Sovjet

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Sovjet ( ruski: совет, savjet ) izvorno je bio radnički savjet (radničko vijeće) u kasnim danima Carske Rusije. Kasnije su Sovjeti bili predstavnički organi vlasti u Sovjetskoj Rusiji i nekim drugim državama od 1917 - 1922 g., a od 1922. do 1991. u Sovjetskom Savezu.

Prema službenoj Sovjetskoj historiografiji, prvi Sovjet je osnovan za vrijeme Prve Ruske Revolucije u svibnju, 1905. u Ivanovsko - Voznesenskoj oblasti. U svojim memoarima Volin ( ruski anarhist i revolucionar Vsevolod Mihailovič Ejhenbaum) tvrdi da je osobno prisustvovao osnutku Sovjeta u Sankt Peterburgu u siječnju, 1905. Sovjeti su kasnije preoblikovani od strane boljševika, kao osnovne organizacione jedinice društva i države.

Izvorno Sovjeti su bili široka fronta direktne demokracije. Ruski marksisti učinili su ih instrumentom borbe protiv državne vlasti Karenskog, tako da je između Februarske revolucije i Oktobarske revolucije Petrogradski Sovjet bio najmoćnija politička snaga u zemlji. Poklič - Sva vlast sovjetima ( ruski: Вся власть советам ) bio je borbeni poziv protiv Ruske privremene vlade koju je vodio Aleksandar Kerenski.

Ovaj poklič počeli su koristiti i neki drugi Marksističko - Lenjinistički pokreti, kao Komunistička stranka Kine u Kineskoj Sovjetskoj Republici prije Velikog marša. Po dolasku boljševika na vlast, sovjeti su se proširili na svako tijelo koje bi tvorili sovjetski izaslanici kako po hijerarhijskoj strukturi tako i po republičkom principu teritorijalne podjele zemlje. Na vrhu te piramide sovjetske vlasti bio je Vrhovni Sovjet (ruski: Верховный Совет) osnovan u studenom, 1922.

Učvršćivanjem sovjetske vlasti i lokalna državna tijela nazvana su sovjeti, sa pridjevima koji bi označavali administrativni nivo, kasnije se uvriježilo kraćenje tih naziva, tako je: gorsovjet (gorodskie sovjet, gradsko vijeće), rajsovjet (rajonije sovjet: vijeće mjesne zajednice), selsovjet(selskij sovjet, seosko vijeće).

Opaske[uredi VE | uredi]

U pojedinim republikama SSSR - a, sovjet je nosio drugačije (nacionalno) ime.

Izvori[uredi VE | uredi]