Koordinate: 45°23′N 18°58′E / 45.38°N 18.97°E / 45.38; 18.97

Borovo

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Borovo. Za druga značenja pogledajte Borovo (razdvojba).
Borovo
Borovo (grb).gif
Borovo na karti Hrvatska
Borovo
Borovo
Borovo na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Flag of Vukovar-Syrmia County.svg Vukovarsko-srijemska
Načelnik općine Zoran Baćanović (SDSS)
Površina 28,36[1] km2
Stanovništvo (2001.) 5.360
Stanovništvo (2011.) 5.056
Poštanski broj 32227
Pravoslavna crkva Svetog Stefana Borovo, Croatia.JPG
Borovo na karti Vukovarsko-srijemska županija
Borovo
Borovo
Borovo na zemljovidu Vukovarsko-srijemske županije
Rijeka Dunav u Borovu, pogled prema Vukovaru

Borovo (srpski: Борово; mađarski: Boró; njemački: Worow) (često nazivano Borovo Selo zbog gradskog naselja Borovo Naselje u Vukovaru) je naselje i općina u istočnoj Hrvatskoj. Naselje je smješteno uz obalu Dunava na granici sa Srbijom. Borovo je fizički spojeno sa Vukovarom, a od centra grada udaljeno je 7 kilometara. Po popisu iz 2011. godine Borovo je najveće naselje u Hrvatskoj u kojem srpska nacionalna manjina čini većinu stanovništva.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Općina Borovo nalazi se na istoku Republike Hrvatske, a teritorijalno pripada Vukovarsko srijemskoj županiji. Nalazi se na 7 km od središta Vukovara, 20 km od Vinkovaca, 45 km od Iloka i 50 km od Županje. Izvan Vukovarsko-srijemske županije obližnji gradovi su Osijek na 36 km, vojođanski gradovi Šid na 43 km, Apatin na 46 km i Bačka Palanka na 51 km. Smještena je na desnoj obali Dunava, cestovnim pravcem od graničnog prijelaza Erdut - Bogojevo udaljena cca 25 km.

Značaj državne ceste Osijek - Vukovar - Erdut na kojoj se nalazi općina, osigurala joj je povezanost sa svim dijelovima županije.

Katastarska Općina Borovo obuhvaća prostor ukupne površine 28,17 km2 od toga 30% stambeni prostor, a 70% ostalo.

Mjesto ima kvalitetne prirodne resurse, sve je to rezultiralo tradicionalnom ratarsko - stočarskom proizvodnjom, razvitkom male privrede i trgovine, te konačno veoma bogate tradicionalne kulture.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]










Circle frame.svg

Etničke grupe u Negoslavcima (2011.)

██ Srbi (89,73 %)

██ Hrvati (6,57 %)

██ Slovaci (0,46 %)

██ Mađari (0,44 %)

██ Ostali (2,80 %)

Popis stanovništva 2011. godine[uredi | uredi kôd]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011.[2] godine, u općini Borovo, odnosno naselju Borovo živi 5.056 stanovnika. Od okončanja rata naselje je kao i ostatak istočne Hrvatske suočen sa iseljavanjem mladog stanovništva te je u tom razdoblju bar 100 mladih osoba napustilo mjesto i odselilo se prvenstveno u Englesku, Norvešku, Australiju ili Kanadu.[3]

Nacionalna struktura izgleda ovako:

Popis stanovništva 2001. godine[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Borovo imala je 5.360 stanovnika, raspoređenih u jednom naselju - Borovu.

Nacionalna struktura:

Nacionalni sastav naseljenog mjesta Borovo[uredi | uredi kôd]

godina popisa ukupno Srbi Hrvati Jugoslaveni ostali
2011. 5.056 4.537 (89,73%) 332 (6,57%) 0 (0%) 187 (3,7%)
2001. 5.360 4,640 (86,57%) 425 (7,93%) 0 (0%) 295 (5,5%)
1991. 6.442 5.146 (79,88%) 604 (9,37%) 410 (6,36%) 282 (4,37%)
1981. 13.491 5.708 (42,30%) 3.300 (24,46%) 3.809 (28,23%) 674 (4,99%)
1971. 11.301 6.276 (55,53%) 3.651 (32,30%) 986 (8,72%) 388 (3,43%)

Razlog naglog smanjenja stanovništva 1991. godine, u odnosu na 1981. godinu je taj, što je dio naseljenog mjesta Borovo, poznatiji pod imenom Borovo Naselje postao dijelom naseljenog mjesta Vukovar, dok je poznatiji dio pod imenom Borovo Selo nastavio biti posebno naseljeno mjesto.

