Sestre milosrdnice
Sestre milosrdnice, punim imenom Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga (lat. Societas Filiarum Caritatis a S. Vincentio de Paulo, skr. DC) su katolička ženska redovnička družba koju je 1633. u Parizu osnovao sv. Vinko Paulski. Članice reda poznate su po dobrotvornom radu i kao medicinske sestre u bolnicama.
Sestre milosrdnice osnovali su 1633. u Parizu sv. Vinko Paulski i plemkinja sv. Louise de Marillac. Ta kongregacija bila je radikalna novost za standarde 17. stoljeća, kako zbog svoje organizacije - redovnice više nisu morale živjeti i boraviti isključivo po samostanima, a isto tako i zbog ciljeva djelovanja - misionarstva po najsiromašnijim zemljama svijeta, pomoći bolesnima i siromašnim. Sv. Vinko Paulski bio je spretan organizator pa je, po primjeru Pariza, u svakom gradu ili zemlji u kojoj je namjeravao osnovati provinciju Sestara milosrdnica, prvo osnovao bratovštinu među bogatijim damama koje su se htjele baviti karitativnim radom i pomoći sirotinji. Iz te jezgre, kasnije bi se razvila lokalna provincija.[1]
Prve sestre došle su u Sloveniju u Maribor iz Graza 1843., a u Ljubljanu 1852.[2] Sestre milosrdnice djeluju u Hrvatskoj od 1845. kad je prvih šest časnih sestara iz Tirola stiglo u Zagreb. Gotovo od samog početka od 1846. rade u prvoj ženskoj bolnici. Između 1848. i 1945. u Zagrebu je djelovala njihova učiteljska škola, a od 1926. do 1945. i njihova ženska gimnazija.[3]
U Gospiću je biskup gospićko-senjski Zdenko Križić na 72. godišnjicu mučeničke smrti sestre Žarke Ivasić svečano otvorio postupak beatifikacije ili proglašenja mučeništva službenica Božjih sestre Žarke Ivasić i šest susestara mučenica (s. M. Kornelije Horvat, s. Lipharde Horvat, s. Geralde Jakob, s. Konstantine Mesar, s. Trofime Miloslavić i s. Blande Stipetić) iz Družbe sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskoga – Zagreb, koje su stradale od komunističkog režima iz mržnje prema vjeri.[4]
Bogoljuba Jazvo bila je sestra milosrdnica i upraviteljica Bolnice sestara milosrdnica u Zagrebu, poznata po spašavanju više od 300 Židova tijekom Drugog svjetskog rata.[5]
Svetice iz ovoga reda su: sv. Louise de Marillac, sv. Katarina Laboure, sv. Elizabeth Ann Seton i sv. Jeanne-Antide Thouret te veći broj blaženica i službenica Božjih. Sv. Katarina Laboure imala je nekoliko ukazanja Blažene Djevice Marije, i njezinim zalaganjem nastala je i proširila se čudotvorna medaljica.
- ↑ Daughters of Charity of Saint Vincent de Paul britannica.com Preuzeto 9. siječnja 2022.
- ↑ 400-letnica vincencijanske karizme mojaobcina.si Preuzeto 9. siječnja 2022.
- ↑ O nama: Kratka povijest Družbe milosrdnice.hr Preuzeto 9. siječnja 2022.
- ↑ Postupak u Gospiću za proglašenje blaženima Žarke Ivasić i šest susestara Misija (prilog Slobodne Dalmacije), arhivirano putem Wayback Archive. Preuzeto 2. srpnja 2022.
- ↑ Časna Bogoljuba predvodila je tajne akcije. Spasila više od 300 Židova net.hr Preuzeto 6. prosinca 2024.
 |
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sestre milosrdnice |