Terchová
| Terchová | |
|---|---|
 Pogled na naselja s kipa J. Jánošíka | |
| Država |  Slovačka |
| Pokrajina |  Žilinski kraj |
| Okrug | Žilina |
| Prvi spomen | 1580. |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Jozef Dávidík |
| Površina [1] | |
| • Ukupna | 84,54 km2 |
| Visina | 560[2] |
| Koordinate | 49°15.20′N 19°02′E / 49.25333°N 19.033°E |
| Stanovništvo (2024) [3] | |
| • Entitet | 3939 (46,59 stan./km2)[4] |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 013 06[2] |
| Pozivni broj | +421 41[2] |
| Registarska oznaka | ZA |
| Stranica | www.terchova.sk |
 | |
  Terchová | |
Terchová (sr. Тјерхова)) je naselje u Žilinskom kraju i Okrugu Žilina, sjeverna Slovačka.
Terchová je turističko naselje u najposjećenijem zimovalištu u Slovačkoj, Vrátna dolina, u planini Mala Fatra, oko 25 km istočno od grada Žilina. Središtem naselja protječe rijeka Varínka.
Klima je umjereno-kontinentalna. Ljeta su topla, a zime hladne i snježne. Zbog položaja u dolini među planinama je temperatura nešto niža i ima dovoljno padalina.
Naselje je osnovano 1580. godine, ali je područje bilo naseljeno i prije njegova osnutka. Prvobitno naselje Vlaha iz razdoblja vlaške kolonizacije, polako se počelo mijenjati u poljoprivredno naselje dolaskom mnogih novih doseljenika u 17. stoljeć. U 19. stoljeću je zbog nekoliko suša i pošasti veliki broj stanovnika emigrirao u SAD, Kanadu i Argentinu. Pred kraj Drugog svjetskog rata polovica starog drvenog dijela sela je izgorjela. Tijekom prvih poslijeratnih godina ona je obnovljena u sklopu dvogodišnjeg plana. Selo je najpoznatije po tome što je mjesto u kojem je rođen i odrastao Juraj Jánošík, slovački odmetnik i nacionalna legenda iz 18. st.
| Godina: | 1994. | 2004. | 2014. | 2024. |
|---|---|---|---|---|
| Broj ljudi: | 4056 | 4073 | 4038 | 3939 |
| Razlika: | +0,41 % | −0,85 % | −2,45 % |
| Godina: | 2023. | 2024. |
|---|---|---|
| Broj ljudi: | 3955 | 3939 |
| Razlika: | −0,40 % |
Prema podatcima o broju stanovnika iz 2024. godine naselje je imalo 3939 stanovnika.[6]
| Narodnost | brojnost | udjel |
|---|---|---|
| Slovaci | 3819 | 95,26 % |
| Neutvrđeno | 182 | 4,53 % |
| Ukupno | 4009 |
Pri popisu stanovništva 2021. godine stanovništvo se moglo izjasniti pripadnicima jedne ili dviju narodnosti. Od 4009 stanovnika bilo ih je tako 3819 slovačke, 182 neutvrđene, 20 češke, 8 inih, 5 moravske, 4 mađarske, 3 ukrajinske, 3 talijanske, 3 hrvatske, 2 njemačke, 1 šleske, 1 romske, 1 ruske, 1 rumunjske, 1 poljske, 1 engleske i 1 albanske narodnosti.
Napomena o broju stanovnika Razlika između broja stanovnika gore i u popisu stanovništva (tu i niže) je u tome što se gore broj stanovnika uglavnom sastoji od stalnih stanovnika itd.; a popis bi trebao naznačiti mjesto gdje ljudi zapravo uglavnom žive.