Jezik[uredi | uredi kôd]

Temeljem Ustavnog zakona o pravima nacionalnim manjina Općina Borovo je uz hrvatski jezik, u ravnopravnu službenu uporabu na području općine uvela i srpski jezik i ćirilično pismo. Prema odredbama općinskog statuta pripadnici srpske nacionalne manjine na cijelom području općine mogu slobodno iskazivati svoj nacionalni identitet te im se jamči pravo na korištenje jezika i pisma u privatnoj i javnoj domeni. Statut jamči ravnopravnu službenu uporabu ćiriličnog pisma u službenim dokumentima, na pečatima, pločama u svim javnim tijelima kao i u privatnim tijelima sa pravom javnosti. Svaki izabani predstavnik i svaki građanin ima pravo primiti dvojezične radne materijale za sve nadolazeće i prijašnje sjednice lokalnog vijeća. Font ćirilčnog pisma mora biti iste veličine kao i latinični font.

Uprava[uredi | uredi kôd]

Općina Borovo se sastoji od samo jednog naselja čije ime i nosi.

Zajedničko vijeće općina[uredi | uredi kôd]

Borovo je jedna od sedam općina u hrvatskom Podunavlju koje sudjeluju u radu Zajedničkog vijeća općina, sui generis tijela koje usklađuje interese srpske zajednice u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Iz Općine Borovo, kao podunavske općine sa srpskom većinom, biraju se 2 predstavnika u Skupštinu ZVO-a nasuprot 1 predstavniku koji se bira u općinama sa značajnom srpskom manjinom.

Općinska uprava[uredi | uredi kôd]

Izabrani predstavnici u lokalnom vijeću Negoslavaca 2017. godine;
    : SDSS
    : Nezavisna lista
    : Srpska narodna stranka
Zgrada općine

Općinsko vijeće Borova čini 15 izabranih predstavnika koji se biraju na lokalnim izborima. Dominantna politička stranka na lokalim izborima u Borovu od završetka procesa mirne reintegracije 1998. godine je Samostalna demokratska srpska stranka. Na lokalnim izborima 2017. godine sudjelovalo je 1475 ili 36,16 % od 4079 upisanih glasača. Kako bi se osigurala razmjerna zastupljenost hrvatske zajednice u općinskom vijeću, jedan dodatni predstavnik hrvatske nacionalnosti je imenovan u vijeće nakon što nije izabran na izborima.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Spomenik borcima revolucije i žrtvama II. svjetskog rata.

U mlađem kamenom dobu kraj oko Borova bio je kontinuirano naseljen, i to traje od oko 3400. do 3000. god. pr. Kr. Naselja su bila izgrađena blizu tekuće vode i bara. Kuće su bile zemljane (od pruća oblijepljene blatom), a krov od trske koje je u močvarama bilo u izobilju.

Iz metalnog doba postoji mnogo tragova, koji su vezani za različite utjecaje prvenstveno vučedolske, a također i badenske i kostolačke kulture. U starom željeznom dobu, ovdje su nastanjeni Iliri, koji su se bavili ribolovom, stočarstvom i zemljoradnjom.

U mlađem željeznom dobu, na ove prostore se doseljavaju Kelti, čiji su kovani novac, keramika i nakit pronađeni na lokalitetu Gradac.

Za vrijeme Rimljana, u okolini se nalazilo nekoliko naselja. U to vrijeme, jedini prijelaz preko Dunava je bio most kod utvrde Gradac, u čijoj blizini je današnja Savulja (sjeverni dio Borova).

Velikom seobom naroda i raspadom Rimskog Carstva, na ove prostore se doseljavaju Slaveni.

Prvi podaci vezani za ime Borovo datiraju iz 1231. godine kada se spominje kao posjed vukovarskog grada, kada ga je ugarski kralj darovao plemićkoj obitelji Čak.[1] Sve do najezde Turaka pripadalo je različitim vukovarskim veleposjednicima.[1] Borovo je početkom 15. st. bilo trgovačko i obrtničko mjesto, a u selu su se održavali veliki tjedni sajmovi.[1]

Oko 1540. godine Borovo naseljavaju Srbi iz gornjeg Podrinja i Polimlja.

Crkva svetog arhiđakona Stefana izgrađena je u periodu od 1761. do 1764. godine. U to vrijeme se spominju počeci obrazovanja u sklopu crkve, a po prvi put je osnovana i borovska općina, kojom je upravljao seoski knez i kmetovi. Prvi poznati knez u borovskoj općini 1711. godine bio je Petar Radaković. Oko 1880. godine Borovo ima status samostalne upravne općine s načelnikom, bilježnikom, blagajnikom, poljarom i babicom. 1884. godine ustanovljen je grb općine Borovo, koji je u svom izvornom obliku prihvaćen kao grb danšnje općine.

