Cerna

Koordinate: 45°11′N 18°41′E / 45.18°N 18.69°E / 45.18; 18.69
Izvor: Wikipedija
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Cerna. Za druga značenja pogledajte Cerna (razdvojba).
Cerna
Cerna (grb).gif
Cerna na karti Hrvatska
Cerna
Cerna
Cerna na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Vukovarsko-srijemska
Načelnik općine Josip Štorek (HSS)
Naselja u sastavu općine Cerna, Šiškovci
Površina 69,26 km2
Stanovništvo (2011.) 3.791
Broj stanovnika
Cerna, Vukovarsko-srijemska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Cerna 4149 3791 3019
Šiškovci 841 804 693

Ukupno
[uredi]
4990 4595 3712
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.


Poštanski broj 32272
Cerna na karti Vukovarsko-srijemska županija
Cerna
Cerna
Cerna na zemljovidu Vukovarsko-srijemske županije

Cerna je općina u Hrvatskoj u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Cerna pripada županjskoj Posavini.

Cerna se smjestila na istoku slavonske ravnice, na mjestu gdje se Biđ i Berava spajaju u Bosut. Biđ i Bosut imaju vijugav tok, a postoje i kanalizirane Bitulja i Krajc kanala, tako da je u Cerni izgrađeno čak devet mostova, a nekad ih je bilo dvanaest.[1] Zbog toga je Cerna dobila nadimak "Mala Venecija".

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Po popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Cerna imala je 4595 stanovnika, raspoređenih u 2 naselja:

Općina Cerna: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1814
1850
1891
2337
2547
2743
2453
2857
3385
4021
4383
4581
4428
4742
4990
4595
3712
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Županja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Cerna: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1481
1475
1517
1852
2006
2097
1928
2316
2977
3554
3825
3938
3792
4117
4149
3791
3019
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Sadrži podatke za bivše naselje Sremac-Ekonomija koje je 1953. i 1961. iskazivano kao naselje, a 1971. kao dio naselja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Nacionalni sastav, 2011.[uredi | uredi kôd]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Proces industrijalizacije u Cerni snažnije je prisutan zadnjih petnaestak godina. Industrija ima dobre mogućnosti za snažniji razvoj (agrarna proizvodnja, stočarstvo, šumsko bogatstvo, prometni položaj, radna snaga) pogotovo prehrambene i drvne industrije.

Proces deagrarizacije koji je posljedica industrijalizacije i urbanizacije uvjetuje razne strukturne promjene u stanovništvu i strukturi domaćinstava te djeluje na način agrarne proizvodnje. Na taj način ti procesi uvjetuju bitne promjene u broju poljoprivrednog stanovništva koji svoju egzistenciju sve više traži izvan agrarne djelatnosti. Višak poljoprivrednog stanovništva predstavlja glavni izvor radne snage za industriju.

Značajnu ulogu trebao bi imati i plovno – melioracijski kanal Dunav – Sava koji bi prolazio zapodnim dijelom bivše općine Županja (pravac Babina Greda – Cerna). Cerna uz Županju i Gunju ima najveći stupanj industrijalizacije zato što se tu nalaze industrijski pogoni.

Cerna ima dosta malen udio poljoprivrednog stanovništva. Ovdje je do izražaja došao proces industrijalizacije, deagrarizacije i dnevne pokretljivosti radne snage prema obližnjim industrijskim centrima Vinkovcima i Županji. Pretpostavka je buduće koncentracije stanovništva da će se stanovništvo sve više koncentrirati u sada urbaniziranom naselju Cerna. Uz brojne druge važne funkcije (trgovačke, obrtničke i zdravstvene, obrazovne, prometne, kulturne, sportsko – rekreativne i druge) stupanj razvijenosti industrije prvenstveno kao mjesto rada, ima također vrlo važan utjecaj na razinu centraliteta pojedinog naselja.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

U Cerni se nalazi Osnovna škola Matija Antun Reljković, s područnom skolom u Šiškovcima.

Cerna je bila središte satnije te se i u Spomenici pretpostavlja da i 1764. mogla biti godina osnivanja škole. Međutim, da je škola postojala i prije 1764., može se zaključiti iz nekih Reljkovićevih stihova upućenih Slavoncima. Stihove u kojima potiče Slavonce "neka mole svitlu caricu" da im otvara škole nađeno je u prvom ali i kasnijim izdanjima "Satira", ali ne i stihove u kojima se govori da su im molbe uslišane.

Prvi učitelj o kojem imamo podatke je Martin Vraničić. Škola je bila trivijalna, u to vrijeme je to bio najniži tip škole, i u njoj se kao i u drugim trivijalnim školama učio trivij: čitanje, pisanje i računstvo i to na njemačkom jeziku, a samo se preporučavalo da se vodi računa o domaćem – slavonsko "rackom" jeziku.

Kultura[uredi | uredi kôd]

KUD Tomislav Cerna osnovano je 1975. godine. Pri KUD-u djeluje i tamburaška sekcija. Plešu i pjevaju izvorne plesove Cerne. Udruga pisaca i pjesnika "Žubor Slavonske Riječi" Osnovano je 16.veljače 2006. sa sjedištem u ulici K. Tomislava 22.

Šport[uredi | uredi kôd]

  • NK Tomislav Cerna
  • Sportsko ribolovna udruga "Šaran" Cerna
  • Rukometni klub "Cerna"
  • Taekwon-do klub "Sokol" Cerna
  • Teniski klub "Buzga"
  • Šporsko ribolovno društvo " ŠARAN " Cerna - Šiškovci

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Lešić Omerović, Marija. Cerna leži na pet rijeka preko kojih se pruža devet mostova!. Glas Slavonije. Pristupljeno 7. studenoga 2022.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]