Štitar

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Štitar
Štitar (grb).gif
Štitar na karti Hrvatska
Štitar
Štitar
Štitar na karti Hrvatske
Koordinate: 45°06′N 18°38′E / 45.10°N 18.64°E / 45.10; 18.64
Županija Vukovarsko-srijemska
Načelnik općine Marko Bikić (HDZ)
Stanovništvo (2001.) 2.608
Poštanski broj 32274

Štitar je općina u Hrvatskoj.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Štitar pripada županjskoj Posavini. Smještena je između rijeke Save i auto-ceste Zagreb –Lipovac i u neposrednoj blizini grada Županje (udaljenost 5 km ).

Mjesto je tipično ravničarsko, ušorenog tipa. Izgrađeno je za vrijeme vojne krajine u drugoj polovini 18. stoljeća prema urbanističkim zamislima onodobnih vojnih vlasti.

Kroz mjesto prolazi županijska cesta koja osigurava dobru prometnu povezanost sa lokalnim centrima kao i sa ostalom Hrvatskom.

Selo leži na naplavnom području aluvijalnog porijekla sa nadmorskom visinom od 82-85 metara. Katastarska općina Štitar sastoji se od 2000 hektara oranica, 250 hektara pašnajka i 1400 hektara šume hrasta lužnjaka. Zbog blizine Save, veliki dio hatara ugrožen je zbog visoke razine podzemnih voda.

Na sjeveru općina Štitar graniči s općinom Cerna, na istoku s općinom Gradište i općinom Županja, te na zapadu s općinom Babina Greda. Jug općine čini rijeka Sava, čiji je tok granica sa BiH. Usred štitarskog hatara nalazi se šuma Rastovica koja izgleda poput nekoga otoka jer nema veze sa ostalim šumama koje okružuju mjesto. Na sjeveru su rudine Ostrovska greda i Crna greda, Vrtlak, Stanić i Babin stan. Prema Gradištu je Stari i Novi gaj, a istočno od sela prema Županji su Sitno i Komarevo. Uz Savu su rudine Dvorište, Kadište i Vodeničke njive, Burum. Zapadno prema Babinoj Gredi su Teča, Blato, Zablaće, Rastevci, Lasci i Tovolj.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Štitar ima 2.608 stanovnika.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Turska vladavina

Prema turskom poreznom popisu oko 1570. godine selo Štitar ( kariye-i Iştitar ) je imalo 9 kuća u kojima su domaćini bili : Anbruş - papuçar, Lovrenaç Bratit', Balind Radaşit', Ivaniş Yokit', Antol Beloşit', Ivo Matiyaş, Iştvan Birçit', Ferenaç Iştvan, Mitar - sokaç.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • Stanko Šarić - frontman, basprimaš i pjevač TS Najbolji hrvatski tamburaši (Bivši "Zlatni dukati")
  • Mirko Gašparović - basprimaš TS Najbolji hrvatski tamburaši
  • Mato Miličić (Pišta) - kontraš TS Najbolji hrvatski tamburaši
  • Mato Lukačević - basist TS Najbolji hrvatski tamburaši
  • Ivan Šarić Baća [1] - pjesnik i autor

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Stara crkva sv. Mateja u Štitaru. Slika:Isusa svlače.

Najpoznatija i najznačajnija građevina u Štitaru je crkva sv. Mateja, u selu ju zovu "stara crkva". Sagrađena je početkom 19. st. u neogotičkom i stilu, a crkvu je iznutra oslikao Pelerini. Kor crkve je restauriran 2003. godine. Oltari su od drveta i izrađeni su u radionici "Ferdinand Stuflesser". Vrlo posebne su postaje križnoga puta, te triptih (reljef) Kristovog rođenja. U sedamdesetim godinama 20. stoljeća se počela graditi nova crkva, jer je stara postala premala. Nova crkava je bila brzo sagrađena, no ništa se skoro nije radilo u 30 godina. Nova crkva počela se graditi u vrijeme župnika Antuna Drenjačevića, dio radova obavio je župnik Josip Kalmar a ostale radove dovršava župnik Mirko Rendulić. Nova crkva je također posvećena sv. Mateju te je u nju prenešen većinski crkveni inventar.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Osnovna škola "Ivan Goran Kovačić" (1. - 8. razred)

Kultura[uredi VE | uredi]

  • KUD Josip Kozarac

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Štitar koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.