Markušica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Markušica
Coats of arms of None.svg
Markušica na karti Hrvatska
Markušica
Markušica
Markušica na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°22′N 18°43′E / 45.37°N 18.71°E / 45.37; 18.71
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Flag of Vukovar-Syrmia County.svg Vukovarsko-srijemska
Načelnik općine Budimir Drača (SDSS)
Stanovništvo (2001.) 3.053
Poštanski broj 32213
Markušica 2-Маркушица 2.JPG

Markušica (srpski: Маркушица; mađarski: Márkusfalva; njemački: Sankt Markus) je naselje i općina u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Općina se nalazi na južnoj obali rijeke Vuke i sjeverozapadno od grada Vinkovaca.

Suvremena općina osnovana je 1997. godine na temelju odluke prijelazne uprave UNTAES kako bi se srpskoj nacionalnoj manjini u Podunavlju osigurala zastupljenost u lokalnoj samoupravi. Uz Markušicu, u sastavu općine su i naselja Gaboš, Karadžićevo, Ostrovo i Podrinje.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Ukupna površina Općine Markušica iznosi 74,43 km2. Općina je s ostatkom zemlje povezana državnom cestom D518 i željezničkom prugom Vinkovci – Osijek.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]











Circle frame.svg

Etničke grupe u Markušici (2011.)

██ Srbi (90,10 %)

██ Hrvati (8,18 %)

██ Ostali (1,72 %)


Po popisu stanovništva iz 2011. godine, Markušica ima 2,555 stanovnika, od čega 90,10 % čine Srbi. Drugu najbrojniju grupu činili su Hrvati sa 8,18 % stanovništva. Među ostalim popisanim našli su se i Albanci 0,04 %, Česi 0,04 %, Mađari 0,39 %, Makedonci 0,04 %, Nijemci 0,04 %, Slovaci 0,04 %, Ukrajinci 0,04 %, nacionalno izjašnjeni po vjerskoj pripadnosti 0,12 %, neizjašnjenih 0,94 % i nepoznate nacionalnosti 0,04 %.

Jezici[uredi | uredi kôd]

Temeljem Ustavnog zakona o pravima nacionalnim manjina Općina Markušica je uz hrvatski jezik, u ravnopravnu službenu uporabu na području ove općine uvela i srpski jezik i ćirilično pismo.

Uprava[uredi | uredi kôd]

Zajedničko vijeće općina[uredi | uredi kôd]

Markušica su jedna od sedam općina u hrvatskom Podunavlju koje sudjeluju u radu Zajedničkog vijeća općina, sui generis tijela koje usklađuje interese srpske zajednice u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Iz Općine Markušica, kao podunavske općine sa srpskom većinom, biraju se 2 predstavnika u Skupštinu ZVO-a.

Općinska uprava[uredi | uredi kôd]

Izabrani predstavnici u lokalnom vijeću Markušice 2017. godine;
    : SDSS

Općinsko vijeće Markušice čini 13 izabranih predstavnika koji se biraju na lokalnim izborima. Dominantna politička stranka na lokalim izborima u Markušici od završetka procesa mirne reintegracije 1998. godine je Samostalna demokratska srpska stranka. Na lokalnim izborima 2017. godine sudjelovalo je 681 ili 33,32 % od 2044 upisanih glasača.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Najstariji ilirsko-keltski skordisciški arheološki nalazi na području Općine Markušica otkriveni su tijekom hitnih arheoloških radova 1970-ih i 1980-ih.[1] Arheološki nalazi bili su povezani sa nalazima iz istoga razdoblja iz naselja na području današnjih Vinkovaca.[1]

Prije osmanlijskih osvajanja Slavonije Markušica je bila jedno od feudalnih naselja.[2] Pravoslavno stanovništvo se u značajnijem broju naselilo u Markušici po okončanju Velikog turskog rata.[2] 1736. godine u naselju je bilo naseljeno 40 kuća.[2] Do 1866. godine broj kuća u naselju je porastao na 192 dok je broj stanovnika porastao na 1003, od kojih je 902 bilo pravoslavnih.[2]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Markušica spada u red slabije razvijenih općina u Republici Hrvatskoj i klasificirana je kao prva katogorija područja od posebne državne skrbi.

Galerija Općine Markušica[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

  • "Osnovna Škola Markušica"

Kultura[uredi | uredi kôd]

Kulturni život u naseljima općine u značajnoj je mjeri usmjeren na aktivnosti domova kulture.

Crkva[uredi | uredi kôd]

Crkva Silaska Svetoga Duha u Markušici podignuta je 1810., a obnovljena 1989. godine. Ikonostas je slikao Jovan Isailović Stariji 1775.–1777. godine. U Drugom svjetskom ratu crkva je preuređena u rimokatoličku.[nedostaje izvor]

Šport[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 (2016)"Late La Tène Settlements in the Vinkovci Region (Eastern Slavonia, Croatia): Centres of Trade and Exchange.". Boii - Taurisci: Proceedings of the International Seminar, Oberleis-Klement, June 14th-15th, 2012: 31–48 Pristupljeno 22. siječnja 2019.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Marković, M. (2003). Istočna Slavonija: Stanovništvo i naselja. Naklada Jesenski i Turk : Zagreb.


P parthenon.svg Nedovršeni članak Markušica koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.