Prijeđi na sadržaj

Banská Štiavnica

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Banská Štiavnica. Za druga značenja pogledajte Okrug Banská Štiavnica.
Banská Štiavnica

Panorama grada
Država Slovačka
PokrajinaGrb Banskobistrički Banskobistrička
Vlast
 • GradonačelnicaNadežda Babiaková
Površina [1]
 • Ukupna46,73 km2
Visina621[2]
Koordinate48°28′N 18°54′E / 48.467°N 18.900°E / 48.467; 18.900
Stanovništvo (2024) [3]
 • Entitet9293
(198,84 stan./km2)[4]
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj969 01[2]
Pozivni broj+421 45[2]
Registarska oznakaBS
Stranicawww.banskastiavnica.sk
Zemljovid
Banská Štiavnica na zemljovidu Slovačke
Banská Štiavnica
Banská Štiavnica

Banská Štiavnica (njem. Schemnitz, mađ. Selmecbánya) je grad u središnjem dijelu Slovačke, južno od Zvolena i Banske Bystrice. Smješten je u središtu golemog kaldera koji je nastao urušavanjem drevnog vulkana, a njegov rub se danas zove planina Štiavnica.

Zbog izuzetno očuvane srednjovjekovne arhikteture grad je 11. prosinca 1993. upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Novi dvorac iznad grada
Stari dvorac iz zraka

Gradu duguje svoje postojanje rudnicima posebice zlata i srebra. Prvi rudari su došli iz Češke i Šleske. Prvi put spominje u zakonu iz 1156. kao Terra banensium.

God. 1627., ovdje se prvi put koristio barut u rudarstvu, a 1722. rudnici su se poplavili i morali su se ispumpavati za što su se koristili parnim strojem, što je bila prva uporaba parnog stroja izvan Ujedninjenog Kraljevstva. God. 1735. osnovana je rudarska škola (kasnije premještena u Beč), a 1763. ovdje je osnovan fakultet za mineralogiju koji je u drugoj polovici 19. stoljeća marginaliziran zbog mađarizacije i većina studenata odlazi u Leoben.

God. 1873. upravno se ujedinio sa susjednim gradom Banska Bela (Banská a Belá), te su ostali jedan grad sve do 1954. godine.

Kužni pil na glavnom trgu sv. Trojstva

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Povijesni grad Banská Štiavnica s okolicom
Svjetska baština – UNESCO
Država
Godina uvrštenja1993. (17. zasjedanje)
VrstaPrirodno dobro
Mjeriloiv
Ugroženost–
PoveznicaUNESCO:620

Zbog izuzetno očuvane srednjovjekovne arhikteture grad je 11. prosinca 1993. upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Središte grada je povijesni Trg Svetog Trojstva (Trojičné námestie) kojim dominira veliki kužni pil. Na trgu se nalazi Gradska vijećnica i minearološki muzej, a na njemu se često održavaju kulturne manifestacije.

Gotička Gradska vijećnica iz 14. stoljeća je od 1507. – 1679. godine obnovljena u renesansnom stilu s pripojenom kapelom sv. Ane koja je srušena u 18. stoljeću, te na njenom mjestu stoji skulptura Gospe (Panná Mária). Od 1787. – 1788., današnji barokni izgled mu je dao majstor zidar Pircker.

Dva dvorca, Stari (Starý zámok) i Novi (Nový zámok), su pretvoreni u muzeje. Otvoreni muzej rudarstva nudi 2 km dug podzemni obilazak rudnika srebra iz 17. stoljeća, dok je stari rudnik Glanzenberg još stariji, a nalazi se odmah ispod središta grada i privlači veliki broj posjetitelja još od vremena cara Franje Josipa.

Grad je okružen starim vještačkim rezervoarima vode za rudarenje (tajchy) od kojih je njih šezdesetak izgrađeno od 15. do 18. stoljeća. Povezuje ih više od 100 km duga mreža kanala. Danas ovo područje služi kao gradska rekreacijska zona.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]
Statistika stanovništva (10 godina)[5]
Godina:1994.2004.2014.2024.
Broj ljudi:10 58210 81410 1919293
Razlika: +2,19 % −5,76 % −8,81 %
Statistika stanovništva[5]
Godina:2023.2024.
Broj ljudi:93399293
Razlika:−0,49 %

Grad je prema procjeni stanovništva iz 2005. imao 10.662 stanovnika, dok je prema redovnom popisu stanovništva iz 2001. godine imao 10.674 stanovnika.

Etnička pripadnost

[uredi | uredi kôd]
Popis 2021. (udjeli iznad 1 %)[6][7]
Narodnostbrojnostudjel
Slovaci926696,24 %
Neutvrđeno2672,77 %
Ukupno9628

Pri popisu stanovništva 2021. godine stanovništvo se moglo izjasniti pripadnicima jedne ili dviju narodnosti. Od 9628 stanovnika bilo ih je tako 9266 slovačke, 267 neutvrđene, 91 romske, 69 češke, 47 mađarske, 38 inih, 24 njemačke, 12 ruske, 11 rusinske, 10 talijanske, 9 rumunjske, 8 poljske, 7 irske, 7 austrijske, 5 židovske, 5 ukrajinske, 3 srpske, 3 iranske, 1 moravske, 1 grčke, 1 hrvatske, 1 bugarske, 1 engleske i 1 albanske narodnosti.

Religija

[uredi | uredi kôd]
Popis 2021. (udjeli iznad 1 %)[8]
Vjeroispovijestbrojnostudjel
Rimokatolička Crkva478449,69 %
Bez vjerske pripadnosti346135,95 %
Evangelistička Crkva6276,51 %
Neutvrđeno4034,19 %
Ukupno9628

Pri popisu stanovništva 2021. godine 9628 stanovnika izjavilo je sljedeće vjerske pripadnosti: 4784 Rimokatolička Crkva, 3461 bez vjerske pripadnosti, 627 Evangelistička Crkva, 403 neutvrđeno, 62 Grkokatolička Crkva, 46 ostale i neprecizno određene kršćanske crkve, 42 Kršćanski zborovi u Slovačkoj, 33 razno, 30 ad hoc pokreti, 25 Baptistička Crkva, 24 Jehovini svjedoci, 24 Budizam, 14 Adventisti sedmog dana, 10 Kalvinistička, 8 Islam, 6 poganstvo i prirodni duhovnost, 6 Apostolska Crkva, 5 Pravoslavna Crkva, 4 Židovi, 4 Hinduizam, 3 Starokatolička Crkva, 3 Bratska crkva, 2 Novoapostolska crkva, 1 Evangelistička metodistička Crkva i 1 Bahá'í.

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Izvor

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  2. 1 2 3 Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
  3. ↑ Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  4. ↑ Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  5. 1 2 Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  6. ↑ Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.
  7. ↑ Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.
  8. ↑ Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Banská Štiavnica
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Banská_Štiavnica&oldid=7352611"