Stari Jankovci

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Stari Jankovci
Stari Jankovci (grb).gif
Stari Jankovci na karti Hrvatska
Stari Jankovci
Stari Jankovci
Stari Jankovci na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Vukovarsko-srijemska
Načelnik općine Dragan Sudarević (HDZ)
Naselja u sastavu općine Stari Jankovci, Novi Jankovci, Srijemske Laze, Slakovci, Orolik
Stanovništvo (2001.) 5.216
Poštanski broj 32241
Stari Jankovci

Stari Jankovci su selo i općina u Hrvatskoj.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Općina se nalazi u središnjem prostoru Vukovarsko-srijemske županije.[1] Na sjeveru graniči s općinama Nuštar i Bogdanovci, na istoku i jugoistoku s općinom Tompojevci i Nijemci, na jugu s općinom Privlaka i gradom Otok, a na zapadu s gradom Vinkovci.

Općina Stari Jankovci ima pet naselja: Stari Jankovci, Novi Jankovci, Slakovci, Orolik i Srijemske Laze.

Prirodnogeografski položaj određen je smještajem u nizinskom dijelu Istočnohrvatske ravnice na specifičnom dodiru dvaju prirodnih cjelina Vukovarskog prapornog ravnjaka na sjeveru i Bosutske nizine na jugu. Zapravo se Stari Jankovci nalaze na južnom rubu Vukovarskog ravnjaka što karakterizira teren tzv. valovite ravnice.

Pored dominantnog Bosuta drugi elativno veći vodotoci su: Savak, Vidor, Gatina i Selo-Bosut. Klima je umjereno kontinentska s vrućim ljetima i relativno hladnim zimama. Sušna ljeta bez kiše vrlo često imaju negativne posljedice na poljoprivredne prinose, posebno kukuruza. Tla su uglavnom plodna, u sjevernom dijelu degradirana crnica, a u južnim dijelovima, uz Bosut, močvarna tla, komasacijama i agrokulturnim mjerama privedena dobrom iskorištavanju. Općina Stari Jankovci obuhvaća površinu od 9517 ha (95,2 km2) i čini 4% ukupne površine Vukovarsko-srijemske županije.Općina Stari Jankovci se nalazi u zapadnom Srijemu.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Općina 2001. ima 5.216 stanovnika, od toga 3625 Hrvata (70%), 1212 Srba (23%) i 262 Mađara (5,06%).

Nacionalni sastav po naseljenim mjestima, popis 1991.[uredi | uredi kôd]

  • Novi Jankovci - uk. 1.273, Hrvati - 965, Srbi - 240, Mađari - 20, Rusini - 1, Jugoslaveni i ostali - 47
  • Orolik - uk. 864, Srbi - 593, Hrvati - 215, Mađari - 5, Jugoslaveni i ostali - 51
  • Slakovci - uk.1.493, Hrvati - 1.456, Srbi - 7, Mađari - 2, Jugoslaveni i ostali - 28
  • Srijemske Laze - uk. 924, Srbi - 871, Hrvati - 23, Mađari - 4, Jugoslaveni i ostali - 26
  • Stari Jankovci - uk. 2.063, Hrvati - 1.261, Mađari - 358, Srbi - 294, Rusini - 19, Jugoslaveni i ostali - 131

ukupno: 6.563, Hrvati - 3.920, Srbi - 2.005, Mađari - 389, Rusini - 20, Jugoslaveni i ostali - 229

Uprava[uredi | uredi kôd]

Naselja u sastavu općine su: Stari Jankovci, Novi Jankovci, Slakovci, Srijemske Laze i Orolik.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Župa Stari Jankovci postoji od 1332. godine, ali uz župu Vukovar. 1729. godine vizitator je zapisao da se župa nalazi 1.5 sati od od Vukovara u kojoj se nalazi stara i ruševna crkva posvećena sv. Jurju, izgrađena od katolika za vrijeme Turaka. Na blagdan Blažene Djevice Marije Uznesene u župi se okuplja mnogo vjernika i služi se misa pod vedrim nebom. Selo tada ima 464 katolika.

1750. godine postaje samostalna župa sa vlastitim župnikom,a dodane su joj i filijale Laze, Petrovci, Slakovci i Svinjarevci. Crkva na današnjoj lokaciji sagrađena je 1778., a blagoslovio ju je biskup Adžić 20. lipnja 1779. Glavni patronat je bio grof Eltz jer je dao dio novca za gradnju crkve.

Pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije crvku i župni dom su oštetili i opljačkali, 21. rujna 1991. Nažalost, tih godina je služila kao skladište oružja i streljiva. Na oltaru se nalazila slika "Uzašašće Blažene Djevice Marije" djelo Josipa Franje Mückea iz 1881. godine. Novu je sliku prema jedinom sačuvanom izvoru, predlošku, crno-bijeloj fotografiji R. Bartolovića snimljenoj 1968. godine, iz fundusa Konzervatorskog odjela Uprave za zaštitu kulturne baštine u Osijeku, kao i prema vlastitom sjećanju, izradio akademski slikar Antun Krešić, rodom iz Starih Jankovaca.

Župa trenutačno (2005. god.) ima 1.250 župljana. Blagoslov kuća počinje 2. siječnja.

Prva pričest u župi i filijali održava se polovicom svibnja svake godine, s Sveta krizma krajem svibnja svake druge godine. U župi djeluje zbor mladih koji imaju svoje probe nedjeljom popodne, a pjevaju na nedjeljnoj večernjoj misi.

Djeca pohađaju vjeronauk u školi, a u župi imaju pripravu za Prvu pričest i Svetu Krizmu. Župa se uključuje u sve susrete koje organizira Đakovačka i Srijemska biskupija kao što je npr. susret mladih.

Suradnici i pomoćnici u župi su: ekonomsko vijeća (crkveni odbor), pastoralno vijeća, zvonarica, orguljaš, ministranti, čitači, zbor mladih.

Crkva je u potpunosti obnovljena 2006. godine.

Župnici u razdoblju od 1953. do danas:

  • Vlado Mikloš (1953. – 1953.)
  • Đuro Binder (1953. – 1965.)
  • Luka Božić (1961. – 1965.)
  • Stjepan Schon (1965. – 1969.)
  • Mato Sočković (1969. – 1971.)
  • Stjepan Binklija (1971. – 1974.)
  • Petar Petrović (1974. – 1977.)
  • Alojzije Asić (1977. – 1982.)
  • Mato Špoljar (1982.-)

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

  • Eugen Findrik - nagrađivani lovac i jedan od začetnika lova u St. Jankovcima
  • Imra Randović - prvi počasni građanin općine Stari Jankovci (vatrogasac)

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Na seoskom groblju nalazi se spomen-ploča poginulim civilima stanovnika S. Jankovaca u velikosrpskoj agresiji 1991. Spomen-ploča je podignuta 10.srpnja 2006. u nazočnosti Jadranke Kosor

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

  • OŠ "Stari Jankovci" Stari Jankovci [1]
  • OŠ "Slakovci" Slakovci [2]

Kultura[uredi | uredi kôd]

KUD Jankovci osnovano je 1971. godine. Od tada radi na njegovaju tradicije i kulture baštine mađarske nacionalne manjine. Poslije Drugog svjetskog rata bila je aktivna i dramska družina koja je izvodila skečeve i kraće kazališne komade.

1969. godine u osnovnu školu se uvodi predmet mađarskog jezika, a s njim kreće i organizirano učenje plesova. Taj školski folklor za dvije godine prerasta u KUD "Rózsa Sándor", a za desetak godina biva preimenovan u KUD "Bratstva i jedinstva". U tim prvim danima najvažniju ulogu imala je učiteljica mađarskog jezika gđa. Irena Randović. Društvo uspješno djeluje svo do početka Domovinskog rata 1991. kada mijenja naziv u KUD "Jankovci", ali se preregistracija izvodi tek 1994.

Rad društva KUD "Jankovci" Stari Jankovci obnovljen je 1994. godine dok su Jankovčani još bili prognani sa svojih ognjišta i to od nekolicine entuzijasta kako se ne bi zaboravile vrijednosti tradicijskog folklora. Prvi nastup bio je u rujnu te iste 1994. na Vinkovačkim jesenima. Od tada se društvo ubrzo širi brojčano i to prvenstveno mlađim članovima.

1997. godine društvo proširuje svoj tradicionalni mađarski program sa šokačkim te sekcijom koja njeguje kolo pjesmu i glazbu Hrvata doseljenih iz srednje Bosne, točnije žepačkog kraja. 1998. započinje mirna reintegracija i povratak u Stare Jankovce. Tijekom tih godina nabavljana je nošnja i instrumenti pa tako danas društvo posjeduje popriličan broj vrijednih nošnji. Društvo redovito nastupa na Vinkovačkim jesenima, te drugim smotrama i manifestacijama od Iloka do Dubrovnika, a tu su i gostovaja u Njemačkoj, Austriji, Vojvodini, Mađarskoj i BiH.

2001. godine društvo utemeljuje sad već tradicionalnu Smotru folklora nacionalnih manjina RH i Hrvatske dijaspore.

Šport[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. O Općini Pristupljeno 23. svibnja 2013.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]