Markušica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Markušica
Coats of arms of None.svg
Markušica na karti Hrvatska
Markušica
Markušica
Markušica na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Flag of Vukovar-Syrmia County.svg Vukovarsko-srijemska
Načelnik općine Budimir Drača (SDSS)
Stanovništvo (2001.) 3.053
Poštanski broj 32213
Markušica 2-Маркушица 2.JPG

Markušica (srpski: Маркушица; mađarski: Márkusfalva; njemački: Sankt Markus) je naselje i općina u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Općina se nalazi na južnoj obali rijeke Vuke i sjeverozapadno od grada Vinkovaca.

Suvremena općina osnovana je 1997. godine na temelju odluke prijelazne uprave UNTAES kako bi se srpskoj nacionalnoj manjini u Podunavlju osigurala zastupljenost u lokalnoj samoupravi. Uz Markušicu, u sastavu općine su i naselja Gaboš, Karadžićevo, Ostrovo i Podrinje.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Ukupna površina Općine Markušica iznosi 74,43 km2. Općina je s ostatkom zemlje povezana državnom cestom D518 i željezničkom prugom Vinkovci – Osijek.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]











Circle frame.svg

Etničke grupe u Markušici (2011.)

██ Srbi (90,10 %)

██ Hrvati (8,18 %)

██ Ostali (1,72 %)


Po popisu stanovništva iz 2011. godine, Markušica ima 2,555 stanovnika, od čega 90,10 % čine Srbi. Drugu najbrojniju grupu činili su Hrvati sa 8,18 % stanovništva. Među ostalim popisanim našli su se i Albanci 0,04 %, Česi 0,04 %, Mađari 0,39 %, Makedonci 0,04 %, Nijemci 0,04 %, Slovaci 0,04 %, Ukrajinci 0,04 %, nacionalno izjašnjeni po vjerskoj pripadnosti 0,12 %, neizjašnjenih 0,94 % i nepoznate nacionalnosti 0,04 %.

Jezici[uredi | uredi kôd]

Temeljem Ustavnog zakona o pravima nacionalnim manjina Općina Markušica je uz hrvatski jezik, u ravnopravnu službenu uporabu na području ove općine uvela i srpski jezik i ćirilično pismo.

Uprava[uredi | uredi kôd]

Zajedničko vijeće općina[uredi | uredi kôd]

Markušica su jedna od sedam općina u hrvatskom Podunavlju koje sudjeluju u radu Zajedničkog vijeća općina, sui generis tijela koje usklađuje interese srpske zajednice u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Iz Općine Markušica, kao podunavske općine sa srpskom većinom, biraju se 2 predstavnika u Skupštinu ZVO-a.

Općinska uprava[uredi | uredi kôd]

Izabrani predstavnici u lokalnom vijeću Markušice 2017. godine;
    : SDSS

Općinsko vijeće Markušice čini 13 izabranih predstavnika koji se biraju na lokalnim izborima. Dominantna politička stranka na lokalim izborima u Markušici od završetka procesa mirne reintegracije 1998. godine je Samostalna demokratska srpska stranka. Na lokalnim izborima 2017. godine sudjelovalo je 681 ili 33,32 % od 2044 upisanih glasača.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Najstariji ilirsko-keltski skordisciški arheološki nalazi na području Općine Markušica otkriveni su tijekom hitnih arheoloških radova 1970-ih i 1980-ih.[1] Arheološki nalazi bili su povezani sa nalazima iz istoga razdoblja iz naselja na području današnjih Vinkovaca.[1]

Prije osmanlijskih osvajanja Slavonije Markušica je bila jedno od feudalnih naselja.[2] Pravoslavno stanovništvo se u značajnijem broju naselilo u Markušici po okončanju Velikog turskog rata.[2] 1736. godine u naselju je bilo naseljeno 40 kuća.[2] Do 1866. godine broj kuća u naselju je porastao na 192 dok je broj stanovnika porastao na 1003, od kojih je 902 bilo pravoslavnih.[2]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Markušica spada u red slabije razvijenih općina u Republici Hrvatskoj i klasificirana je kao prva katogorija područja od posebne državne skrbi.

Galerija Općine Markušica[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Kultura[uredi | uredi kôd]

Kulturni život u naseljima općine u značajnoj je mjeri usmjeren na aktivnosti domova kulture.

Crkva[uredi | uredi kôd]

Crkva Silaska Svetoga Duha u Markušici podignuta je 1810., a obnovljena 1989. godine. Ikonostas je slikao Jovan Isailović Stariji 1775.–1777. godine. U Drugom svjetskom ratu crkva je preuređena u rimokatoličku.[nedostaje izvor]

Šport[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 Dizdar, Marko. 2016. Late La Tène Settlements in the Vinkovci Region (Eastern Slavonia, Croatia): Centres of Trade and Exchange (PDF). Boii - Taurisci: Proceedings of the International Seminar, Oberleis-Klement, June 14th-15th, 2012. Austrian Academy of Sciences Press: 31–48. Pristupljeno 22. siječnja 2019.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Marković, M. (2003). Istočna Slavonija: Stanovništvo i naselja. Naklada Jesenski i Turk : Zagreb.
  3. Biblioteke u Hrvatskoj, redakcioni odbor: Stanislava Andrić, Vjera Bendiš, Branko Tomečak, Višnja Vuković, Društvo bibliotekara Hrvatske, Zagreb, 1968., str. 73., (NSK)
    Wikicitati „Osnovna škola "Georgije Jakšić" - Biblioteka, Markušica, Vuka Karadžića 4, (opć. Vinkovci);
    Fond: 806 sv. knjiga.”


P parthenon.svg Nedovršeni članak Markušica koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.