Kamen (Split)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Kamen
Kamen na karti Hrvatska
Kamen
Kamen
Kamen na zemljovidu Hrvatske
Županija Splitsko-dalmatinska
Općina/Grad Split
Najbliži (veći) grad Split
Zemljopisne koordinate 43°30′50″N 16°30′54″E / 43.514°N 16.515°E / 43.514; 16.515Koordinate: 43°30′50″N 16°30′54″E / 43.514°N 16.515°E / 43.514; 16.515
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 1.769
Pošta 21000 Split
Pozivni broj +385(0)21
Autooznaka ST
Kamen na karti Splitsko-dalmatinska županija
Kamen
Kamen
Kamen na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije

Kamen je mjesto koje se nalazi istočno od grada Splita, zapadno od Žrnovnice i istoimene rijeke, jugoistočno od Solina, Mravinaca i Kučina, a sjeverno od Stobreča.

U širem smislu, dijelom je grada Splita, jer ga tako određuje splitski statut.

Nalazi se na 43° 30' 51" sjeverne zemljopisne širine i 16° 30' 53" istočne zemljopisne dužine.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi put se spominje u ispravama kao klisura, a ne kao utvrda 1144. godine u oporuci popa Crnote, kojom on ostavlja samostanu redovnicu sv. Benedikta u Splitu neke zemlje "pod Kilom". Drugi spomen potječe iz 1227., a nalazimo ga u sporazumu između tem- plara i patrona crkve Sv. Petra od Bade Formina. I u kronici arhiđakona Tome ima spomen lokaliteta "kod Kamena" gdje je splitski načelnik Garganus dao 1239. napraviti neko utvrđenje, što bi služilo kao utočište protiv razbojnika koji su se s Mosora običavali spuštati i pljačkati okolicom. Međutim, zauzet mnogim drugim poslovima, nije taj prvi splitski načelnik dospio dovršiti utvrđenje. Sam naziv kod Kamena govorio bi o tome da se utvrđenje gradilo u blizini klisure Kamen. Spominje se u reambulaciji dobara splitske nadbiskupije iz 1397. godine. U vrijeme nadbiskupa Andrije Gualda, navodi se jedna zemlja "sub magna petra", dakle jednako kao i 1227. i javni put s njegove južne strane. Nešto ranije se 1358. tražilo od ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika potvrdu granica splitske komune, spominju Splićani kao istočnu granicu svojega teritorija tok rijeke Žrnovnice (flumen Badi) od Kamena do crkve Sv. Petra Gumajskoga. Klisura Kamen postaje ročito aktualna u vrijeme turskih provala u okolicu Splita početkom 16. stoljeća. O strateškoj važnosti Kamena govori u svom izvještaju duždu i splitski knez Alojzij Ferro 1557. godine. Da taj inače već smanjeni splitski posjed - veli Ferro - ne brane tvrđave u Solinu, Kamenu i Papalićeva kula, gdje se drže straže i gdje se spašavaju ljudi u prepadima što ih Turci poduzimaju, ne bi se taj teritorij uopće mogao obrađivati. I mletački sindici Mihajlo Bon i Gašpar Erizzo izvještavaju tada, 1559. godine, svoju vladu da Turci slalno nastoje zauzeti dio splitskoga polja za- jedno s tvrđavama u Solinu i na Kamenu i doći do mora, zbog čega su straže u tim tvrđavama neprestano budne da mogu dati znak za uzbunu napadnu li ih iznenada Turci. "I zaista", vele mletački sindici "kada ne bi postojale te straže, ne bi se taj predjel, koji daje žita za pet mjeseci u godini i obilato vina mogao obrađivati." Kamen, dakle, tada nije imao slalnu posadu, već samo četiri stražara, kao i solinska kula, koji su pripadali splitskoj posadi i u slučaju opasnosti pozivali ostale u pomoć. Splitski knez Antun Pasqualigo upozorava u izvještaju što ga je nakon povratka s upravljanja Splilom 1567. godine podnio mletačkome Senatu i duždu, na opasnost da Turci zauzmu tvrđave Solin i Kamen, kao što su već zauzeli Kuk. O Kamenu veli da ga je priroda oblikovala kao utvrdu i da je na njemu vojna straža, a da b1 se s malim troškom mogla odlično utvrditi i u svakoj turskoj navali poslužiti kao zaklonište splitskim seljacima okolnih polja. "Ona je" veli bivši splitski knez "na prekrasnom i veoma sigurnom položaju."[1]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • OŠ Kamen-Šine

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Splitska utvrda Kamen Page white acrobat.png(PDF).m pristupljeno 27. lipnja 2019.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Kamen (Split) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.