Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bošnjaci
Bošnjaci (grb).gif
Bošnjaci na karti Hrvatska
Bošnjaci
Bošnjaci
Bošnjaci na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Vukovarsko-srijemska
Načelnik općine Andrija Juzbašić (HSS)
Stanovništvo (2021.) 2.871
Broj stanovnika
Bošnjaci, Vukovarsko-srijemska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Bošnjaci 3901

Ukupno [uredi] 4653 3901 2871

Poštanski broj 32275

Bošnjaci su općina u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u Republici Hrvatskoj.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Središte Bošnjaka

Površina općine je 94,96 km², od čega 5.019 ha ili 52,85 % čine obradiva tla, a 3.547 ha ili 37,35 % šuma. Selo se nalazi u blizini rijeke Save i grada Županje, s kojom je urbanizacijom gotovo spojeno, a udaljenost između središta Bošnjaka i Županje iznosi oko 5 km. Graniči s općinama Vrbanja, Drenovci, Nijemci, gradovima Županja i Otok, te s Bosnom i Hercegovinom.

Okosnicu prometne mreže čine dva glavna cestovna smjera: autocesta A3 na sjeveru Općine (GP Bregana-Zagreb-Slavonski Brod-Lipovac- GP Bajakovo), te državna cesta D214 (Županja-Bošnjaci-GP Gunja) na jugozapadnom dijelu Općine Bošnjaci. U neposrednoj blizini, između Bošnjaka i Županje, prolazi i državna cesta D55, a oko 6 km od centra Bošnjaka je i međunarodni granični prijelaz Županja - Orašje. Osim cesta državne važnosti, na području Općine su još i dvije županijske ceste Ž4223 (Bošnjaci-Otok) i Ž4229 (Bošnjaci-Spačva) te nekoliko nerazvrstanih prometnica.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Na lokalitetu Poprnjak, oko 3 km sjeverno od Bošnjaka, pronađeno je naselje i nekropola kulture polja sa žarama koje se prema pronađenim brončanim i koštanim predmetima datira u završnu fazu brončanog doba (Br D - Ha A1), oko 1000 godina prije Krista. Na prostoru Žuželja, kod bivše Daražove ciglane uz rijeku Savu, pronađena je starohrvatska nekropola.

Prvi se puta Bošnjaci spominju 1476. godine, u popisu posjeda Selna (Zelna),[1] i to kao desetak raštrkanih sela, koja će sredinom 18. stoljeća ušoravanjem biti povezana u cjelinu.

Turska vladavina[uredi | uredi kôd]

Unutrašnjost crkve Sv. Martina, Bošnjaci

Posavski dio Slavonije Turci osvajaju 1536. godine, a ovo je područje pripadalo Srijemskom sandžaku, kadiluku Nijemci i nahiji Posavina. Područje današnjih Bošnjaka sastojalo se od nekoliko sela koja su prema turskom poreznom popisu provedenom oko 1570. izgledala ovako:

  • Boşnak (Bošnjaci): 2200 akči poreza, 11 kuća, kućedomaćini: Gaza Hıjrit', Vuk Lukşa, D'urko Lukşa, Tomaş Bojit' (Božić), Martin Dopalovit', Şimun Dopalovit', Antol Kumirit'(?), Andıriyaş Yagit', Marko Radivoy, Kila(?) Istamirit'(?), Nikola Feza,
  • Buçiye (Buče) i Karaş (napušteno selište Karaševo): 2200 akči poreza, 6 kuća, kućedomaćini: Berta Çivoviçit' (?), Antol Vuçeta, Petar Vuk, D'urko Bratoşevit', D'urad' ....(?), Iliya Vitkovit' (Vitković),
  • Salanik, Islaniçi (selo Slanik, drugim imenom Slanić): 3222 akče poreza, 8 kuća, kućedomaćini: Antol Vukmir, D'ura - doselaç (doseljenik), D'ura Dorit'(Dorić), Nikola Ivko, Mihal Iştfan, Petar Mate, Matiyaş Vuk, Tomaş Klarit' (Klarić), bive (udovica)- Kata.

