoj prošlosti i folkloru ostalih naroda. Händlov stvaralački opis je vrlo veliki. Pisao je pomalo i za crkvu.
Napisao je oko 40 opera koje su oblikovane kao talijanska opera seria, ali s primjesama francuskog i hamburškog stila, od kojih su najznačajnije Julije Cezar, Rondelina, Kserkso, Orlando, Aleksandar. Pisao je i oratorije, kojima je posvetio posljednje razdoblje svoga rada.
Njegovi najpopularniji oratoriji su: Mesija, Izrael u Egiptu, Juda Maksbejac, Saul, itd. Tematika Händlovih oratorija kretala se na području povijesno-legendarne građe. Tražio je herojske likove, stradanja naroda i žrtvovanja pojedinca za dobro i korist zajednice. Pored djela velikog obima, pisao je i manja djela: koncerte za orgulje, koncerte i suite za različite sastave orkestra i mnogo vokalnih (preko 100 kantata, i dr.) i skladbi za komorne sastave.
Umro je 1759. godine u Londonu.
[uredi] Djela
A
- Admeto re di Tessaglia
- Alcina
- Alessandro (opera)
- Alessandro Severo
- Almira
- Ariodante
- Arminio
- Atalanta (opera)
B
- Berenice (opera)
D
- Deidamia (opera)
E
- Ezio
F
- Faramondo
- Glazba za svečani vatromet
- Florindo
G
- Giustino
I
- Il Pastor Fido
J
- Julije Cazar
M
- Mesija
O
- Ode for the Birthday of Queen Anne
- Orlando (opera)
- Ottone
P
- Partenope
- Poro re dell'Indie
R
- Riccardo Primo
- Rinaldo (opera)
- Rodelinda
- Rodrigo (opera)
S
- Samson (oratorij)
- Scipione
- Semele (oratorij)
- Serse
- Sosarme
T
- Tamerlano
- Tolomeo
V
- Glazba na vodi
Z
- Zadok, prorok

