Cerna

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Cerna. Za druga značenja, pogledajte Cerna (razdvojba).
Cerna
Cerna (grb).gif
Cerna na karti Hrvatska
Cerna
Cerna
Cerna na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°11′N 18°41′E / 45.18°N 18.69°E / 45.18; 18.69
Županija Vukovarsko-srijemska
Načelnik općine Goran Begović (HDZ)
Naselja u sastavu općine Cerna, Šiškovci
Površina 69,26 km2
Stanovništvo (2011.) 3.791
Poštanski broj 32272

Cerna je općina u Hrvatskoj u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Cerna pripada županjskoj Posavini.

Cerna se smjestila na istoku slavonske ravnice, na mjestu gdje se Biđ i Berava spajaju u Bosut. Biđ i Bosut imaju vijugav tok, tako da je u Cerni izgrađeno čak devet mostova, zbog čega je Cerna dobila nadimak "Mala Venecija".

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Cerna imala je 4.990 stanovnika, raspoređenih u 2 naselja:

Nacionalni sastav, 2001.[uredi VE | uredi]

Poglavarstvo[uredi VE | uredi]

Načelnik općine: Goran Begović

Donačelnik: Krešimir Majstorović

Općinsko vijeće:

  1. Josip Kuterovac –HDZ
  2. Bono Tomašević- HDZ
  3. Branko Stojčić – HDZ
  4. Tomislav Lozić – HDZ
  5. Božo Mišić – HDZ
  6. Stjepan Marić – HDZ
  7. Mijo Strukar –HDZ
  8. Luja Nađ – HDZ
  9. Miroslav Pažur – HSS
  10. Josip Bošković – DC
  11. Ivica Jurčević –HSU
  12. Željko Štrkalj – HSP
  13. Dražen Cindrić – HSLS
  14. Ilija Jurić – nezavisni kandidat
  15. Janko Begović – SDP

Povijest[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Proces industrijalizacije u Cerni snažnije je prisutan zadnjih petnaestak godina. Industrija ima dobre mogućnosti za snažniji razvoj (agrarna proizvodnja, stočarstvo, šumsko bogatstvo, prometni položaj, radna snaga) pogotovo prehrambene i drvne industrije.

Proces deagrarizacije koji je posljedica industrijalizacije i urbanizacije uvjetuje razne strukturne promjene u stanovništvu i strukturi domaćinstava te djeluje na način agrarne proizvodnje. Na taj način ti procesi uvjetuju bitne promjene u broju poljoprivrednog stanovništva koji svoju egzistenciju sve više traži izvan agrarne djelatnosti. Višak poljoprivrednog stanovništva predstavlja glavni izvor radne snage za industriju.

Značajnu ulogu trebao bi imati i plovno – melioracijski kanal Dunav – Sava koji bi prolazio zapodnim dijelom bivše općine Županja (pravac Babina Greda – Cerna). Cerna uz Županju i Gunju ima najveći stupanj industrijalizacije zato što se tu nalaze industrijski pogoni.

Cerna ima dosta malen udio poljoprivrednog stanovništva. Ovdje je do izražaja došao proces industrijalizacije, deagrarizacije i dnevne pokretljivosti radne snage prema obližnjim industrijskim centrima Vinkovcima i Županji. Pretpostavka je buduće koncentracije stanovništva da će se stanovništvo sve više koncentrirati u sada urbaniziranom naselju Cerna. Uz brojne druge važne funkcije (trgovačke, obrtničke i zdravstvene, obrazovne, prometne, kulturne, sportsko – rekreativne i druge) stupanj razvijenosti industrije prvenstveno kao mjesto rada, ima također vrlo važan utjecaj na razinu centraliteta pojedinog naselja.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

U Cerni se nalazi Osnovna škola Matija Antun Reljković, s područnom skolom u Šiškovcima.

Cerna je bila središte satnije te se i u Spomenici pretpostavlja da i 1764. mogla biti godina osnivanja škole. Međutim, da je škola postojala i prije 1764., može se zaključiti iz nekih Reljkovićevih stihova upućenih Slavoncima. Stihove u kojima potiče Slavonce "neka mole svitlu caricu" da im otvara škole nađeno je u prvom ali i kasnijim izdanjima "Satira", ali ne i stihove u kojima se govori da su im molbe uslišane.

Prvi učitelj o kojem imamo podatke je Martin Vraničić. Škola je bila trivijalna, u to vrijeme je to bio najniži tip škole, i u njoj se kao i u drugim trivijalnim školama učio trivij: čitanje, pisanje i računstvo i to na njemačkom jeziku, a samo se preporučavalo da se vodi računa o domaćem – slavonsko "rackom" jeziku.

Kultura[uredi VE | uredi]

KUD Tomislav Cerna osnovano je 1975. godine. Pri KUD-u djeluje i tamburaška sekcija. Plešu i pjevaju izvorne plesove Cerne. Udruga pisaca i pjesnika "Žubor Slavonske Riječi" Osnovano je 16.veljače 2006. sa sjedištem u ulici K. Tomislava 22.

Šport[uredi VE | uredi]

  • NK Tomislav Cerna
  • Sportsko ribolovna udruga "Šaran" Cerna
  • Rukometni klub "Cerna"
  • Taekwon-do klub "Sokol" Cerna
  • Teniski klub "Buzga"
  • Šporsko ribolovno društvo " ŠARAN " Cerna - Šiškovci

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]