Koordinate: 45°17′N 19°00′E / 45.28°N 19.00°E / 45.28; 19.00

Negoslavci

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Negoslavci
Negoslavci (grb).gif
Negoslavci na karti Hrvatska
Negoslavci
Negoslavci
Negoslavci na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Flag of Vukovar-Syrmia County.svg Vukovarsko-srijemska
Načelnik općine Dušan Jeckov (SDSS)
Stanovništvo (2001.) 1.466
Poštanski broj 32239
Negoslavci 01.jpg
Negoslavci na karti Vukovarsko-srijemska županija
Negoslavci
Negoslavci
Negoslavci na zemljovidu Vukovarsko-srijemske županije

Negoslavci (srpski: Негославци; mađarski: Negoszlovce) su naselje i općina u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Negoslavci su jedino naselje u općini i smješteni su južno od grada Vukovara na državnoj cesti D57. Suvremena općina osnovana je 1997. godine izdvajanjem iz sastava Općine Bogdanovci na temelju odluke prijelazne uprave UNTAES kako bi se srpskoj nacionalnoj manjini u Podunavlju osigurala zastupljenost u lokalnoj samoupravi.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Ukupna površina Općine Negoslavci iznosi svega 21,21 km2. Općina Negoslavci ravničarska je općina sa blago izraženim padinama Fruške gore. Državna cesta D57 povezuje općinu sa ostatkom zemlje dok je u prošlosti kroz naselje prolazila i uskotračna željeznica Vukovar-Ilača koja je naselje povezivala i sa željezničkom prugom Zagreb – Beograd

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]











Circle frame.svg

Etničke grupe u Negoslavcima (2011.)

██ Srbi (96,86 %)

██ Hrvati (1,78 %)

██ Ostali (1,36 %)

1991. godine, prema tadašnjem popisu stanovnika, u Negoslavcima je živjelo 1.682 stanovnika, od kojih je bilo 1.594 Srba, 35 Jugoslavena, 25 Hrvata, po 4 Rusina i Ukrajinaca, 2 muslimana, 1 Slovak i 17 ostalih i neizjašnjenih.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Negoslavci su imali 1.466 stanovnika od kojih je najveći dio srpske nacionalnosti.

Popisom stanovništva iz 2011. godine, utvrđeno je da u Negoslavcima živi 1463 stanovnika. Od toga 1417 Srba, 26 Hrvata (1,78%), 4 Mađara (0,27%), 3 Rusina (0,21%), 2 Makedonca (0,14%), 2 Ukrainca(0,14%), 1 Bošnjak (0,07%), 1 Crnogorac (0,07%), 1 Nijemac (0,07%) i 5 ostalih i neizjašnjenih.

Jezici[uredi | uredi kôd]

Temeljem Ustavnog zakona o pravima nacionalnim manjina Općina Negoslavci je uz hrvatski jezik, u ravnopravnu službenu uporabu na području ove općine uvela i srpski jezik i ćirilično pismo.

Uprava[uredi | uredi kôd]

Do 1991. godine, Negoslavci su se nalazili u sastavu općine Vukovar, da bi reorganizacijom u Hrvatskoj dobili statut općine. U sastavu općine Negoslavci nalazi se samo jedno naselje - Negoslavci, te se iz tog razloga može svrstati u manje općine.

Zajedničko vijeće općina[uredi | uredi kôd]

Negoslavci su jedna od sedam općina u hrvatskom Podunavlju koje sudjeluju u radu Zajedničkog vijeća općina, sui generis tijela koje usklađuje interese srpske zajednice u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Iz Općine Negoslavci, kao podunavske općine sa srpskom većinom, biraju se 2 predstavnika u Skupštinu ZVO-a.

