Portal:Scientia/Rječnik

Ovdje se nalaze definicije trenutnih predmeta u srednjim školama:

Predmeti

Hrvatski jezik (Hrvatski jezik) - skupni naziv za standardni jezik Hrvata, i za skup narječja i govora kojima govore ili su nekada govorili Hrvati. Njime govori oko 7 milijuna ljudi, poglavito Hrvata. Hrvatski je službeni jezik Republike Hrvatske i jedan od tri službena jezika Bosne i Hercegovine, jedan od sedam službenih jezika Vojvodine (Srbija), kao i jedan od službenih jezika Crne Gore.
Engleski jezik (English) - jedan od dva jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori preko 309,352,000 milijuna ljudi, a poznaje ga 508,000,000 širom svijeta.
Njemački jezik (Deutsche Sprache) - pripada skupini zapadnogermanskih jezika i spada među svjetske jezike. Njime govori 128 milijuna ljudi, u 38 država svijeta.
Talijanski jezik (La lingua italiana) - romanski jezik, uže italo-dalmatske skupine. Govori ga oko 62 milijuna ljudi, od kojih većina živi u Italiji. Standardni talijanski temelji se na firentinskom narječju. Talijanski se piše latinicom. Talijanski je službeni jezik u Italiji i San Marinu, te u švicarskim kantonima Ticino i Grigioni. Talijanski je, uz latinski, drugi službeni jezik u Vatikanu, uz slovenski je službeni i u slovenskim primorskim općinama Koper, Izola i Piran, te se uz hrvatski koristi i u Istri i u Rijeci, gdje živi talijanska manjina. Također ga dobro poznaju žitelji Malte, gdje je bio jedan od službenih jezika, dok ga 1934 nije zamjenio engleski.
Latinski jezik (Lingue latinae) - spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika. Premda je sve do 19. stoljeća latinski bio službeni jezik u nekim europskim zemljama s vremenom je potpuno nestao iz javnog govorenja, što znači da nema izvorne govornike; ali unatoč tome, zahvaljujući dugoj tradiciji antičke rimske književnosti danas se smatra važnim svjetskim jezikom.
Matematika - znanost koja proučava brojeve, oblike i uzorke. Matematičari rješavaju probleme koristeći logiku, često dedukciju.
Biologija - znanost koja se bavi proučavanjem živog svijeta. Biologija proučava svojstva i ponašanje organizama, njihov rast, razvoj i razmnožavanje, kao i odnose između različitih organizama, te organizama i njihovog okoliša. Biologija obuhvaća široki spektar akademskih područja koja se često smatraju različitim disciplinama. Ove discipline zajedno proučavaju život na različitim razinama.
Fizika - znanost koja proučava prirodu u sveobuhvatnom smislu.
Kemija - znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari. Kemija se bavi kemijskim elementima i spojevima, koji se sastoje od atoma i molekula, kao i njihovim odnosima. Prije više od stoljeća, ova se znanost nazivala lučbom. Danas se izraz ludžba (usklađeno s modernim pravopisom) ne upotrebljava.
Povijest - pojam može podrazumijevati samo ljudsku prošlost, u cjelini ili od nastanka civilizacije (prethodno je pretpovijest ili prapovijest). Također se govori o "povijesti" u širem smislu, obuhvaćajući ne samo ljudsku prošlost, nego i "povijest Zemlje" ili cijelog Svemira.
Geografija - znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Likovna kultura (plastična umjetnost, prostorna umjetnost) - umjetnost koja kao oblik komuniciranja koristi likovni jezik. Izražava se oblicima (crtom, bojom i volumenom).
Glazbena kultura - umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina. Stvaranje, izvođenje, važnost, a nekad i definicija glazbe veoma ovise o kulturi i socijalnim aspektima. Glazbu dijelimo u žanrove i podžanrove, ali njihove granice i veze ponekad ovise o osobnoj interpretaciji.
Etika - nauka o moralu; (filozofija morala), koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i zasnovanost i izvor morala uopće.
Vjeronauk - poučavanje u vjeri u pojedinim vjerskim zajednicama.