Kiži

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kiži
Kizhimap2.png
Podaci
Smještaj Onješko jezero
Država Rusija
Glavno naselje Pogost Kiži
Površina 5 km2
Kischi Panorama.JPG

Kiži (ruski: Кижи, karelijski jezik: Kiži) je otok u Onješkom jezeru u ruskoj republici Kareliji, Medvježegorska oblast. Otok ima duguljasti oblik duljine oko 6 i širine 1 kilometar, a nalazi se oko 68 km od prijestolnice Karelije, Petrozavodska.

Vjetrenjača i Kapela sv. Arhanđela Mihovila

Povijest[uredi VE | uredi]

Tlocrt Kiži Pogosta

Ime mu potječe od stare karelijske riječi kižat što bi značilo "sastati se", ili kižansuari - "otok igara"[1]. Na otoku su postajala naselja još od 14. stoljeća jer se nalazio na važnom putu koji je povezivao Novgorod s Bijelim morem. U ranom 16. stoljeću, u upravnom i župnom središtu (pogost) izgrađene su dvije glavne crkve i toranj, a u 17. stoljeću otok je bio važno obrambena postaja prema Šveđanima i Poljacima.

Iako je stanovništvo ruralno, u 18. stoljeću je bilo primorano pomagati u iskapanju i obradi željeza u lokalnim željezarama. To je dovelo do Kiškog ustanka od 1769.-71. godine koji je silom ugašen, a njihove vođe su prognane u Sibir, ali je zaustavljena nasilna regrutacija seljana za potrebe industrije.

Većina naselja je nestala na otoku do 1950-ih, a bila su ostala samo pojedine farme. Tada su iz raznih dijelova Karelije na otok prebačene mnoge drvene građevine kako bi se sačuvale na jednom mjestu. Danas je cijeli otok pretvoren u Muzej na otvorenom u kojemu se nalazi više od 80 povijesnih drvenih građevina[2]. Najslavniji od njih, Kiži Pogost, je 1990. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog svoje dugotrajnosti i ljepote usprkos isključivo drvene građe od koje je izgrađen.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Pogost Kiži

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Pogost Kiži
Zastava Ruske Federacije.svg Ruska Federacija
Godina uvrštenja: 1990. (14. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, iv, v
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO
Drvena mlinica na vjetar

Najraniji spomen crkava na otoku Kiži su iz 1563. godine koji navode raniji opis dvije drvene crkve s tornjem na južnom dijelu otoka iz 1496. godine. te prve crkve su imale piramidalne krovovoe, ali su izgorjele u požaru u 17. stoljeću.

Prva crkva koja je podignuta poslije požara, i najstarija na otoku, je Crkva posredovanja Bogorodice (церковь Покрова Богородицы) iz 1694. godine koja je bila u funkciji i grijana tijekom cijele godine. God. 1764., ona je obnovljena u danšnji oblik s devet kupola. Iznutra je ukrašena ikonama lokalnih umjetnika iz 17. i 18. stoljeća[3].

Crkva Isusova Preobraženja (Церковь Преображения Господня) je izgrađena 1714. godine unutar palisadnih obrambenih zidina, a ubrzo je dodan i zvonik čime je završeno oblikovanje Pogosta. Crkva Preobraženja stoji na tri stuba, visoka je 37 metara i ima jedinstvene 22 lukovičaste kupole, zbog čega je često uspoređuju s Crkvom Vasilija Blaženika u Moskvi. U njoj se nalazi kolekcija ikonostasa iz raznih crkava[4].

Najstarija crkva na otoku je Crkva Uskrsnuća sv. Lazara (1390.) koja je prenešena iz Manastira Murom u Pudožu. Mala crkva je pravokutna i visoka samo 3 metra u srednjem, višem dijelu s tornjićem; promjera je 9 x 3 m, i ima izvorni ikonostas od 17 ikona naslikanih od 16. do 18. stoljeća[5].

Crkva Arhanđela Mihovila, prenešena iz sela Lelikozero, je izdužena s dvostrukim krovom iznad oltara, te tornjem s piramidalnim krovom iznad portala. Njen ikonostas ikona iz 17. i 18. stoljeća je smješten na dva stuba[6].

Sve crkve su izgrađene na kamenim osnovama, bez dubokih temelja, od greda škotskog bora dugih od 3 do 5 metara i promjera oko 30 cm. Samo donošenje građe na otok je bio veliki poduhvat tog doba. Grede su sječene i oblikovane tako da se uklapaju jedna u drugu bez ćavala, na utor i zator. Ravni krovovi su prekriveni daskama od smreke, a kupole daskama od topole[7].

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Kiži
  1. Kiži na Enciclopedia Britannica Posjećeno 9. veljače 2011.
  2. Informacije o muzeju (rus.) Posjećeno 9. veljače 2011.
  3. Kiži na Velikoj ruskoj enciklopediji (rus.) Posjećeno 9. veljače 2011.
  4. Crkva Preobraženja (rus.) Posjećeno 9. veljače 2011.
  5. Crkva Uskrsnuća sv. Lazara (rus.) Posjećeno 9. veljače 2011.
  6. Crkva Arhanđela Mihovila (rus.) Posjećeno 9. veljače 2011.
  7. William Minor, Unzipped souls: a jazz journey through the Soviet Union, 1995., Temple University Press. str. 142. ISBN 1566393248.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 62°04′00″N 5°14′17″E / 62.066667°N 5.23806°E / 62.066667; 5.23806