Kras (regija)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dvorac obitelji Thurn und Taxis na rtu kod Duina (Italija), na krajnjem zapadu Krasa

Kras (tal.: Carso, njem.: Karst, lat.: Iulia Carsia, furl. Cjarst,) je visoravan i transgraniċna pokrajina sjeverno od Tršćanskog zaljeva i istarskog poluotoka, koja se prostire od Goričkog i Tršćanskog krasa na zapadu do dijela općine Matulja iznad Riječkog zalljeva na istoku, na jugu od sjevernih obronaka Ćićarije te na sjeveru obuhvaća dolinu rijeke Pivke s općinom Postojnom te Vipavsku dolinu s graničnim južnim obroncima planine Trnovski gozd.

Visoravan obuhvaća površinu od 3.000 km2 sa 200.000 stanovnika[1], i nalazi se u 3 države - Italija (pokrajine Provincija Gorizia i Trst (pokrajina)), Slovenija (Primorska i Notranjska kraška) i Hrvatska (općina Lanišće, Istarska županija i općine Matulji i Klana, Primorsko-goranska županija).

Etimologija[uredi | uredi kôd]

Od imena ove regije potiče opći međunarodni pojam kras za kraški reljef (na talijanskom, engleskom, francuskom, njemačkom i drugim jezicima). Ovaj toponim dolazi iz korijena “kar” ili “karra”, staroindoevropskog porijekla, a znači stijena, kamen[2], dok po drugim autorima[3][4] slovensko-srpskohrvatska riječ kras je nastala od rekonstruiranog oblike *korsъ izvedene iz istriotskog ili dalmatskog (romanskih jezika) carsus. . Pouzdano je jedino da ime Kras (metatezom likvida ar>ra) dolazi od kasnoantičkog rimskog naziva za ovu pokrajinu Iulia Carsia te od tuda i talijanski Carso i njemački Karsten. Od te riječi dolaze i toponimi Karantanija, Carnaro (tal. naziv za Kvarner), Kranj, te mnoga naselja: Kras, Krasica, Krase. Opću imenicu kras (krš) za geomorfološku pojavu je prvi uveo Janez Vajkard Valvasor 1689,, član Kraljevskog društva Royal Society for Improving Natural Knowledge, London, kada je opisao pojavu podzemnih tokova potoka na području Cerkniškog jezera, istočno od Postojne[5]..

Kategorizacija i podjela[uredi | uredi kôd]

Kroz kasnu antiku Kras (s Ćićarijom) su nazivani Iulia Carsia ili opisno kao jugoistočni obronci Julijskih Alpa. U srednjem vijeku Kras je obuhvaćao ne samo Ćićariju već i istočne obronke Učke (Liburniju) pa kada pulski biskup 1139. daje u podnajam devinskim feudalcima posjede in Carsiis, in partibus Carsiœ nabrajaju se i Kastav, Veprinac, Mošćenice i Fiume[6].

Etnička karta Krasa i Istre
Snežnik 1.796 m n/v, najviši vrh na Krasu

Prema Partizione delle Alpi (Dijelovi Alpa)[7] iz 1926. Kras je svrstavan u dio sistema alpskog gorja i to kao dvadesetidruga od 26 sekcija. Prema tim kriterijima postoji i podpodjela: Mali Kras (Piccolo Carso - grupa 22a, za Gorički i Tršćanski Kras) i Istarski Kras (Carso Istriano - grupa 22b). Pojam 'Istarski' se ne odnosi na istarski poluotok, več na bivšu pokrajinu Istru (Markgrofovija Istra) koja je pod AU obuhvaćala južni dio Krasa (sjeverno od poluotoka).

Prema JMOPA[8] Kras nije dio Alpa već se svrstava u sistem Dinarida (Dinarske Alpe) proširujući taj pojam koji je ranije podrazumijevao svoj početak na zapadu s obroncima Velike Kapele i Velebita.

Prema slovenskoj geografskoj literaturi[9] Kras se dijeli naː Planine Istre i Krasa (oznaka A1); Grupa šume doline Vipave (oznaka B1); Grupa područja Snežnik-Risnjak (oznaka B2); Široka visoravan južnog Krasa (Kraška Notranjska (oznaka B3). U posljednje je vrijeme u slovenskoj literaturi (uglavom turističke namjene) sve prisutnije sužavanje pojma Kras na Tršćanski Kras u jugozapadnom dijelu Slovenije.

