Mihajlo Krešimir II.
| Mihajlo Krešimir II. | |
|---|---|
 Prikaz kralja Mihajla Krešimira II. iz 18. stoljeća | |
| kralj Hrvatske | |
| Vladavina | 949. – oko 969. |
| Prethodnik | Miroslav |
| Nasljednik | Stjepan Držislav |
| Supruga | Jelena Slavna |
| Djeca | Stjepan Držislav |
| Dinastija | Trpimirovići |
| Otac | Krešimir I. |
| Majka | Domaslava?[1] |
| Pokop | crkva sv. Stjepana na Otoku |
| Vjera | kršćanstvo |
| Normativni nadzor | |
Mihajlo Krešimir II.[a] bio je hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića koji je vladao od 949. do oko 969. godine.
Nakon uspješnog kraljevanja hrvatskih vladara Trpimira II. i Krešimira I., godine 945. kraljem postaje Miroslav najstariji sin Krešimira I. Odmah na početku njegova vladanja ban Pribina izaziva unutarnje sukobe za prijestolje u korist mlađeg Mihajla Krešimira, koji će nakon velikih nereda završiti Miroslavovom smrću. Kako u svom djelu „O upravljanju carstvom” navodi suvremenik ovih događanja, bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet, Hrvatska je u razdoblju nakon Tomislava oslabila, smanjila se njezina vojska, mornarica se prepolovila, a granične su se zemlje od nje odijelile.[2]
Krešimir je, uz narodno ime, uzeo i kršćansko ime Mihajlo. Transumpt isprave, koja je sačuvana u ispravi Kninskoga kaptola, od 29. lipnja 1397., svjedoči kako je nagrađivao vjernost onih koji su se borili na njegovoj strani.[3]
Prema popu Dukljaninu, ratovao je protiv Bosne; oplijenio je Uskoplje, Luku i Plivu te župe u gornjem i srednjem toku rijeke Vrbas. Kada je bosanski ban pobjegao k Ugarskaugarskom kralju uspio je zauzeti cijelu Bosnu.[3] Za njegove je vladavine hrvatska mornarica pobijedila arapske gusare kod talijanskoga poluotoka Monte Gargano 969. godine.[4]
Krešimir II. umro je oko 969. godine te ga je naslijedio njegov sin Stjepan Držislav.[3] Krešimirova žena Jelena Slavna dala je sagraditi u Solinu dvije crkve. U atriju crkve svetog Stjepana na Otoku bila je pokopana sa suprugom. Na tom mjestu pronađen je nadgrobni natpis kraljice Jelene u kojem se objašnjavaju rodoslovni odnosi između nje, Mihajla Krešimira II. i njihovog sina Stjepana Držislava.[5] Benediktinskiredovnici, koji su bili zaduženi za molitve za kralja, brinuli su se o Mihajlovoj uspomeni još uvijek u 13. stoljeću.[6] Pretpostavlja se da bi majka Mihajla Krešimira II. mogla biti kraljica Domaslava.[1]
Njegov praunuk, kralj Petar Krešimir IV. (1058. – 1074.) u svojoj darovnici za Diklo kod Zadra 1062. ili 1067. godine, spominje kronike koje su sastavljane još za Mihajla Krešimira II. Te će se kronike kasnije prozvati „Gesta regum chroatorum”.[7]
Neki povjesničari smatraju da se povijesni pridjevak „Veliki” ne odnosi na Petra Krešimira IV. nego na Mihajla Krešimira II.[8]
- ↑ Navodi se i kao: Michael Cresimiri; Cressimir, Chresimir, Crescimir, Cresimyr, Kresimir
- 1 2 Budak 2011, str. 320.
- ↑ Jadrijević 1967, str. 46.
- 1 2 3 Ćošković 2013.
- ↑ Horvat 1924, str. 49.
- ↑ Nikolić 2005.
- ↑ LZMK1.
- ↑ LZMK2.
- ↑ Matijević-Sokol i Sokol 2010, str. 421.
- Horvat, Rudolf. 1924. Povijest Hrvatske I. Od najstarijeg doba do g. 1657. Tiskara "Merkur". Zagreb.
- Budak, Neven. 2011. O novopronađenom natpisu s imenom kraljice Domaslave iz crkve sv. Vida na Klisu. Historijski zbornik. Društvo za hrvatsku povjesnicu. Zagreb. 64 (2): 317–320
- Ćošković, Pejo. 2013. Krešimir II. Hrvatski biografski leksikon. Zagreb. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - Nikolić, Zrinka. 2005. Jelena. Hrvatski biografski leksikon. Zagreb. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - Jadrijević, Ante. 1967. Smrt hrvatskih kraljeva Miroslava i Zvonimira (1). Crkva u svijetu. Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet. Split. 2 (1): 45–59
- Matijević-Sokol, Mirjana; Sokol, Vladimir. 2010. Quedam Helena regina... Vjesnik. Arheološki muzej u Zagrebu. Zagreb. 43 (1)
- Mihajlo Krešimir II. Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 19. prosinca 2024.
- Gesta regum Chroatorum. Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 19. prosinca 2024.
- Ostali projekti
 |
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Mihajlo Krešimir II. |
 |
Wikizvor ima izvorni tekst Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Nasljednici kralja Tomislava |
|
Wikizvor ima izvorni tekst Darovnica kralja Mihajla Krešimira II. (950.) |
| Vladarske titule | ||
|---|---|---|
| prethodnik Miroslav |
hrvatski kralj 949. – oko 969. |
nasljednik Stjepan Držislav |