Općinska uprava[uredi | uredi kôd]

Izabrani predstavnici u lokalnom vijeću Negoslavaca 2017. godine;
    : SDSS

Općinsko vijeće Negoslavaca čini 11 izabranih predstavnika koji se biraju na lokalnim izborima. Dominantna politička stranka na lokalim izborima u Negoslavcima od završetka procesa mirne reintegracije 1998. godine je Samostalna demokratska srpska stranka. Na lokalnim izborima 2017. godine sudjelovalo je 323 ili 30,62 % od 1055 upisanih glasača.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Naselje Negoslavci se u povijesnim dokumentima spominje još u 15. stoljeću. Pretpostavka je da je na mjestu današnjeg naselja postojala rimska naseobina, što potvrđuju razne iskopine iz toga doba. Turci su napustili ove krajeve 1687. godine, te je nakon toga neko vrijeme selo bilo pusto. Prema popisu stanovnika iz 1732. godine, u Negoslavcima je živjelo 30 srpskih obitelji. Negoslavci su i u Austro-Ugarskom carstvu bili sjedište općine, što potvrđuju i spisi iz 1894. godine. 1901. godine je izgrađena prva zgrada općine. Nakon Drugog svjetskog rata, u selo se počinju doseljavati ljudi iz Bosne.

Domovinski rat[uredi | uredi kôd]

Godine 1991. u razdoblju raspada SFR Jugoslavije dio negoslavačkih Srba sudjelovao je u pobuni i ratu protiv Republike Hrvatske te je selo postalo dio samoproglašene i međunarodno nepriznate Republike Srpske Krajine. U selu je u ljeto i ranu jesen 1991. bio smješten štab srpske paravojske i Jugoslovenske narodne armije. Zatočene osobe najprije su dovođene u školu gdje su provođena ispitivanja nakon kojih ih se premještalo po podrumima privatnih kuća. Broj zatočenika kretao se ovisno o veličini podruma, ali okvirno je bilo od 10 do 50 zatočenih po pojedinom podrumu. Jedan dio logora kontrolirale su snage JNA, a drugi dio srpska paravojska i četnici. Drugi dio je bio posebice zloglasan jer zatočenici u pravilu nisu preživjeli torture. Zatočenicima su ruke vezane žicom ili plastikom, a kada su vođeni na ispitivanja onda su im vezali i oči tako da ne mogu ništa vidjeti. Na ispitivanjima su ih batinama prisiljavali da se sjete “istine”. Zatočenici su premlaćivani do smrti, bez obzira radilo se to o muškarcima, ženama ili djeci. Preživjele sprovode dalje u logore u Srbiji i to u Begejce, Stajićevo, Bubanj potok. Logor je otvoren početkom rujna 1991. godine, a zatvoren u prosincu iste godine. Kroz ova dva logora prošlo je cca. 1000 zatočenika, od toga je ubijeno ili se vodi kao nestalo 300 osoba. Većina pronađenih osoba u masovnoj grobnici kod sela Berak žrtve su koncentracijskih logora u Negoslavcima.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Negoslavci spadaju u red slabije razvijenih općina u Republici Hrvatskoj i klasificirani su kao prva katogorija područja od posebne državne skrbi.

Galerija[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Prvi odjel Osnovne škole u Negoslavcima otvoren je daleke 1761. godine, kada je podignuta i prva školska zgrada. Dugo je škola je bila četverogodišnja, da bi od 1992. godine postala osmogodišnja.

Kultura[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

  • NK Negoslavci, županijski ligaš
  • Šah-klub Negoslavci
  • Powerlifting klub "Omladinac" Negoslavci[3]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Izvor #159 (str. 20), S.Bubalo: Sećanja kroz pesmu i stihove, objavljeno 18. siječnja 2017. godine, pristupljeno 24. siječnja 2018. godine
  2. (srp) Advokatska kancelarija Trifković & Milovanović: istorijat kancelarijeInačica izvorne stranice arhivirana 16. ožujka 2018., pristupljeno 16. ožujka 2018. godine
  3. Srđan Sekulić, Izvor #140, str. 22: Iz skromnih uslova do rezultataInačica izvorne stranice arhivirana 2. ožujka 2017., objavljeno 13. travnja 2016. godine, pristupljeno 1. ožujka 2017. godine

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Negoslavci koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.