Prema drugim, najprisutnijim kriterijima Kras se dijeli na Gorički Kras (Carso Goriziano-Goriški kras); Tršćanski kras (Carso Triestino- Tržaški kras), koji obuhvaća zaleđe Trsta, na zapadu do rijeke Soče, sjevero do padina Trnovskog gozda iznad Vipavske doline i istočno do početaka brda Brkini), sjeverni slovenski Kras (Carso settentrionale sloveno) i južni ćićarijski Kras (Carso di Cicceria - Čičarijski kras) koji je naprostraniji dio Krasa, na zapadu od Brkina - Općina Hrpelje-Kozina (kroz koju prolazi granica između Tršćanskog i Ćićarijskog krasa) do Općine Klana, Matulji na istoku.

Hiše na Tršćanskom krasu - Štanjel
tradicionalna hiža Južnog krasa - Žejane

Naselja[uredi | uredi kôd]

Kras je gušće naseljen u zapadnom, središnjem i sjevernom području dok je slabija naseljenost prema istoku te južnom dijelu (Ćićarijski kras). Krečući od istoka prema zapadu veća naseljaq su: Klana, Veli Brgud, Mune, Permani, Šapjane, Rupa, Pasjak, Lanišće, Podgrad, Ilirska Bistrica, Knežak, Pivka, Postojna, Razdrto, Senožeče, Markovščina, Materija, Hrpelje, Kozina, Socerb, Rodik, Škocjan, Divača, Villa Opicina, Sežana ('glavni grad' Tršćanskog krasa), Štorje, Vipava, Štanjel, Ajdovščina, Sistiana, Duino, Aurisina[10] i Gorica (34.034 st.) kao najveći grad na Krasu[11].

Ruralni dio Tršćanskog Krasa i sjevernih obronaka Ćićarije se kao i u Istri odlikuje kamenim kućama (slov. hiŝa, čakavski hiiža) koje su u prošlosti bile pokrivene škriljama (pločastim kamenom, ali danas su zamijenjeni uglavnom mediteranskim crijepom), te s obično natkrivenim uskim prolazom (stube) te s balkonom (verandom) koja se proteže cijelom dužinom kuće, te s drvenim ili kamenom ogradom i konstrukcijom krova. Tipične korte (dvorišta) su bile ograđene kamenim zidom, a ulaz je bio kroz kameni portal (porton)[12].

Općine Krasa[uredi | uredi kôd]

Općina Površina Stanovništvo
Ajdovščina 245,2 19.418
Cormons 35,1 4.297
Divača 147,8 4.213
Duino-Aurisina 45,17 8.675
Gorizia 41,26 34.034
Hrpelje-Kozina 195 4.604
Ilirska Bistrica 480 13.297
Klana 94 1.931
Komen 102,7 3.529
Lanišće 143,13 398
Matulji 176,67 11.246
Miren-Kostanjevica 62,8 4.977
Monrupino 12,68 891
Nova Gorica 279 31.884
Pivka 223,3 6.301
Postojna 269,9 16.442
San Dorligo 24,51 6.736
Sežana 217,4 13.551
Sgonico 31,31 2.102
Šempeter-Vrtojba 15 6.292
Vipava 223,3 6.301
ukupno 3.065,24 km² 202.825

Tršćanski kras[uredi | uredi kôd]

Slovensko područje Tršćanskog krasa je Slovenija nominirala po imenom "Kras" za upis na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi još 1994. godine.[13] što je unijelo određenu zbrku u definiranju tradicionalnog geograffskog područja Krasa jer se radi o mnogo użem prostoru Vilenica je prva špilja u Europi koja je postala popularnom turističkom atrakcijom početkom 17. stoljeća. Među najzanimljivijim špiljama su Škocjanske jame koje su već upisane na UNESCO-ov popis, te na istoku Postojnska jama, Otoška jama, Magdalena jama, Črna jama, Pivka jama i nekoliko manjih, dok je na zapadu najznačajnija Grotta Gigante (Briška jama) u talijanskoj općini Sgonico, koja je dimanzijama od 107 x 65 x 130 m najveća turistička jama na svijetu.[14]. Vilenica je prva spilja u Europi koja je postala popularnom turističkom atrakcijom početkom 17. stoljeća. Među najzanimljivijim spiljama su Škocjanske jame koje su već upisane na UNESCO-ov popis, te na istoku Postojnska jama, Otoška jama, Magdalena jama, Črna jama, Pivka jama i nekoliko manjih, dok je na zapadu najznačajnija Grotta Gigante (Briška jama) u talijanskoj općini Sgonico, koja je dimanzijama od 107 x 65 x 130 m najveća turistička jama na svijetu.

