Gunja

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Gunja. Za druga značenja, pogledajte Gunja (razdvojba).
Gunja
Gunja (grb).gif
Gunja na karti Hrvatska
Gunja
Gunja
Gunja na karti Hrvatske
Koordinate: 44°53′N 18°51′E / 44.88°N 18.85°E / 44.88; 18.85
Županija Vukovarsko-srijemska
Načelnik općine Hrvoje Lucić (SDP)
Površina 31,1 km2
Stanovništvo (2011.) 3.732 [1]
Poštanski broj 32 260

Gunja je selo i istoimena općina koja je administrativni dio Vukovarsko-srijemske županije. Smještena je u zapadnom Srijemu na lijevoj obali Save, uz sami rub na granici s Bosnom i po popisu stanovnika iz 2001. imala je 5033 stanovnika, 1603 domaćinstava na površini 31,01 km2.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Gunja pripada županjskoj Posavini.

Nalazi se s lijeve strane rijeke Save, a mostom je povezana s gradom Brčko u BiH. Najveće je od svih sela Cvelferije.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Gunja ukupno ima 3732 stanovnika. U Gunji najviše živi Hrvata i čine 60.13% stanovništva. Postoji velika zastupljenost bošnjačkog pučanstva koje čini 29.69% stanovništva Gunje. Većina pučanstva su katolici, dok postoji i znatna muslimanska manjina, koja je među najstarijim islamskim zajednicama u Hrvatskoj.Muslimani čine dio stanovništva Gunje.

narodni sastav vjerski sastav
narodnost 2001.[2] 2011.[3] vjeroispovijest 2001.[4] 2011.[5]
broj postotak broj postotak broj postotak broj postotak
Hrvati 3236 64.30% 2244 60.13% Rimokatolici 3199 63.56% 2196 58.84%
Bošnjaci 693 13.77% 1108 29.69% Muslimani 1488 29.56% 1295 34.70%
Srbi 188 3.74% 124 3.32% Pravoslavci 0 0% 162 4.34%
ostali 916 18.19% 256 6.86% ostali 346 6.88% 79 2.12%
ukupno
5033 100% 3732 100% ukupno 5033 100% 3732 100%

Muslimani u Gunji[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Muslimani u Gunji
Ne zna se točno tko i kada se od muslimana prvi doselio u Gunju. Osim kao poljoprivrednici, muslimani su radili i na ciglani, kao šumski radnici ili kao kirijaši u spačvanskim šumama.

Prema spomenici Župnog ureda, u Gunji se 1921. godine pod opaskom “stanje duša” spominje i jedan musliman, a 1933. godine i prvi tzv. mješoviti brak. Masovniji dolazak muslimana u Gunju i okolna mjesta Slavonije je za vrijeme Drugog svjetskog rata, kad je veći dio današnje RH i cijela današnja BiH bili dijelom NDH, kada su mnogi muslimani iz istočne Bosne bježeći od ratnih strahota našli utočište kao izbjeglice u Gunji i drugim mjestima Slavonije. Seobe su bile od 1942. do poratne 1946. godine.

Džamija u Gunji je prva i najstarija džamija u Hrvatskoj. Sagrađena je i službeno otvorena 28. rujna 1969. godine. Sagrađena je na zemljištu koje su u tu svrhu darovali bračni par iz Gunje - Ismet i Izeta Čandić. Prvi imam u džamiji bio je Hasan ef. Suljkanović, a od 1981. godine imam je Idriz ef. Bešić.

H. Mustafa Korajac je obavio hadž 1971. godine i smatra se prvim hadžijom ovog dijela Hrvatske. Ukupno 14 osoba iz Gunje je obavilo petu temeljnu islamsku obvezu Hadž i steklo zvanje hadžija.

Džamija je do 1999. godine bila pokrivena klasičnim krovom na četiri vode, a tada je uz pomoć Generalne islamske lige "Rabite", općine Gunja i mještana, renovirana i pokrivena kupolom. Arhitektonsko rješenje uradio je arhitekt Faruk Muzurović iz Zagreba.

Osim džamije, u Gunji od 1960. godine postoji i odvojeno muslimansko groblje - mezarje, u kojem je za vrijeme velikosrpske agresije po Bosni i Hercegovini pokopano više stotina izbjeglica, pa se ono osim muslimansko može nazvati i "izbjegličko".

U Gunji je u neposrednoj blizini džamije 1995. godine započela izgradnja islamskog centra.

Osim što ima najstariju džamiju u Hrvatskoj, Gunja je prvo mjesto, u kojem je na prostoru bivše Jugoslavije uveden i islamski vjeronauk u osnovnu školu – tjedan dana poslije katoličkog. Islamski vjeronauk u školskoj 2007./08. godini pohađalo je 202 učenika.

Povijest[uredi VE | uredi]

Kasnobarokna gunjanska crkva sv. Jakova apostola iz 1848.

