Štitar
| Štitar | |
|---|---|
.gif) grb | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Vukovarsko-srijemska |
| Načelnik | Stjepan Gašparović (HSS)[1] |
| Površina[2] | 40,4 km2 |
| Površina središta | 40,4 km2 |
| Koordinate | 45°06′N 18°38′E / 45.10°N 18.64°E |
Stanovništvo[3] (2021.) | |
| Ukupno | 1 552 |
| – gustoća | 38 st./km2 |
| Urbano | 1 552 |
| – gustoća | 38 st./km2 |
| Poštanski broj | 32274 |
  Štitar Štitar na zemljovidu Hrvatske | |
Štitar je općina u Hrvatskoj.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Štitar pripada županjskoj Posavini. Smještena je između rijeke Save i auto-ceste Zagreb –Lipovac i u neposrednoj blizini grada Županje (udaljenost 5 km ).
Mjesto je tipično ravničarsko, ušorenog tipa. Izgrađeno je za vrijeme vojne krajine u drugoj polovini 18. stoljeća prema urbanističkim zamislima onodobnih vojnih vlasti.
Kroz mjesto prolazi županijska cesta koja osigurava dobru prometnu povezanost s lokalnim centrima kao i s ostalom Hrvatskom.
Selo leži na naplavnom području aluvijalnog porijekla s nadmorskom visinom od 82-85 metara. Katastarska općina Štitar sastoji se od 2000 hektara oranica, 250 hektara pašnajka i 1400 hektara šume hrasta lužnjaka. Zbog blizine Save, veliki dio hatara ugrožen je zbog visoke razine podzemnih voda.
Na sjeveru općina Štitar graniči s općinom Cerna, na istoku s općinom Gradište i općinom Županja, te na zapadu s općinom Babina Greda. Jug općine čini rijeka Sava, čiji je tok granica s BiH. Usred štitarskog hatara nalazi se šuma Rastovica koja izgleda poput nekoga otoka jer nema veze s ostalim šumama koje okružuju mjesto. Na sjeveru su rudine Ostrovska greda i Crna greda, Vrtlak, Stanić i Babin stan. Prema Gradištu je Stari i Novi gaj, a istočno od sela prema Županji su Sitno i Komarevo. Uz Savu su rudine Dvorište, Kadište i Vodeničke njive, Burum. Zapadno prema Babinoj Gredi su Teča, Blato, Zablaće, Rastevci, Lasci i Tovolj.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Štitar ima 2.608 stanovnika.
| broj stanovnika | 1620 | 1803 | 1669 | 1694 | 1717 | 1681 | 1483 | 1595 | 1842 | 2000 | 2315 | 2611 | 2416 | 2488 | 2608 | 2129 | 1552 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Uprava[uredi | uredi kôd]
Načelnik Općine Štitar: Stjepan Gašparović (HSS)
Privremeni zamjenik općinskog načelnika: Branko Miličić (HSS)
Općinsko vijeće:
- Predsjednica Općinskog vijeća - Marina Pranjić (HDZ)
- Potpredsjednica Općinskog vijeća - Martina Mikinac (HSS),
- Potpredsjednik Općinskog vijeća - Stjepan Živković (Nezavisni)
- Zoran Dominković (HSS),
- Branko Miličić (HSS),
- Antun Živković (HSS),
- Josip Damjanović (HDZ),
- Marijan Dominković (Nezavisni),
- Mijo Kobašević (Nezavisni).
Povijest[uredi | uredi kôd]
Turska vladavina
Prema turskom poreznom popisu oko 1570. godine selo Štitar ( kariye-i Iştitar ) je imalo 9 kuća u kojima su domaćini bili : Anbruş - papuçar, Lovrenaç Bratit', Balind Radaşit', Ivaniş Yokit', Antol Beloşit', Ivo Matiyaş, Iştvan Birçit', Ferenaç Iştvan, Mitar - sokaç.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Stanko Šarić - frontman, basprimaš i pjevač TS Najbolji hrvatski tamburaši (Bivši "Zlatni dukati")
- Mirko Gašparović - basprimaš TS Najbolji hrvatski tamburaši
- Mato Miličić (Pišta) - kontraš TS Najbolji hrvatski tamburaši
- Mato Lukačević - basist TS Najbolji hrvatski tamburaši
- Ivan Šarić Baća[4] - pjesnik i autor
- sestra Marija (Ivanka) Kalenić - osnovateljica družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u Argentini
- Ivan Martinović - hrvatski pedagog, metodičar, učitelj i povjesničar školstva
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Najpoznatija i najznačajnija građevina u Štitaru je crkva sv. Mateja, u selu ju zovu "stara crkva". Sagrađena je početkom 19. st. u neogotičkom i stilu, a crkvu je iznutra oslikao Pelerini. Kor crkve je restauriran 2003. godine. Oltari su od drveta i izrađeni su u radionici "Ferdinand Stuflesser". Vrlo posebne su postaje križnoga puta, te triptih (reljef) Kristovog rođenja. U sedamdesetim godinama 20. stoljeća se počela graditi nova crkva, jer je stara postala premala. Nova crkava je bila brzo sagrađena, no ništa se skoro nije radilo u 30 godina. Nova crkva počela se graditi u vrijeme župnika Antuna Drenjačevića, dio radova obavio je župnik Josip Kalmar a ostale radove dovršava župnik Mirko Rendulić. Nova crkva je također posvećena sv. Mateju te je u nju prenesen većinski crkveni inventar.
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Osnovna škola "Ivan Martinović" (1. – 8. razred)
Kultura[uredi | uredi kôd]
- KUD Josip Kozarac
Šport[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Stjepan Gašparović je novi načelnik općine Štitar. Zupanjac.net. Pristupljeno 8. srpnja 2021.
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Ivan Šarić - Osobne web stranice. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 6. travnja 2015.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