Najviše je poreza i ušura[2] plaćano je od pšenice, prosa, košnica, ovaca i svinja, a stanovnici Slanić sela[3] imali su i 4 vodenice na rijeci Savi. Selo Županje Blato u isto vrijeme ima 23 kuće, ali nema zabilježenih vodenica, pa je pretpostavka da je Županje Blato bilo nešto dalje od Save.

Vojna krajina i suvremeno razdoblje[uredi | uredi kôd]

Unutrašnjost crkve u Bošnjacima, 2020.

Nakon oslobođenja od Osmanske vlasti i uspostave granice na Savi Bošnjaci su dio Slavonske vojne granice, 7. Brodske graničarske pukovnije i 11. satnije (kompanije) sa sjedištem u Županji.

Dne 16. rujna 1845. kod Bošnjaka je, u Savi, potonuo prvi hrvatski parobrod Sloga.[4]

Važan datum za općinu je 22. svibnja 1897. kada su održani prosvjedi protiv nametnutog kandidata za izbore za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor.,[5] a kojega su Bošnjačani trebali prisilno izabrati. U sukobu je ubijeno osam mještana, a ranjeno njih oko stotinu. Danas se 22. svibnja slavi kao Dan općine Bošnjaci, a nemili se događaj naziva Krvavi bošnjački izbori.[6]

Od 1945. do 1963. događala su se ukazanja Majke Božje i nekih svetaca. Izazvala su veliku pozornost hrvatske katoličke javnosti, a do danas nisu istražena. O tom događaju piše u svojim knjigama Vinko Juzbašić, te svećenik Srijemske biskupije Petar Šokčević u knjizi Zapisi iz olovnih vremena, u poglavlju Ukazanja u Bošnjacima 1945. – 1963. Šokčević piše o događajima kao svjedok i u knjizi prikazuje ozračje tih događaja i daje portrete vidjelaca.[7]

U Domovinskome je ratu sudjelovalo oko 360 Bošnjačana, od kojih je bilo mnogo ranjenih, a sedmero poginulih.

Do 1993. Bošnjaci su bili u sastavu Općine Županja.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Bošnjaci, svibanj 2018.

Bošnjaci su selo s hrvatskim, katoličkim starosjedilačkim stanovništvom, koje se naziva i Slavoncima Šokcima. Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Bošnjaci imala je 4.653 stanovnika, raspoređenih u jednom naselju - Bošnjacima. Prema popisu iz 2021. Bošnjaci imaju 2.871 stanovnika.

Broj stanovnika naselja Bošnjaci prema popisima stanovništva[8]
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021.
3.100 3.955 4.475 4.350 4.622 4.783 4.386 4.473 4.329 4.529 4.769 4.741 4.531 4.426 4.653 3.901 2.871
Nacionalni sastav stanovništva Bošnjaka po popisu 2011.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Oborak

Uz poljoprivredu i šumarstvo, izvor dodatnih prihoda brojnim bošnjačkim obiteljima je predstavljala izrada oboraka i ženskih ručnih radova, osobito šlinge.[9] To je pretočeno i u pjesmu koja kaže: Bošnjaci se nadaleko znaju, po oborcim i po šlingeraju!

Poduzetnička zona obećavajući je pokazatelj napretka. Brojni su proizvodni pogoni, poljoprivredna obiteljska gospodarstva te stočarske i poljoprivredne zadruge. Uređena su mnoga izletišta i šetnice uz Spačvanski bazen, kao i ugostiteljski objekti. Godine 2007. otvoren je i Šumarski muzej.[10]

Brojne organizacije brinu o tradiciji, ručnome radu, šokačkoj pjesmi, glumi i plesu, a sportski klubovi privlače mlade i zadržavaju ih u selu. Trenira se i druži uz nogomet, rukomet, taekwondo, šah, lov i ribolov. Domaći turniri pridonose tomu da se dobar glas o Bošnjacima daleko čuje.

Prirodna baština[uredi | uredi kôd]

Bošnjački Vjerovi[uredi | uredi kôd]

Bošnjački Vjerovi

Vjerovi (Virovi) su vodotok dužine 18 380 m, širine prosječno oko 60 m, i dubine 2-7 m, čije je korito nastalo izlijevanjem rijeke Save, kao njezin rukavac tj. odvirak, u vrijeme visokih vodostaja.