Područje uz Savu je uvijek bilo plodno, privlačno ali i opasno za život. U predjelu šume Mašanj, gdje se nalazila Ciglana Gunja prilikom iskapanja gline otkriveno je naselje srednjeg i kasnog brončanog doba nastalo 1300 godina prije Krista, možda i ranije. Riječ je o Vatinskoj kulturi.

Franjevci u području današnje šume Mašanj grade od 1300. do 1325. godine dvor i tvrđavu močvarnog tipa Alšan, a samostan 1373. do 1376. godine po nalogu Biskupa iz Pečuha Valentina posvećen Sv. Franji uz dopuštenje Pape Grgura XI. Gunja se po prvi put spominje 1378. u spisima „De conformitate vitae Beati Francisci ad vitam Domini Jesu“ od Fr. Bartholomaeus Pisanus pod imenom Alšan. U to vrijeme na području Gunje se nalazio franjevački samostan bosanske vikarije koji je pripadao mačvanskoj kustodiji. Prema službenim spisima plemića Alšanski Gunja se pod tim nazivom spominje 1428. godine. U Šumanovcima su franjevci izgradili drvenu crkvu Svete Marije Velike koju su 1526. zapalili Turci. Odlaskom Osmanlija, fratri i starosjedioci u Šumanovcima grade drvenu crkvu posvećenu Mariji koja je 1729. blagoslovljena na čast svetog Uznesenja Blažene Marije Djevice. Sadašnja crkva je izgrađena 1822.

Uz rijeku Savu, bila je granica sa Turskom, a uz granicu je bilo sagrađeno na stotine čardaka, koje su čuvali Graničari, “u svom ruvu i o svom kruvu”.

Još i danas u narodu živi pjesma iz tih vremena:

Odavno smo graničari stari
čuvali smo granicu na Savi
čuvali je sa stari’ čardaka,
branili je ‘rabro od Turaka.
i djedovi naši krv su lili
da čuvamo naš zavičaj mili...

U središtu Gunje 1848. izgrađena je crkva Svetoga Jakova apostola a od 1982. kraj stare počela se graditi i nova, veća zgrada, zbog potrebe za većim prostorom. Prvi svećenik, Gunjanac, bio je Tomo Bogutovac, a zaređen je u Đakovu. Gunja je postala župa prije više od 100 godina.

Poplava u Gunji u svibnju 2014. godine

Ukinućem Granice / Vojne Krajine 1873. godine, Slavonija, time i Gunja pripojeni su 1881. godine Banskoj Hrvatskoj, Županjskom kotaru u sastavu Srijemske županije. Pet godina kasnije, 1886. kroz Gunju je prošla pruga koja ju je povezala s Vinkovcima koji su bili najveće željezničko čvorište.

U Gunji se 1953. uvodi obvezatna sedmogodišnja osnovna škola, a nedugo zatim, 1958. godine osmogodišnja Osnovna škola Antun i Stjepan Radić.

Poplava 2014. godine[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014.
Nakon što je rijeka Sava 17. svibnja probila nasipe kod Rajevog Sela i Račinovaca, savske vode su poplavile Gunju. Cijelo stanovništvo Gunje je evakuriano a načinjena je i velika materijalna šteta.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Općina Gunja ima ukupno 3106 ha od kojih poljoprivredno zemljište zauzima 1883 ha (60,6%) a neplodno zemljište 539 ha (17,4%) u ukupnim površinama. U strukturi gospodarstva Općine zastupljene su različite djelatnosti. Značajno mjesto zauzima proizvodnja namještaja s oko 120 zaposlenih i manja poljoprivredna gospodarstva. Ipak najbrojnije su uslužne djelatnosti, najvećim dijelom u obliku ugostiteljskog, trgovačkog, knjigovodstvenog i dr. obrta.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • OŠ Antun i Stjepan Radić

Kultura[uredi VE | uredi]

  • KUD Graničari
  • Bošnjački KUD Behar
  • MMC SKIG (Multimedijalni centar Studio kreativnih ideja Gunja)

Šport[uredi VE | uredi]

Od športskih klubova djeluje NK Jadran osnovan 1928. godine. Natječe se u Međužupanijskoj ligi Osijek - Vinkovci. 16.09.2011. godine igrali su 1/16 kupa Hrvatske protiv splitskog Hajduka, poraženi su sa 1:5. Od 1883. godine postoji i lovačko društvo "Ris". Tu je i ribička udruga SRD "Šaran".

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. Popis stanovništva 2011.
  2. Stanovništvo prema narodnosti, po gradovima/općinama, popis 2011. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
  3. Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
  4. Stanovništvo prema vjeri, po gradovima/općinama, popis 2001. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
  5. Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, popis 2011. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.


P parthenon.svg Nedovršeni članak Gunja koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Naselja Cvelferije

Vrbanja | Soljani | Strošinci | Gunja | Drenovci | Račinovci | Rajevo Selo | Posavski Podgajci | Đurići


Vukovarsko-srijemska županija