Hodočasnička bazilika Maria Taferl
|
Hodočasnička bazilika Maria Taferl
| |
|---|---|
.JPG) | |
.JPG) lijevo od crkve je župni dvor, desno osnovna škola, a lijevo podno bazilike spomenik poginulim vojnicima u Prvom i Drugom svjetskom ratu | |
| Lokacija | Maria Taferl, Donja Austrija |
| Koordinate | 48°13′31″N 15°09′22″E / 48.2253°N 15.1562°E (WD) |
| Arhitekt | Georg Silbernagel, Georg Gerstenbrand, Carlo Lurago, Jakob Prandtauer |
| Godine izgradnje | 1660. |
| Godina završetka | 1724. |
| Renoviran | 1860.; 1951. – 1954.; 1982./1983.; 1998.; 2004. – 2018.[1][2] |
| Religija | katoličanstvo |
| Patron | Gospa Žalosna |
| Arhitektonski stil | ranobarokna arhitektura |
Hodočasnička bazilika Maria Taferl (njem. Wallfahrtskirche Maria Taferl) katoličko je marijansko svetište Gospe Žalosne koje se nalazi u istoimenoj donjoaustrijskoj općini. To je ujedno i najznačajnije marijansko hodočastilište u austrijskoj saveznoj državi Donjoj Austriji[3] te poslije Mariazella, austrijskoga nacionalnog marijanskog svetišta, drugo najveće marijansko svetište u Austriji.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Taferl je u austrijskom dijalektu naziv za malu ploču: u ovome slučaju riječ je o drvenoj ploči s rezbarijom Svetoga Križa pričvršćenoj na jednome hrastu: tu je ploču, prema predaji i dostupnim povijesnim izvorima, sudac Alexander Schinagl 1642. godine zamijenio slikom Gospe Žalosne kao darom zahvalnosti s vlastitoga kućnoga oltara Gospi za čudotvorno ozdravljenje.[4][5] Uslijedila su potom i druga neobjašnjiva čuda i anđeoska ukazanja, pa je stoga 1660. godine domaćem stanovništvu odobreno da na mjestu spomenutoga hrasta sagradi crkvu.[4]
Bazilika Maria Taferl sagrađena je na brdu 233 m iznad Dunava: s terase ispred ulaza u baziliku pruža se prekrasan pogled na dolinu Dunava i brdoviti krajolik od Mostviertela (jugozapadnoga dijela Donje Austrije) do Alpa.[6] Svetište godišnje posjeti oko 300 000 hodočasnika koji svojim molitvama traže, ali i nalaze utjehu, duhovnu snagu i ozdravljenje te euharistijskim slavljem i sakramentom ispovijedi učvršćuju vlastitu vjeru i predanost Bogu.[4][7] Tijekom 17. i 18. stoljeća i mnogi su vjernici iz Hrvatske hodočastili u Maria Taferl.[8]
Dana 15. prosinca 1947. papa Pio XII. dodijelio je župnoj i hodočasničkoj crkvi Maria Taferl počasni naslov manje bazilike (lat. basilica minor).[7] Od godine 1969. svetištem upravljaju Oblati Bezgrješne Djevice Marije.[4]
Odredbom austrijskoga Saveznog ureda za zaštitu spomenika (njem. Bundesdenkmalamt, skraćeno BDA) od 1. rujna 2008., hodočasničkoj bazilici Maria Taferl dodijeljen je status zaštićenoga kulturnog dobra (BDA: 50199, Objekt-ID: 54927).[9]
Galerija[uredi | uredi kôd]
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Mella Waldstein & Wilhelm-Christian Erasmus: Burgen, Stifte und Schlösser, Zwettl: Destination Waldviertel GmbH 2007., str. 66 ff. ISBN 978-3-9502262-2-5
- Dehio-Handbuch. Die Kunstdenkmäler Österreichs. Niederösterreich nördlich der Donau, Beč: Anton Schroll & Co, 1990., str. 718–721. ISBN 3-7031-0652-2
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ (njem.) Basilika Maria Taferl: Baugeschichte. Pristupljeno 21. rujna 2022.
- ↑ (njem.) ORF-Niederösterreich – Maria Taferl: Abschluss nach 14 Jahren Sanierung. Objavljeno 28. listopada 2018. Pristupljeno 22. rujna 2022.
- ↑ (njem.) Die Geschichtsdatenbank Niederösterreichs / Gedächtnis des Landes: Maria Taferl – Pfarr- und Wallfahrtskirche Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. rujna 2022. (Wayback Machine). Pristupljeno 22. rujna 2022.
- ↑ a b c d (njem.) Sendbote des heiligen Antonius – Valentin Faulmeyer: »Maria Taferl in Österreich«. Aktualizirano 23. svibnja 2022. Pristupljeno 21. rujna 2022.
- ↑ (njem.) Austria-Forum / Heimatlexikon: Maria Taferl, "Wunderquelle". Aktualizirano 4. studenoga 2021. Pristupljeno 22. rujna 2022.
- ↑ (njem.) Donau Niederösterreich.com – Basilika Maria Taferl. Pristupljeno 22. rujna 2022.
- ↑ a b (njem.) Waldviertel.at – Basilika Maria Taferl. Pristupljeno 21. rujna 2022.
- ↑ Informativna katolička agencija: Otvorena izložba “Sveta mjesta starih Zagrepčana – Hodočasnička odredišta Zagrepčana u 17. i 18. stoljeću”. Objavljeno 4. prosinca 2015. Pristupljeno 21. rujna 2022.
- ↑ (njem.) Verordnung des Bundesdenkmalamtes vom 1. September 2008: 3672 Maria Taferl – Kath. Pfarr- u. Wallfahrtskirche Schmerzhafte Mutter Gottes, Maria Taferl. Pristupljeno 21. rujna 2022.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Sestrinski projekti[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Hodočasnička bazilika Maria Taferl |
Mrežna mjesta[uredi | uredi kôd]
- Službene mrežne stranice hodočasničke bazilike Maria Taferl (njem.)
- YouTube: Peter Hellensteiner: Basilika und Wallfahrtskirche Maria Taferl
- TripAdvisor: Explore Maria Taferl (engl.) (turističke informacije)