Veliki Novgorod

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Veliki Novgorod
Великий Новгород
Panorama starog grada Velikog Novgoroda
Panorama starog grada Velikog Novgoroda
Zastava Velikog Novgoroda
Zastava
Grb Velikog Novgoroda
Grb
Koordinate: 58°33′N 31°17′E / 58.55°N 31.283°E / 58.55; 31.283Koordinate: 58°33′N 31°17′E / 58.55°N 31.283°E / 58.55; 31.283
Država Zastava Ruske Federacije.svg Ruska Federacija
Oblast Zastava Novgorodske oblasti Novgorodska oblast
Osnivanje 859.
Vlast
 - Gradonačelnik Juri Bobrišev
Površina
 - Ukupna 90.08 km²
Visina 150 m
Stanovništvo (2010.)
 - Grad 216.200
 - Gustoća 2.400 stanovnika/km²
Vremenska zona Moskovsko vrijeme (UTC+3)
 - Ljeto (DST) Moskovsko ljetno vrijeme (UTC+4)
Poštanski broj 173xxx
Pozivni broj +7 8162
Službena stranica adm.nov.ru
Zemljovid
Novgorod u Novgorodskoj oblasti (gore) i Ruskoj Federaciji (dolje)

Novgorod u Novgorodskoj oblasti (gore) i Ruskoj Federaciji (dolje)
Veliki Novgorod na karti Rusija
Veliki Novgorod
Veliki Novgorod

Veliki Novgorod (ruski: Великий Новгород, u prijevodu: "Veliki novi grad") je jedan od najstarijih ruskih gradova i administrativno središte Novgorodske oblasti. Nalazi se u blizini istoka rijeke Volhov iz Iljmenskog jezera, na državnoj autocesti M10 koja povezuje Moskvu i Sankt Petersburg.

Povijest[uredi VE | uredi]

Tržnica u Velikom Novgorodu (Apolonarij Vaznjecov)

Osnutak i rana povijest[uredi VE | uredi]

Veliki Novgorod je osnovan 859. godine kao grad Kijevske Rusije, te je bio veliki grad s više desetina tisuća stanovnika. Novgorod je osnovao varjaški knez Rjurik, osnivač prve istočnoslavenske države, koji je ovde vladao od 862—879. godine.

Do oko 1019.-1020. godine Novgorodske kneževe je postavljao Veliki knez Kijeva, i na to mjesto bi obično birao jednog od svojih sinova. Novgorod je stalno imao ključnu ulogu u političkim dešavanjima Kijevske Rusije, a primjeri za to su Novgorodska podršku Vladimiru Velikom i Jaroslavu Mudrom. Jedna od prvih naredbi Jaroslava Mudrog je bila da dodjeli autonomna prava i privilegije lojalnim Novgorođanima, što je udarilo temelje Novgorodskoj republici.

Područje kojim je vladala Novgorodska republika oko 1400. god.

Novgorodska Republika[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Novgorodska republika
Novgorodska republika je bila značajna ruska srednjovjekovna država, a Novgorod se razvio u moćan i autonoman regionalni centar Kijevske Rusije, s upravom koju je biralo lokalno građanstvo.

Uz Konstantinopol, Novgorod je bio jedini grad u srednjovjekovnoj Europi u kojem pismeni ljudi nisu bili samo plemići i svećenici. U Novgorodu je cvala trgovina i kultura, a u gradu su živjeli slavni slikari ikona kao Teofan Grk i Andrej Rubljov. Novgorod je u vrijeme Aleksandra Nevskog bio centar Rusije i prijestonica Velikog kneza. U kasnom srednjem vijeku Novgorod je održavao trgovačke kontakte s gradovima Hanze. Glavni izvozni artikli bili su krzno, drvo, med, vosak, pivo. Novgorođani su istraživali predjele uz obale jezera Onega, rijeke Sjeverne Dvine i Belog mora. Početkom 14. stoljeća istraživali su Arktički ocean, Barentsovo i Karsko more, i okolinu Zapadnosibirski rijeke Ob.