Danas, kada zbog izgradnje nasipa ne postoji izravna veza s rijekom Savom, Virovi skupljaju vodu iz šuma u području Bošnjaka i Otoka, i većim dijelom godine imaju odlike močvare, i riječnog jezera, te pružaju idealne uvjete za odmor, ribolov, lov, šetnju i branje gljiva.

Za vrijeme velikih padalina u proljeće i u jesen, vodostaj im se znatno podigne i tada Virovi uspostavljaju prirodnu protočnu vezu s rijekom Spačvom, a preko nje s Bosutom i Savom, ponašajući se kao sporotekuća rječica.[11]

Značajnu ulogu u njihovu vodostaju imaju podzemne vode, koje se kreću na dubini 1,75 - 2, 75 m ispod površine zemljišta, pa zato nikad ne presušuju. Dakle od prirodnog fenomena izvorišta - vira, nastao je i naziv Virovi, koji se u dijelu Bošnjaka nazivaju i Vjerovi. Bogato su stanište raznim biljnim i životinjskim vrstama. Zahvaljujući bujnoj vegetaciji, u vodi Vjerova nalaze se raznovrsni kukci koji služe kao hrana brojnim ribama i drugim životinjama. Ovdje žive ribe nizinskih voda: šaran, linjak, štuka, som, karas, sunčani karas, bjelica, grgeč - bandar - bulješ - okan ili ostriž, deverika, žutooka, keder i čikov. Među pticama ističu se bijela roda, crna roda, bijela čaplja, crna liska, siva čaplja, divlja patka, orao ribič, golub grivnjaš te orao štekavac - veliki riblji orao koji je veoma prorijeđen i prijeti mu izumiranje. Od sisavaca u vodi živi vidra, a na pojilo dolazi lisica, divlja svinja, srna i jelen. Općenito možemo reći da su fauna i flora Vjerova slični onima u Kopačevu.

U neposrednoj blizini Vjerova nalazi se Rezervat hrasta lužnjaka Lože. Zbog izvrsnih genetskih svojstava žir s obala Virova, kao sjemenski materijal, šalje se po cijeloj Europi te ovaj podatak dovoljno govori i o biološkoj vrijednosti ekosustava Vjerovi.[12]

Na Vjerovima se nalaze ostaci srednjovjekovne utvrde Virgrad ili Slobodnjak grad, pa Općina Bošnjaci i Grad Otok rade na turističkom razvoju toga područja.[13]

Tu se nalazi i vikend naselje u kojem postoje potencijali za oblikovanje dodatnih kapaciteta smještajne, ugostiteljske i druge turističke ponude.[14]

Svetište Drage Gospe Bošnjačke[uredi | uredi kôd]

Svetište 1945.
Svetište do 1947.

Radi se o svetištu u ulici Ljudevita Gaja (Buče) gdje se Gospa ukazala dvijema djevojčicama i jednom dječaku, svi starosti od 9 do 15 godina. Ukazanja su trajala od ljeta 1945. godine do ljeta 1963., u početku na samom "svetištu", a kasnije i u župnoj crkvi, na oltaru BDM.

Prva ukazanja i znamenja na nebu započela su 10. svibnja 1945., dok je desetoro djece molilo krunicu na gumnu obitelji Domaćinović. 7. srpnja 1945. prvi puta je vidiocima progovorio sveti Martin, a sljedećeg dana 8. srpnja 1945. progovorila je i Majka Božja rekavši: "Ja sam draga Gospa" i "Bošnjaci sveto mjesto, anđeli moji".

Na vijest o ukazanju Gospe u Bošnjacima, koju nisu prenijele novine, narod iz tadašnje FNR Jugoslavije hrlio je u Bošnjake vlakom, kolima, pješice, na koljenima. Tako župnik, u spomenici župe, piše da se za Veliku Gospu, 15. kolovoza 1945., na svetištu skupilo između 10 000 i 15 000 hodočasnika, a bilježi i mnoga čudesa, ozdravljenja i milosti.

