Markušica
| Markušica | |
|---|---|
 grb | |
 | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Vukovarsko-srijemska |
| Načelnik | Budimir Drača (SDSS) |
| Površina[1] | 73,8 km2 |
| Površina središta | 22,2 km2 |
| Koordinate | 45°22′N 18°43′E / 45.37°N 18.71°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 1 773 |
| – gustoća | 24 st./km2 |
| Urbano | 733 |
| – gustoća | 80 st./km2 |
| Poštanski broj | 32213 |
  Markušica Markušica na zemljovidu Hrvatske | |
Markušica (srp. ćir. Маркушица; mađ. Márkusfalva; njem. Sankt Markus), je naselje i općina u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Općina se nalazi na južnoj obali rijeke Vuke i sjeverozapadno od grada Vinkovaca.
Suvremena općina osnovana je 1997. godine na temelju odluke prijelazne uprave UNTAES kako bi se srpskoj nacionalnoj manjini u Podunavlju osigurala zastupljenost u lokalnoj samoupravi. Uz Markušicu, u sastavu općine su i naselja Gaboš, Karadžićevo, Ostrovo i Podrinje.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Ukupna površina Općine Markušica iznosi 74,43 km2. Općina je s ostatkom zemlje povezana državnom cestom D518 i željezničkom prugom Vinkovci – Osijek.
-
Geografski položaj općine i naselja Markušica
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Etničke grupe u Markušici (2011.)
██ Srbi (90,10 %)
██ Hrvati (8,18 %)
██ Ostali (1,72 %)
Po popisu stanovništva iz 2011. godine, Markušica ima 2,555 stanovnika, od čega 90,10 % čine Srbi. Drugu najbrojniju grupu činili su Hrvati s 8,18 % stanovništva. Među ostalim popisanim našli su se i Albanci 0,04 %, Česi 0,04 %, Mađari 0,39 %, Makedonci 0,04 %, Nijemci 0,04 %, Slovaci 0,04 %, Ukrajinci 0,04 %, nacionalno izjašnjeni po vjerskoj pripadnosti 0,12 %, neizjašnjenih 0,94 % i nepoznate nacionalnosti 0,04 %.
Jezici[uredi | uredi kôd]
Temeljem Ustavnog zakona o pravima nacionalnim manjina Općina Markušica je uz hrvatski jezik, u ravnopravnu službenu uporabu na području ove općine uvela i srpski jezik i ćirilično pismo.
| broj stanovnika | 2235 | 2628 | 2385 | 2736 | 3044 | 2972 | 2819 | 3957 | 3684 | 3966 | 4225 | 4219 | 3737 | 3712 | 3053 | 2555 | 1773 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 1003 | 1224 | 1066 | 1202 | 1428 | 1392 | 1355 | 1762 | 1410 | 1436 | 1550 | 1545 | 1117 | 1371 | 1160 | 1009 | 733 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Uprava[uredi | uredi kôd]
Zajedničko vijeće općina[uredi | uredi kôd]
Markušica su jedna od sedam općina u hrvatskom Podunavlju koje sudjeluju u radu Zajedničkog vijeća općina, sui generis tijela koje usklađuje interese srpske zajednice u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Iz Općine Markušica, kao podunavske općine sa srpskom većinom, biraju se 2 predstavnika u Skupštinu ZVO-a.
Općinska uprava[uredi | uredi kôd]
: SDSS
Općinsko vijeće Markušice čini 13 izabranih predstavnika koji se biraju na lokalnim izborima. Dominantna politička stranka na lokalim izborima u Markušici od završetka procesa mirne reintegracije 1998. godine je Samostalna demokratska srpska stranka. Na lokalnim izborima 2017. godine sudjelovalo je 681 ili 33,32 % od 2044 upisanih glasača.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Najstariji ilirsko-keltski skordisciški arheološki nalazi na području Općine Markušica otkriveni su tijekom hitnih arheoloških radova 1970-ih i 1980-ih.[3] Arheološki nalazi bili su povezani s nalazima iz istoga razdoblja iz naselja na području današnjih Vinkovaca.[3]
Prije osmanlijskih osvajanja Slavonije Markušica je bila jedno od feudalnih naselja.[4] Pravoslavno stanovništvo se u značajnijem broju naselilo u Markušici po okončanju Velikog turskog rata.[4] 1736. godine u naselju je bilo naseljeno 40 kuća.[4] Do 1866. godine broj kuća u naselju je porastao na 192 dok je broj stanovnika porastao na 1003, od kojih je 902 bilo pravoslavnih.[4]
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Markušica spada u red slabije razvijenih općina u Republici Hrvatskoj i klasificirana je kao prva katogorija područja od posebne državne skrbi.
Galerija Općine Markušica[uredi | uredi kôd]
-
Centar Markušice -
Spomenik u Gabošu -
Pravoslavna crkva u Ostrovu -
Karadžićevo
.jpg)
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Dušan Vujnović, glumac
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
- Spomenik palim borcima iz NOB-a
- Na mjesnom groblju je spomenik ruskoj ženi-pilotu Evgeniji Černjiševoj
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
- Osnovna škola Markušica, prije Osnovna škola »Georgije Jakšić«[5]
Kultura[uredi | uredi kôd]
Kulturni život u naseljima općine u značajnoj je mjeri usmjeren na aktivnosti domova kulture.
Crkva[uredi | uredi kôd]
Crkva Silaska Svetoga Duha u Markušici podignuta je 1810., a obnovljena 1989. godine. Ikonostas je slikao Jovan Isailović Stariji 1775. – 1777. godine. U Drugom svjetskom ratu crkva je preuređena u rimokatoličku.[nedostaje izvor]
Šport[uredi | uredi kôd]
- NK Sremac Markušica, osnovan 1928.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ a b Dizdar, Marko. 2016. Late La Tène Settlements in the Vinkovci Region (Eastern Slavonia, Croatia): Centres of Trade and Exchange (PDF). Boii - Taurisci: Proceedings of the International Seminar, Oberleis-Klement, June 14th-15th, 2012. Austrian Academy of Sciences Press: 31–48. Pristupljeno 22. siječnja 2019.
- ↑ a b c d Marković, M. (2003). Istočna Slavonija: Stanovništvo i naselja. Naklada Jesenski i Turk : Zagreb.
- ↑ Biblioteke u Hrvatskoj, redakcioni odbor: Stanislava Andrić, Vjera Bendiš, Branko Tomečak, Višnja Vuković, Društvo bibliotekara Hrvatske, Zagreb, 1968., str. 73., (NSK)
»Osnovna škola "Georgije Jakšić" - Biblioteka, Markušica, Vuka Karadžića 4, (opć. Vinkovci);
Fond: 806 sv. knjiga.«
| |||||
| ||||||||