Novgorođani su početkom 14. stoljeća vodili niz ratova protiv Moskovske kneževine da bi sačuvala ove posjede. Neuspjeh u ovim ratovima označio je početak ekonomskog i kuturnog propadanja, i kraja Novgorodske republike.

Spomenik tisućljetnice Rusije (1862.) ispred Katedrale sv. Sofije (1045.)

Novgorod u Ujedinjenoj Rusiji[uredi VE | uredi]

Od 1478. godine grad je postao dijelom Moskovske Rusije, a početkom 17. stoljeća privremeno su ga okupirali Šveđani. Osnutkom Sankt Petersburga 1703. godine, privredni i strateški značaj Novgoroda je nepovratno izgubljen.

Novgorod su u Drugom svjetskom ratu okupirala njemačka vojska od kolovoza 1941. do 15. veljače 1944. godine. U tom razdoblju grad je pretrpio znatna oštećenja. Obnova je uslijedila ubrzo nakon oslobođenja 1944. godine.

God. 1998., dotadašnje ime Novgorod promenjeno mu je u Veliki Novgorod. God. 2009., u Novgorodu se obilježila 1150-ta godišnjica grada.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Povijesni spomenici Novgoroda i okolice

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Povijesni spomenici Novgoroda i okolice
Zastava Ruske Federacije.svg Ruska Federacija
Godina uvrštenja: 1992. (16. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv, vi
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO

Kremlj i Katedrala sv. Sofije u Velikom Novgorodu su upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog svojih srednjovjekovnih spomenika, crkava i manastira iz vremena kada je Novgorod bio ruskom prijestolnicom na putu koji je spajao Središnju Aziju sa Sjevernom Europom. Novogorod je tada bio centar i izvor ruske kulture, pravoslavne duhovnosti, slikarstva i arhitekture.

Karta Novgoroda iz 18. stoljeća
Drveno selo Vitoslavlići

Biskupsko središte grada s Katedralom sv. Sofije iz 11. stoljeća, utvrđenim kremljem (Detinets) iz 15. stoljeća čije su zidine nadograđene u 17. stoljeću i najstarijom ruskom palačom (Fasetna dvorana iz 1433.) koja je bila biskupsko središte. Tu se nalaze i drugi spomenici od 12. do 19. stoljeća, većinom u tržnom središtu koje se nalazilo s druge strane rijeke. Tu je Katedrala sv. Nikole (1113.-23.), ali i najstarije crkve u gradu poput Crkve Preobraženja iz 14. stoljeća u kojoj su freske Teofana Grka. Jurajev manastir (Юрьев монастырь) iz 1030. godine je jedan od najstarijih u Rusiji i ima tro-kupolnu katedralu iz 1119. godine, a Antonijev manastir (Антониев монастырь) iz 1117. godine ima sličnu katedralu, vjerojatno djelo istih majstora. Tu su i drugi srednjovjekovni spomenici poput Crkve Neredica koja je izvan starog grada.

Najstariji ruski iluminirani rukopisi na crkveno slavenskom jeziku iz 11. stoljeća su napisani u Novgorodu koji je bio sjedište pravolslavne nadbiskupije. Tu su nastali i najstariji ruski povijesni zapisi (12. st.), ali i prvi potpuni prijevod Starog i Novog zavjeta (15. st.). Novgorod je uz Pskov bio i mjesto nastanka ruske arhitekture i prve slikarske škole Teofana Grka, učitelja Andreja Rubljova, najutjecajnijeg ruskog slikara.

U Vitoslavliću, selu uz rijeku Vlkhov, nedaleko od Jurajevog manastira, 1964. godine otvoren je muzej ruske drvene tradicionalne arhitekture u koji je prenešeno više od 20 građevina iz cijele Novgorodske oblasti.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Veliki Novgorod ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:

Izvori[uredi VE | uredi]

Ovaj članak uključuje prijevod teksta iz jedanaestog izdanja Encyclopædije Britannice, objavljenog 1911. godine, koje je javno dobro.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Veliki Novgorod.