Naseljavanje Krasa je započeto u željeznom dobu, nastavilo se u rimsko doba i još je u tijeku. Tijekom više od 2000 godina čovjek je stvorio kulturni krajolik uklanjanjem kamenja s polja i izgradnjom suhoziđa koje ovom krškom području daju jedinstven identitet. Velika količina zidova svjedoči o iznimnoj skrbi za skromno plodno poljoprivredno zemljište na kojemu se proizvodi probrano vino teran sa zašti'enim geografskim porijeklom kao Kraški teran.[13]

Kras se odlikuje i kućama od kamena koje su u prošlosti bile i popločane kamenom (ali su danas pokrivene uglavnom mediteranskim crijepom), te s obično uskim pokrivenim nogostupom ili balkonom (veranda) koji se proteže cijelom dužinom kuće, te s drvenim ogradom i konstrukcijom krova. Okućnice (dvorište) su bile obzidane kamenom, a ulaz je bio kroz kameni porton (kalun, kaluna). Kras je također poznat i po kraskom pršutu, a jedno od turističkih atrakcija je i mjesto Lipica iz kojega potječe pasmina konja, Lipicanac.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Ostaci rimskog kasnoantičkog fortifikacionog sistema na Krasu u Dolini Vipave - Castra ad Fluvium Frigidum

Pored neolitskih nalaza u plodnijim, nizinskim dijelovima Krasa intezivnije naseljavanje Krasa započinje nakon Druge indoevropske seobe kada ovo područje naseljava ilirsko pleme Japodi. Kašteljerska kulturaš (gradine) karakterizira željezno doba, a nakon najezde Kelta (V./IV. st. pr.n.e.) nastaje japodsko/keltska kultura, U rimsko doba grade se castrumi te pojedina naselja. Kako je Kras važno prometno područje iz rimske Italije na sjever, Panoniju i rim. Dalmaciju grade se rimske ceste, najprije preko Južnog krasa od Tergestea (Trst) do Tarsaticae (Rijeka), te peko Tršćanskog krasa preko Postojnskih vrata do Emone (Ljubljana) (Emona). U kasnoj antici Iuia Carsia naročito dobiva na strateškoj važnosti za obranu Italije od prodora barbara pa se gradi niz obrambenih zidina i utvrda od principije u Tarsatici na sjeverozapad do padina Julijskih Alpa, nazvan Julijski zid ili Kraški zid[15] - Claustra Alpium Iuliarum. (Više o povijesti Krasa u Povijest pokrajine Julije)

Izvori[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Kras (regija)
  1. Franco Cucchi, Luca Zini, Chiara Calligaris, Il Carso Classico, inquadramento geografico e storico, Trst, EUT Edizioni Università di Trieste, 2015
  2. Cucchi Franco, Zini Luka, Calligaris Chiara, ibidem
  3. Bezlaj, France (ed.). 1982. Etimološki slovar slovenskega jezika, vol. 2, K–O. Ljubljana: SAZU, p. 82.
  4. Snoj, Marko. 2003. Slovenski etimološki slovar. 2nd edition. Ljubljana: Modrijan, p. 318.
  5. Larsen Paul, Scientific accounts of a vanishing lake: Janez Valvasor, Lake Cerknica, New Philosophy, 2003
  6. Kobler Giovanni, Memorie per la storia della liburnica città di Fiume, Stab. tipo-lit. Fiumano, Rijeka 1896. Vol. I. p. 43.
  7. Partizione delle Alpi (tal. naziv za"Podjelu Alpa"), njem: Einteilung der Alpen, French: Partition des Alpes) je klasifikacija planinskog područja Alpa, načešće u talijanskoj literaturi, a i francuskoj i švicarskoj, nastala 1926.
  8. Jedinstvena Medjunarodna Orografska Podjela Alpa (JMOPA) (njem.)Internationale vereinheitlichte orographische Einteilung der Alpen (IVOEA);(fran.) Subdivision Orographique Internationale Unifiée du Système Alpin (SOIUSA);(slov.) Enotna Mednarodna Orografska Razdelitev Alp (EMORA), (tal.) Suddivisione Orografica Internazionale Unificata del Sistema Alpino (SOIUSA)
  9. Vodnik po slovenskem Krasu
  10. Kras (območje) - Unijapedija, koncept karta https://sl.unionpedia.org › Kras_
  11. Statistiche demografiche ISTAT, Comune: Gorizia 31. pros. 2009.
  12. Halupca Enrico, Le Meraviglie del Carso, immagini, storia e cultura di uno dei più affascinanti paesaggi d'Europa, LINT Trst, ISBN 88-8190-209-5
  13. a b Classic Karst na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 11. lipnja 2013.
  14. Grotta Gigante (tal.) Preuzeto 12. lipnja 2013.
  15. Kobler G. Ibidem. Vol. I. pag. 25-29.