Valandovo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Valandovo
Валандово
Osnovni podaci
Država Flag of Macedonia.svg Makedonija
Općina Općina Valandovo
Stanovništvo 4.402 (2002)
Visina 110 m
Koordinate 41°19′N 22°33′E / 41.317°N 22.55°E / 41.317; 22.55Koordinate: 41°19′N 22°33′E / 41.317°N 22.55°E / 41.317; 22.55
Poštanski broj 2460
Pozivni broj 034
Registarska oznaka GE
Gradonačelnik Niikolče Čurlinkovski
Karta
Valandovo na karti Makedonija
Valandovo
Valandovo

Položaj grada na karti Makedonije

Valandovo (makedonski: Валандово) je gradić od 4 402 stanovnika na jugoistoku Republike Makedonije, u kraju koji se zove Bojmija.

Sjedište je istoimene Općine Valandovo, koja ima oko 11 890 (popis iz 2002.) stanovnika.

Zemljopisne odlike[uredi VE | uredi]

Valandovo je smješteno na južnim padinama Planine Plavuš u jugoistočnoj Makedoniji, u blizini granice s Grčkom i Bugarskom u Gevgelijsko - valandovskoj kotlini. Kroz grad teče Аnska reka koja nedaleko ima uvir u rijeku Vardar.

Valandovo je raskrsnica puteva prema Strumici ili prema Dojranu, ili pak prema magistralnoj cesti E75 Skopje - Solun. Kraj oko Valandova Bojmija zbog blizine Egejskog mora ima sredozemnu klimu, te se gaje i tipično mediteranske biljke poput maslina, smokava i šipka.

Povijest[uredi VE | uredi]

U blizini grada, na brdu Isar[1] kod sela Marvinci nalazi se važno arheološko nalazište; po mnogim ekspertima to bi mogao biti antički grad Idomena ( sa takozvanog teritorija Amphacsitida, odakle se razvila antička makedonska država sa gradovima; Idomena, Gortinia i Atalanta). Kod sela Dedeli, nalazi se nekropola iz željeznog doba sa Mozaicima iz Valandova.

Stanovnici Valandova vole reći za svoje mjesto da je za Rimskog Imperija bilo znano kao mali Konstantinopolis, a u srednjem vijeku kao mjesto Markovih Kula.

Valandovo se prvi put spominje kao naselje u dokumentu srpskog cara Stefana Dušana iz 12. lipnja - 1349. pod imenom 'Alavandovo'.[2]

7. prosinca 1899. u vrijeme Otomanskog carstva dogodila se Valandovska afera kada je uhićeno više od 250 simpatizera VMRO-a iz mjesta i okolice zbog svoje revolucionarne aktivnosti.

Kultura[uredi VE | uredi]

Pored Valandova na planini Plavušu nalazi se manastir Sv.Đorđa, čiji temelji potječu od istoimene crkve iz 1349. Dolaskom Turaka crkva je pretvorena u manastir gradnjom zidova oko nje. Objekt je doživio brojne pregradnje tijekom prošlih stoljeća.

Valandovo od 1985. godine ugošćuje Valandovski festival, festival makedonske narodne glazbe. Od 1989. godine, festival se održava na otvorenoj pozornici sa 1 200 sjedala, sve to prenosi i nacionalna televizija, tako da taj događaj ima brojne poklonike. Valandovski festival, izdao je do danas preko 35 ploča i audio i video kazeta.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Glavna gospodarska grana je poljoprivreda, osobito ratarstvo (žitarice, vinogradarstvo, povrtlarstvo, duhan).

U posljednjim desetljećima prošlog stoljeća razvila se je i industrija; tvornica konditorskih proizvoda 9 noemvri i tekstilna tvornica.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [1] Средновековни градови и тврдини во Македонија, Иван Микулчиќ
  2. Турски документи за историјата на македонскиот народ. Опширни пописни дефтери од XVI век за Кустендилскиот санųак, Т.V/3, Скопје, 1982, стр.139.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]