Nova komunistička vlast i UDBA je sve snage usmjerila na sprječavanje dolazaka i rastjerivanje naroda, tako da su vidioci, članovi njihovih obitelji i svećenici ispitivani i zatvarani, a milicija je pucala iz oružja, te čak postavila i nekoliko mina na svetištu, od kojih je ranjeno nekoliko hodočasnika. Zbog ukazanja je proganjan i tadašnji župnik i dekan Marijan Galović, te još neki katolički svećenici, a neki su vjerojatno i ubijeni, kao dominikanac Česlav Novak.[15]

Nakon što je Bosansko-đakovački i Srijemski biskup dr. Antun Akšamović 16. kolovoza 1947. posjetio svetište u Bošnjacima, izmolio 7 Očenaša, 7 Zdravomarija i 7 Slavaocu, komunistička je vlast organizirala rušenje svetišta 22. kolovoza 1947., pa su se ukazanja nastavila u župnoj crkvi.

Vidjelica č.s. Bernardica Golubičić

Od ožujka 1950. ukazanja su bila tri puta mjesečno: 5., 15., i 25. u mjesecu, a progoni su se i dalje nastavili, osobito prema vidjelici Mariji Golubičić, koja je u nekoliko navrata osuđivana i zatvarana.

Zadnje ukazanje je bilo na blagdan Velike Gospe 1963., a krajem iste godine Marija Golubičić je otišla u samostan Milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovo, uzevši redovničko ime Bernardica.[16]

Unatoč progonima i zabranama, kroz cijelo vrijeme komunističke vlasti, Bošnjačani su privatno ili u molitvenim grupama odlazili na svoje "svetište", da bi uspostavom slobode i demokracije, uz podršku župe i općine, ponovno oživjelo javno štovanje BDM na "svetištu".

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Šumarski muzej Bošnjaci
  • Šumarski muzej[17]
  • Crkva sv. Martina iz 1792. godine, župna crkva
  • Svetište Drage Gospe Bošnjačke
  • Virgrad, arheološki lokalitet s ostacima utvrde podignute u 14. stoljeću
  • Crkva sv. Antuna na Topoli iz 1998. godine
  • Spomen-križ, podignut 2021. godine u znak sjećanja na 105 poginulih i nestalih Bošnjačana u Prvom svjetskom ratu, 569 poginulih i nestalih Bošnjačana u Drugom svjetskom ratu i 14 poginulih i nestalih mještana u Domovinskom ratu[18]
  • Centar za promociju poljoprivrede i ruralnog razvoja "Slavonska kuća" (2021.)[19][20]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

  • Osnovna škola fra Bernardina Tome Leakovića[21]

Kultura[uredi | uredi kôd]

  • Kulturno-umjetničko društvo Branimir[22]
  • Ženski vokalni ansambl Nene[23]
  • Ženska pjevačka skupina Snaše
  • Muška pjevačka skupina Baće[24]

Sport[uredi | uredi kôd]

  • NK Zrinski Bošnjaci
  • RK Zrinski
  • Šahovski klub Bošnjaci
  • Športsko ribolovna udruga "Virovi" Bošnjaci
  • Taekwon-do klub Zrinski Bošnjaci

Ostalo[uredi | uredi kôd]

  • Dobrovoljno vatrogasno društvo "Bošnjaci"

Događanja[uredi | uredi kôd]

Svetište danas
  • Dan Općine Bošnjaci, 22. svibnja
  • K nebu leti, pjesmo moja, godišnja smotra pučkih marijanskih pjesama u župnoj crkvi Sv. Martina biskupa u organizaciji mjesnog Kulturno-umjetničkog društva "Branimir"[25]
  • Šahovski turnir "Open Bošnjaci" održava se od 1996. godine
  • Noćni malonogometni turnir "Bošnjaci" održava se od 1966. godine

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Crkva u Bošnjacima, oltar, Presveto Trojstvo 2018.
Otarčići za svetenje

