Prijeđi na sadržaj

Bardejov

Koordinate: 49°17′N 21°16′E / 49.283°N 21.267°E / 49.283; 21.267
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Bardejov. Za druga značenja pogledajte Okrug Bardejov.
Bardejov

Grb
Država Slovačka
PokrajinaGrb Prešovski Prešovski
Vlast
 • GradonačelnikBoris Hanuščak
Površina [1]
 • Ukupna72,33 km2
Visina323[2]
Koordinate49°17′N 21°16′E / 49.283°N 21.267°E / 49.283; 21.267
Stanovništvo (2024) [3]
 • Entitet29 788
(411,80 stan./km2)[4]
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj085 01[2]
Pozivni broj+421 54[2]
Registarska oznakaBJ
Stranicawww.bardejov.sk
Zemljovid

Bardejov na karti Slovačke

Bardejov (mađ. Bártfa, njem. Bartfeld) je grad u Prešovskom kraju u sjeveroistočnoj Slovačkoj. Upravno je središte Okruga Bardejov.

Panorama Barjedova 2008.
Panorama Barjedova 2008.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Grad se smijestio u pokrajini Šariš u istočnoj Slovačkoj oko 30 km sjeverno od Prešova, u blizini granice s Poljskom.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Teritorij današnjeg grada privukao je naseljenike još u Kamenom dobu. Prvi pisani zapis o gradu datira u 1240. kada su se redovnici iz Bardejova žalili kralju Bela IV. o kršenju gradskih granica od strane Prešova. Snažno utvrđeni grad u 14. stoljeću, je postao centar trgovine s Poljskom. Bardejov je stekao status kraljevskog grada 1376. a kasnije postaje slobodan kraljevski grad. Zlatno razdoblje grada završava u 16. stoljeću, kada je nekoliko ratova, pandemija, i drugih katastrofa uništava grad.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Povijesni grad Bardejov
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Slovačka
Godina uvrštenja2000. (24. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiii, iv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:973

Godine 1954. započeto je s renoviranjem gotičkih i renesansnih zgrada u starom centru grada, a 2000. godine cijeli prostor unutar gradskih zidina je upisan u UNESCO-ovu listu svjetske baštine.

Utvrde i gradske zidine su iz 14. i 15. stojeća i jedne su od najbolje sačuvanih u Slovačkoj. Središnji trg (Radničné námestie) je bio srednjovjekovnom tržnicom okruženom gotičkim (donji dio) i renesansnim (gornji dio) cehovskim zgradama i Gradskom vijećnicom iz 1505. godine.

Ostaci zidina starog dvorca

Među najvećim znamenitostima grada je trobrodna Crkva sv. Egidija iz 14. stoljeća s 11 gotičkih oltara proizvedeni u razdoblju između 1460. i 1510.

Oko 2,5 km od grada nalaze se toplice Bardejovské Kúpele s izvorima mineralne vode koja liječi probleme s krvotokom i probavom. Tu se nalazi i Muzej narodne arhitekture na otvorenom (slk. skanzen).

  • Gradski trg
    Gradski trg
  • Srednjovjekovna Gradska vijećnica na trgu
    Srednjovjekovna Gradska vijećnica na trgu
  • Renesansne kuće
    Renesansne kuće
  • Bazilika sv. Egidija
    Bazilika sv. Egidija
  • Bazilika iznutra
    Bazilika iznutra
  • Toranj zidina
    Toranj zidina
  • Crkva sv. Ivana Krstitelja (15. st.)
    Crkva sv. Ivana Krstitelja (15. st.)
  • Grkokatolička Crkva sv. Petra i Pavla iz 1902.
    Grkokatolička Crkva sv. Petra i Pavla iz 1902.
  • Hotel Astoria Bardejovské Kúpele
    Hotel Astoria Bardejovské Kúpele
  • Drvena crkva Bardejovské Kúpele
    Drvena crkva Bardejovské Kúpele

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]
Statistika stanovništva (10 godina)[5]
Godina:1994.2004.2014.2024.
Broj ljudi:32 80033 40033 06029 788
Razlika: +1,82 % -1,01 % -9,89 %
Statistika stanovništva[5]
Godina:2023.2024.
Broj ljudi:29 96429 788
Razlika:-0,58 %

Po popisu stanivništva iz 2001. godine grad je imao 33.374 stanovnika.[6]

Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 63,2 %, grkokatolika 16,9% luterana 7,6 % i ateista 4,3 %.[6]

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Izvor

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  2. ↑ a b c Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
  3. ↑ Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  4. ↑ Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  5. ↑ a b Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  6. ↑ a b Municipal Statistics. Statistički zavod Slovačke. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. studenoga 2007. Pristupljeno 26. siječnja 2008.
  7. ↑ Jasło Official Website (Jasło's gradovi prijatelji)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bardejov
v • u
Gradovi u Prešovskom kraju
v • u
Svjetska baština u Slovačkoj
Kulturna dobra (6)
Rudarski grad Banská Štiavnica (1993.) • Povijesno središte Bardejova (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio)4) (2021.) • Gradovi Levoča i Spišské Podhradie s okolnim spomenicima (Dvorac Spiš, Spišská Kapitula i Žehra) (1993.) • Slovačke drvene crkve na Karpatima (2008.) • Selo Vlkolínec (1993.)
Slovačka zastava
Prirodna dobra (2)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe1) (2007.) • Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša 2) (1995.)
Nematerijalna
svjetska baština (5)
Fujara i njezina glazba (2008.) • Kultura gajdi (2015.) • Višeglasno pjevanje Horehronie (2017.) • Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj3) (2016.) • Glazba iz Terchová (2013.)

1) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  2) Zajednička svjetska baština Mađarske i Slovačke  3) Zajednička svjetska baština Češke i Slovačke  4) Zajednička svjetska baština Njemačke, Austrije i Slovačke 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bardejov&oldid=7134644"