Žrnovnica (Split)

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Žrnovnica
Žrnovnica na karti Hrvatska
Žrnovnica
Žrnovnica
Žrnovnica na zemljovidu Hrvatske
Županija Splitsko-dalmatinska
Općina/Grad Split
Najbliži (veći) grad Split
Zemljopisne koordinate 43°31′16″N 16°33′32″E / 43.521°N 16.559°E / 43.521; 16.559Koordinate: 43°31′16″N 16°33′32″E / 43.521°N 16.559°E / 43.521; 16.559
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 3.222
Pošta 21251 Žrnovnica
Pozivni broj +385(0)21
Autooznaka ST
Žrnovnica na karti Splitsko-dalmatinska županija
Žrnovnica
Žrnovnica
Žrnovnica na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije

Žrnovnica je naselje koje se nalazi istočno/sjeveroistočno od Splita. Nalazi se u sastavu Grada Splita.

Nalazi se u prolazu podno Mosora, s njegove južne strane i sa zapadne/sjeverne strane brda Peruna, uz istoimenu rijeku.

Povijest[uredi VE | uredi]

Zapisi kroničara iz slavne republike Poljičke govore kako je rimski imperator Dioklecijan oko 243.316. po Kristu - imao lovačku kuću na Gračiću, da je oko Crpala kopana sadra kao vezni materijal za gradnju carske palače u Splitu. Ime Žrnovnica spominje se prvi put 1080. godine.

U 15. stoljeću Žrnovnica je još bila skupina sela. Prvi osmanski napad na Žrnovnicu zbio se 1472., desetak godina nakon osvajanja Bosne.[1]

Žrnovačka crkva Uznesenja Blažene djevice Marije izgrađena je 1725. godine.

Žrnovnica je 1910. godine dobila prvi poštanski ured, prvo je bio na Vilaru u Pivinoj kući, a poslije, od 1923. u kući "bratovštine", na mjestu današnjeg vatrogasnog doma.

Pojava prvog bicikla u mjestu je bila je prava senzacija, a bilo je to nešto prije početka Prvog svjetskog rata.

Svaki je komšiluk imao svoga bricu koji je radio subotom popodne, nedjeljom ujutro i uoči blagdana. Naplaćivanje je bilo simbolično tj. reklo bi se: "ti mene obrij svaku nediju i ostriži tri puta na godinu, a ja ću tebi dva dana kopat." Inače, prva žrnovačka brijačnica nalazila se pored današnjeg spomenika, u centru Žrnovnice.

Žrnovnica, prodajom Dalmacije 18.svibnja 1941.godine, postaje sastavni dio Italije.

Makadamska cesta od Strožanca prema Žrnovnici puštena je u promet 1901. godine. Prvi asfalt u Žrnovnici postavljen je 1961. godine na dionici do Doma i do Korešnice. 70-tih godina asfaltirani su svi seoski putovi do Privora i Amižića u ukupnoj dužini preko 15 kilometara.

Majka koja je rodila najviše djece u Žrnovnici bila je Dome Aljinović - čak 22 djece !!!

Kako je životni vijek u stara vremena bio jako mali, govori nam podatak kako 1725.godine u Žrnovnici nije bilo niti jednog, za tadašnje pojmove - starca, iznad 55 godina, a što se tiče ženske populacije bila je samo jedna žena iznad 55 godina u cijeloj Žrnovnici.

Mjesto je dobilo ime po mlinima (žrvanj). Korešnica je dio Žrnovnice koji se nalazi na zapadnom dijelu prema Splitu.

Legendarni hrvatski režiser Miljenko Smoje (redatelj popularnih hrvatskih serija "Naše malo misto" i "Velo misto" je pokopan na groblju u Žrnovnici. Jedan od glavnih likova serije "Velo misto" - Pegula, pravim imenom Mladen Barbarić, živi u Žrnovnici.

Pukovnik Barbarić utemeljitelj je prve oružane postrojbe dragovoljaca "Sv. Jure" – Žrnovnica, utemeljene sredinom kolovoza 1990. godine kao prva samostalna satnija 4. Brigade ZNG-e s kojom je izvojevao značajne vojne pobjede: osvojili su dva objekta strateške vrijednosti bez izravne uporabe sile, među njima i raketnu bazu bivše JNA 16. rujna 1991. godine, što je svrstava u najuspješnije postrojbe HV-a.[2]

Kultura[uredi VE | uredi]

Crkvica sv. Mihovila na Gračiću datira, prema znanstvenim procjenama, iz 13. stoljeća.

U Žrnovnici djeluje limena glazba Stjepan Radić osnovana 1911. godine, te Klapa Žrnovnica i Klapa DVD-a Žrnovnica Sv. Florijan.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Apsolutnu većinu ovoga mjesta čine katolički Hrvati.

Prema popisu stanovništva iz 1725. godine Žrnovnica je imala 33 obitelji s ukupno 236 ljudi i to : muških 120 od toga 73 sposobna za oružje, niti jednog starca preko 55 godina, muške djece do 18 god. bilo je 47. ženskih 116 od toga samo jedna preko 55 godina, njih 77 imalo je između 18 i 55 godina, a ženske djece je bilo 38[nedostaje izvor].

"Glave" žrnovačkih obitelji bili su: Ajduković Petar, Barbarić Luka, Bartulović Ivan, Bašić Ivo, Bašić Petar, Bogdanović Ane, Bogdanović Ivan, Bošković Nikola, Domjanović Mate, Alinović Jure (Aljinović), Hamidžić Ivan (Amižić), Hamidžić Luka, Haorčić Pave (Javorčić), Jerković Lovre, Jerković Pave, Kovačević Jure, Kovačević Marko, Kovačević Marko, Kovačić Jure, Martinović Petar, Martinović Stipan, Miličević Stipan, Peričić Frane, Relić Jure, Relić Nikola, Rogulić Martin, Surotvić Marko, Škarić Ante, Ugrinović Matija, Vinančić Marko,Vlajić Matija, Vlajić Mijo, Vučetić Mijo, Župić Petar.

Šport[uredi VE | uredi]

U Žrnovnici djeluje nogometni klub "Mosor".

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. J. Kovačić: Žrnovnica pod Turcima, Baština 34, Split 2007., str. 7
  2. Verbum Graditelji ukradene budućnosti Barbarić (pristupljeno 5. ožujka 2018.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Žrnovnica (Split) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.