Jugo

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Jugo. Za automobil, pogledajte Yugo.
Vjetrovi na Jadranu.
Jugo na zadarskoj rivi.

Jugo ili široko je vjetar koji puše s jugoistoka na Jadranu, a obično je povezan s nadolazećom ciklonom iz zapadnog Sredozemlja. Jugo ili južina je naziv i za vrijeme koje donosi taj vjetar i koje karakteriziraju izrazito loši biometeorološki uvjeti.

Općenito o jugu[uredi VE | uredi]

Jugo je topli i vlažni vjetar, koji se javlja uz oblačno i kišovito vrijeme, a razvija visoke valove.

Iako je najčešće u hladnim dijelovima godine, može puhati i ljeti. Na južnom Jadranu najčešće se javlja od početka jeseni pa do kraja zime, a na sjevernom od kraja zime do početka ljeta. Zimi jugo traje do devet dana, a katkada i do tri tjedna s prekidima, a ljeti u većini slučajeva ne duže od tri dana. Brzina puhanja juga se kreće od 10 m/s do 30 m/s i nikada ne zapuše iznenada, svoju snagu postiže tek nakon 24 do 36 sati puhanja, a olujnu jakost u pravilu postiže tijekom trećeg dana od početka puhanja. Češće i snažnije se pojavljuje na južnom Jadranu.

Vrste juga[uredi VE | uredi]

Udari juga o gat — Zadar.

Razlikujemo dvije vrste juga:

  • ciklonalno jugo nastaje kada se ciklona sa zapada približava Jadranu ili se ista razvije u Genovskom zaljevu ili u sjevernom Jadranu. Najčešće nastaje s razvojem sekundarnih ciklona u zavjetrini Alpa. Zbog te pojave jugo počinje najprije na sjevernom Jadranu, širi se prema srednjem i južnom i isto tako najprije prestaje puhati na sjevernom Jadranu. Jakost i smjer kretanja ciklone određuje kakvo će se jugo razviti. U većini slučajeva je to umjereno jaki do olujno jaki jugoistočni vjetar (ponekad puše i na udare - refule). Prati ga gusta i niska naoblaka s povremenim, često i jakim kišama.
  • anticiklonalno jugo nastaje pod utjecajem visokog atmosferskog tlaka nad istočnim dijelom Sredozemlja i djelovanjem ciklone na sjevernom dijelu Europe. Najčešće se javlja u proljeće i jesen. Nebo je vedro ili se pojave cirokumulusi ili altokumulusi iz smjera zapad - jugozapad. Nakon dan ili dva na sjevernom Jadranu raste naoblaka, oborina nema ili su rijetke, a atmosfera je vrlo mutna zbog povećanja količine čestica prašine iz pustinja Sjeverne Afrike i Azije. Temperatura zraka bude visoka, a zrak siromašan vlagom.

Značajke uz jugo[uredi VE | uredi]

Promenada Škvar za vrijeme juga — Orebić.
Jugo u Crikvenici
Za vrijeme juga razina se mora ponekad izrazito podigne i potopi obalno područje (poplava u Crikvenici)
  • umjereni ili jaki jugoistočni vjetar
  • dugački i debeli morski valovi bez šuma i pjene koji ponekad pristižu i prije samoga vjetra
  • razmjerno topao zrak
  • zrak je često i vlažan (vrijeme je sparno)
  • kiša (javlja se uz ciklonalno jugo)
  • biometeorološki uvjeti su nepovoljni za neke zdrave osobe i bolesnike
  • jugistočni se horizont zastire niskim oblacima koji se kasnije nagomilavaju oko vrhova brda i postupno prekriju sav viši dio kopna, zatim se i ostali dio neba prekrije gustim, niskim oblacima olovne boje, vidljivost je djelomično ograničena i razvijaju se sve veći valovi s jugoistoka (mrtvo more).
  • kratko vrijeme prije najjačeg vjetra počinje jaka kiša, a atmosfera je sparna i zasićena vodenom parom. Oblaci tipa fraktonimbusa brzo prolaze i nestaju, a umjesto njih nebo se prekriva jednobojnim altostratusima ili nimbusima. S vjetrom se smanjuje količina oborina, a oblaci se brzo rasplinju, pri tome se često sasvim iznenada pokaže vedro nebo. Nakon toga slijedi promjenjivo, hladnije vrijeme, s umjereno jakim vjetrovima iz jugozapada do sjeverozapada. Barometar je još neko vrijeme nestalan, a zatim polagano raste.
  • ako jugo jenjava, a u južnom Jadranu još traje i ako se jugo ne ponovi ili zapuše neki drugi vjetar, tada nastaje tzv. "trulo jugo" uz tišinu, mrtvo more, lagani porast temperature i zrak je sparniji nego za vrijeme juga. Kiša je obilna i nebo se ne razvedrava prije nego što se ne rasplinu inače nepomični oblaci.
  • duž istočne jadranske obale jakom su jugu izloženi najviše Tršćanski zaljev, Kvarner i Kvarnerić, otvoreno more, i područje južno od Dubrovnika.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

U Dubrovačkoj Republici zločini počinjeni za juga su se tretirali blaže zbog lošeg utjecaja juga na raspoloženje ljudi.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Jugo