Prva škola u selu je otvorena 1853. godine.

Prekretnica u razvoju sela se zbiva 1931. godine kada se osniva Batina tvornica gume i obuće. Porastom broja stanovnika i širenjem radničkog naselja, Borovo ponovo dobiva status općine, da bi nakon 2. svjetskog rata postalo mjesna zajednica u sastavu općine Vukovar. 80-ih godina 20. stoljeća iz sastava Borova se izdvaja radničko naselje Borovo Naselje, koje postaje dio samog grada Vukovara.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Do 1991. godine, osnovni izvori prihoda stanovništva bili su rad u razlčitim granama privrede (kombinat "Borovo", "Vuteks" Vukovar, PIK Vukovar i dr.). Po okončanju rata, dolazi do nužne orijentiranosti na poljoprivrednu proizvodnju (zemljoradnja i stočarstvo). Manji dio stanovništva usmjeren je na malo gospodarstvo i obrtništvo.

Mjesto ima kvalitetne prirodne resurse, sve je to rezultiralo tradicionalnom ratarsko-stočarskom proizvodnjom, razvitkom male privrede i trgovine, te konačno veoma bogate tradicionalne kulture. U Borovu je registrirano 14 gospodarskih subjekata.[1]

Borovo ima planova i mogućnosti u razvoju privrede, posebno uslužnih djelatnosti, poljoprivrede, lova i ribolova. Ima vemoma dobre uvjete za razvoj turizma na upravo idealnim mjestima uz Dunav.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Osnovna škola

U mjestu djeluje osmogodišnja osnovna škola "Borovo", u kojoj se nastavni plan i program realizira na srpskom jeziku i pismu. Također, postoji i dječji vrtić "Zlatokosa" (ranije se zvao "Maslačak").

Kultura[uredi | uredi kôd]

Kultura, prosvjeta, crkva imaju duboke i uspješne korijene u Borovu i među mještanima Borova, isto kao i sportske aktivnosti.

Kulturno umjetničko društvo "Branislav Nušić" osnovano je 1951. godine. Ima četiri sekcije: folklorna, likovna, dramsko-recitatorska i tamburaška s oko 200 aktivnih članova.

Manifestacija: Dani Borova[uredi | uredi kôd]

Ideja je bila da se mnogobrojne manifestacije, u oblasti kulture, sporta, privrede, turizma i religije koje se tokom godine održavaju u Borovu spoje u jednu, i u tome se uspelo. Koncentracija svih događanja bila je pod jedinstvenim nazivom "Dani Borova - Borovsko ljeto".

Tijekom godine održavaju se razne manifestacije u Borovu:

  • "Međunarodni festival folklora",
  • "Prvi glas Borova",
  • "Borovski vašar",
  • "Turnir u malom nogometu",
  • Poetsko - gazbena večer borovskih umirovljenika,
  • "Borovska fišijada",
  • "Međunarodna likovna kolonija"

"Dani Borova" i "Borovsko ljeto" kao kruna svih događanja svojim programima privlače pažnju ne samo stanovništva općine već i mnogobrojnih gostiju.

Slogan "Upoznajte ljepote Borova i uživajte u gostoprimstvu Borovaca" poziv je upućen svima, a kad se dođe bar na jednu od mnogobrojnih manifestacija, takoreći cijele godine, u Borovu se baš zbog toga dolazi i stalno vraća.

Mediji[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

Borovo-Борово football field.jpg

Udruge[uredi | uredi kôd]

  • Kulturno-umjetničko društvo "Branislav Nušić"
  • Lovačko društvo "Borovo"
  • Udruga umirovljenika "Borovo"
  • Udruga antifašističkih boraca NOR-a i antifašista
  • Udruga pčelara "Milena" Borovo
  • "Zavičajno udruženje Srba Ozrena i Posavine"
  • Udruga "Plavi Dunav"
  • Borovska udruga mladih BUM
  • Udruga za uzgoj i zaštitu životinja "Feniks"
  • SKD Prosvjeta pododbor Borovo

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Općine na područjima posebne državne skrbi Republike Hrvatske (PDF). Hrvatska gospodarska komora. Pristupljeno 15. ožujka 2021.
  2. http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup16.html Državni zavod za statistiku: Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama Vukovarsko-srijemske županije, popis 2011.
  3. Simić, Jovanka. 9. lipnja 2013. Borovo selo: Prošlost pamte, budućnost grade. Večernje novosti. Pristupljeno 15. svibnja 2021.
  • Izdanje Državnog zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880-1991. godine.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]