Na primjer, student je građanin sela jer tamo ima stalno prebivalište (tamo je živio kao dijete i ima roditelje), ali većinu vremena studira na sveučilištu u gradu.
| Vjeroispovijest | brojnost | udjel |
|---|---|---|
| Rimokatolička Crkva | 3455 | 86,18 % |
| Bez vjerske pripadnosti | 262 | 6,54 % |
| Neutvrđeno | 171 | 4,27 % |
| Ukupno | 4009 |
Pri popisu stanovništva 2021. godine 4009 stanovnika izjavilo je sljedeće vjerske pripadnosti: 3455 Rimokatolička Crkva, 262 bez vjerske pripadnosti, 171 neutvrđeno, 22 Kršćanski zborovi u Slovačkoj, 22 Grkokatolička Crkva, 17 Evangelistička Crkva, 12 razno, 12 ad hoc pokreti, 9 Starokatolička Crkva, 8 Kalvinistička, 7 ostale i neprecizno određene kršćanske crkve, 6 Pravoslavna Crkva, 2 Budizam, 1 poganstvo i prirodni duhovnost, 1 Jehovini svjedoci, 1 Islam i 1 Čehoslovačka husitska crkva.
Selo je uglavnom poznato po svojoj kulturnoj tradiciji i kao središte turizma. Od ranih 60-ih godina svake godine se održava kulturni festival poznat kao Janošikovi dani. U blizini sela u dolini Vratarima nalazi se centar za ljetni i zimski turizam i skijališta. Tu je i stalna izložba Považskog muzeja Žiline pod nazivom „Janošik i Terchová”.
Važan dio narodne umjetnosti Terchová je glazba koja se prenosila s koljena na koljeno. Najprije je postojala kao pjevanje kojemu su dodane trávnice, zviždaljke i kasnije gudački instrumenti. Gudačku skupinu čine jedna ili dvije prve violine, kontrabas i basist (koji čine određeno udvojavanje koje se zove „basičke”). U ranijim vremenima glazbenici su sami proizvodili instrumente, proizvedene od svojih drvenih sanduka, tzv. „kutije”. Stoga se Terchovská glazba ponekad naziva „glazba kutija”.[10] Terchovská glazba je od 2013. god. upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi[11]
- Crkva sv. Ćirila i Metoda, prva slovačka crkva posvećena zaštitnicima Europe. Crkva je izgrađena od 1942. – 1949. godine, a unutra su drvene skulpture solunskih misionara, kameni žrtveni oltar terchovskih klesara iz 1976. god. Na prozorima su urezani motivi iz razdoblja Ćirila i Metoda.
- Terchovski drveni krevetić, drvene jasle koje su napravili domaći majstori podijeljene na dva dijela; prvi je posvećen Terchovskim starim narodnim obrtima, a drugi biblijskom Novom zavjetu. Prvi put je izložen na Božić 1976. godine.
- Jozef Stašo (*1903 – † 1951), SDB, rimokatolički svećenik, tajnik u apostolskoj nuncijaturi u Bratislavi.[12]
- ↑ Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
- 1 2 3 Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
- ↑ Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
- ↑ Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
- 1 2 Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
- ↑ Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
- ↑ Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.
- ↑ Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.
- ↑ Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.
- ↑ MORAVČÍK, Vladimír, Znovuoživená škatuľová muzika
- ↑ Terchovska glazba na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 17. travnja 2014.
- ↑ KUBANOVIĆ, Zlatko: Historický náhľad do dejín slovenských saleziánov (Od dona Bosca do roku 1924). Bratislava : Don Bosco, 2019. ISBN 978-80-8074-436-6. S. 273 – 274.
 | Kulturna dobra (6) | Rudarski grad Banská Štiavnica (1993.) • Povijesno središte Bardejova (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio)4) (2021.) • Gradovi Levoča i Spišské Podhradie s okolnim spomenicima (Dvorac Spiš, Spišská Kapitula i Žehra) (1993.) • Slovačke drvene crkve na Karpatima (2008.) • Selo Vlkolínec (1993.) |  |
|---|---|---|---|
| Prirodna dobra (2) | Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe1) (2007.) • Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša 2) (1995.) | ||
| Nematerijalna svjetska baština (5) | Fujara i njezina glazba (2008.) • Kultura gajdi (2015.) • Višeglasno pjevanje Horehronie (2017.) • Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj3) (2016.) • Glazba iz Terchová (2013.) | ||
|
1) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja 2) Zajednička svjetska baština Mađarske i Slovačke 3) Zajednička svjetska baština Češke i Slovačke 4) Zajednička svjetska baština Njemačke, Austrije i Slovačke | |||