Literatura[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Selna
  2. ušur, www.hrleksikon.info
  3. [1]
  4. Sloga
  5. Na današnji dan 22.5.1897. „Krvavi bošnjački izbori“Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2013., www.zupanjac.net, objavljeno 22. svibnja 2013.
  6. Dan općine Bošnjaci - Prikaz "Krvavi izbori u Bošnjacima 1897."Inačica izvorne stranice arhivirana 11. prosinca 2013., www.bosnjaci.hr, objavljeno 20. svibnja 2012.
  7. IKA "Zapisi iz olovnih vremena" - Knjiga sjećanja umirovljenog svećenika Srijemske biskupije Petra Šokčevića, www.ika.hr, 4. svibnja 2015. - 15:02 - IKA V - 169700/5 (pristupljeno 31. svibnja 2016.)
  8. http://www.dzs.hr/
  9. šlinge, www.youtube.com
  10. Šumarski muzej Bošnjaci, www.hrsume.hr
  11. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. kolovoza 2017. Pristupljeno 3. kolovoza 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  12. Strategija razvoja Općine Bošnjaci 2017., www.bosnjaci.hr
  13. Dovesti-turiste-na-otocke-Virove-i-bosnjacke-Vjerove, www.glas-slavonije.hr
  14. vikend naselje, www.youtube.com
  15. Gdje je nestao dominikanac NovakInačica izvorne stranice arhivirana 3. kolovoza 2017., dominikanci.hr
  16. Vinko Juzbašić, Draga Gospa Bošnjačka, ukazanja u Bošnjacima 1945.-1963., Vinkovci, 1998.
  17. Šumarski muzej Bošnjaci, mdc.hr
  18. Otkriven Spomen-križ i otvorena Slavonska kuća, www.glas-slavonije.hr, objavljeno 8. svibnja, pristupljeno 10. svibnja 2021.
  19. Izgradnja centra za promociju poljoprivrede i ruralnog razvoja „Slavonska kuća“<, www.bosnjaci.hr
  20. U Bošnjacima otvorena Slavonska kuća, www.vecernji.hr, objavljeno 8. svibnja, pristupljeno 10. svibnja 2021.
  21. OŠ "fra Bernardina Tome Leakovića"Inačica izvorne stranice arhivirana 28. srpnja 2017., os-btleakovica-bosnjaci.skole.hr
  22. Sto godina KUD-a Branimir, www.glas-slavonije.hr
  23. ŽVA Nene. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. srpnja 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  24. MPS Baće
  25. 13. smotra pučkih marijanskih pjesama „K nebu leti, pjesmo moja“ , IKA. Hrvatska katolička mreža. Najava za 6. rujna 2020., pristupljeno 8. rujna 2020.
  26. www.enciklopedija.hr Kovačić-Tajčević, Sonja, pristupljeno 11. studenoga 2019.
  27. Josip Mišić
  28. Josip Mišić. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. srpnja 2017. Pristupljeno 25. srpnja 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  29. Babogredac, Josip, enciklopedija.lzmk
  30. Mislav Lešić: Kumica je moja baka koja nikad nije bila u Zagrebu, www.vecernji.hr
  31. "Put do stana"
  32. Nera Lešić
  33. Mato Babogredac (1875. - 1950.); političar
  34. Dr.sc. Zdenko Ilić
  35. IKA Preminuo vlč. Antun Jovanovac, Vijest IKA V - 104449/7 , 14. srpnja 2008.
  36. Napisao je knjige: Draga Gospa Bošnjačka - ukazanja u Bošnjacima 1945.-1963., Vinkovci, 1998., "Bošnjački zeleni" - monografija NK "Zrinski" Bošnjaci i "Vatru gasi, brata spasi" - stoljeće bošnjačkog vatrogastva.
  37. Bernardin (Toma) Leaković
  38. Antun Lešić Tunja
  39. Vesela je Šokadija
  40. Ilija Lešić - Bartolov
  41. Damir Matanović. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. srpnja 2017. Pristupljeno 28. srpnja 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  42. Matija Pavličić
  43. Prof. dr. sc. Franjo Šumanovac, dipl. ing. geol.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Mrežna mjesta


P parthenon.svg Nedovršeni članak Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija) koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.