Kičevo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kičevo
Кичево
Kičevo
Osnovni podaci
Država Flag of Macedonia.svg Makedonija
Općina Općina Kičevo
Stanovništvo 27.067 (2002.)
Površina 48 km²
Gustoća stanovništva 628/km²
Visina 618 m
Koordinate 41°31′N 20°57′E / 41.517°N 20.95°E / 41.517; 20.95Koordinate: 41°31′N 20°57′E / 41.517°N 20.95°E / 41.517; 20.95
Poštanski broj 6250
Pozivni broj 045
Registarska oznaka KI
Gradonačelnik Vladimir Toleski
Službena stranica www.kicevo
Karta
Kičevo na karti Makedonija
Kičevo
Kičevo

Položaj grada na karti Makedonije

Kičevo (makedonski: Кичево, albanski: Kërçova) je grad na zapadu Republike Makedonije od 27.067 stanovnika na padinama planine Bistre.

Sjedište je istoimene Općine Kičevo, koja ima 30 138 stanovnika (po popisu iz 2002.)[1].

Zemljopisne odlike[uredi VE | uredi]

Kičevo leži u istoimenoj kotlini na jugoistočnim padinama planine Bistra, između gradova Ohrida i Gostivara. Kroz grad protiče rijeka Treska koja nedaleko od Kičeva ima izvore na Stogovskoj i Ilinskoj planini, ona se u Kičevskoj kotlini zove Golema reka.

Od Skopja je Kičevo udaljeno 112 km, a gotovo podjednako je udaljeno od Gostivara (46 km) i Ohrida (61 km).

Povijest[uredi VE | uredi]

Naselje se prvi put spominje pod imenom Uskana za vrijeme vladavine Perseusa, kralja Makedonaca (Treći makedonski rat 171. pr. Kr.. - 169. pr. Kr.) , prvi ga pod nazivom Kičavis navodi bizantski car Bazilije II. - 1018, a slijedeći ga spominje Ohridski arhiepiskop Theofilakt u XI st.

Nakon zauzeća grada i okolice od Otomanskog carstva, Kičevo je postalo vojni i administrativni centar regije. Spomenik iz tog doba je Saat kula podignuta na brežuljku iznad grada zvanom Kičevsko Kale.

Grad Kičevo imao je istaknutu ulogu u vrijeme nacionalnih borbi za oslobođenje, istaknuti vođa bio je pop Josif iz samostana Bogorodica Prečista (pored grada), koji je imao podršku u narodu osobito među učiteljima. Pop Josif i Pere Tošev osnovali su prvi oružani odred u Kičevu 1878. (vođa kojeg je postao Duko Tasev)[2]. 2. kolovoza, 1903. građani Kičeva uzeli su učešća u Ilindenskom ustanku.[2]

1919. Kičevo je podpalo pod vlast Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Za II. svjetskog rata, Kičevo je zaposjela Italija, 11. rujna, 1943., Kičevo je bio prvi slobodni grad u Makedoniji.

Spomenici[uredi VE | uredi]

Samostan Sv. Bogorodica Prečista pored Kičeva, lijepi je primjer srednjovjekovne bizantske arhitekture, nekoć je bio znan kao Krninski samostan. značajan je i samostan Sv. Gorgija koji se također nalazi nedaleko grada.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po posljednjem popisu stanovništa gradić Kičevo imao je 27.067 stanovnika[3], a njihov etnički sastav bio je slijedeći:

Nacionalnost Ukupno
Makedonci 15 031 (53,55%)
Albanci 7 641 (30,55%)
Turci 2 406 (8,06%)
Romi 1 329 (5,41%)
Srbi 82 (0,30%)
Vlasi 77 (0,28%)
ostali 496 (1,83%)

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]