Trpimir II.
| Trpimir II. | |
|---|---|
 | |
| Trpimir II. ilustracija, Gabrijel Jurkić (1932.) | |
| kralj Hrvatske | |
| Vladavina | oko 928. – oko 935. |
| Prethodnik | Tomislav |
| Nasljednik | Krešimir I. |
| Djeca | Krešimir I. |
| Dinastija | Trpimirovići |
| Vjera | kršćanstvo |
Trpimir II. prema nekim je povjesničarima bio hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića koji je vladao od 928. do 935. godine. Zbog manjka čvrstih dokaza u historiografiji se preispituje njegovo postojanje.[1]
Dio povjesničara smatra da je naslijedio kralja Tomislava. Moguće da je bio Tomislavov mlađi brat, odnosno unuk kneza Trpimira.[2] Hrvatska je za njegovo vrijeme vjerojatno većim dijelom ostala u istim granicama kao i za vrijeme kralja Tomislava.[3]
U 31. glavi spisa Konstantina Porfirogeneta „De administrando imperio” spominje se hrvatski arhont Trpimir koji je imao sina Krešimira. Krešimira je naslijedio Miroslav, a njega je nakon četiri godine vladavine ubio ban Pribina.[4] Prema Porfirogenetu, Hrvatsku je za njegove vladavine pohodio franački propovjednik Martin, koji ih je podsjećao na položenu prisegu Svetome Ocu da ne napadaju susjede. Također navodi kako je Hrvatska u Trpimirovo doba raspolagala velikom vojnom silom:[5]
„Krštena Hrvatska može podići do 60 tisuća konjanika, pješaka do 100 tisuća, sagena do 80, kondura do 100. Sagene imaju po 40 momčadi, kondure: veće po 20, manje samo po 10 momčadi. Tu veliku moć i mnoštvo naroda imala je Hrvatska do vladara Krešimira. Kada je on umro, narodom je vladao njegov sin Miroslav. Kad je njega poslije četiri godine vladanja ubio ban Pribunia, nastadoše razmirice i mnoge stranke u zemlji. Tada se veoma umanji broj konjanika i pješaka; isto tako sagena i kondura hrvatske države. Sad ona ima sagena 30, kondura velikih i malih, konjanika i pješaka.”[6]
Svi povjesničari od Ivan Lučića Luciusa smatrali su Trpimira kojeg spominje Porfirogenet istoznačnim knezu Trpimiru koji je vladao sredinom 9. stoljeća. Slijedom toga, Krešimir i Miroslav su se najčešće u rodoslovlje hrvatskih vladara smještali prije Domagoja.[7] Ipak, Ferdo Šišić je radom o genealogiji hrvatskih vladar ustvrdio da vladare koje spominje Porfirogenet treba smjestiti u 10. stoljeće. Samim time, Šišić je u genealogiju hrvatskih vladara uvrstio Trpimira II.[7]
Dominik Mandić nastojao je ojačati pretpostavke o postojanju Trpimira II. korištenjem navodnog teksta „Arensovog troškovnika”.[8] Bugarski povjesničar Marin Drinov prihvaća Trpimira II. kao Tomislavovog nasljednika.[5]
U posljednjih se nekoliko godina u historiografiji javljaju radovi koji preispituju postojanje Trpimira II., poput autora kao što je Ivan Mužić,[9] Predrag Komatina[10] i Tibor Živković.[11] U većini njihovih prigovora navodi se da je Porfirogenetov Trpimir ipak istoznačan knezu Trpimiru te se stoga vladari koje spominje Porfirogenet (Trpimir, Krešimir i Miroslav) uglavnom smještaju u drugu polovicu 9. stoljeća ili najkasnije na prijelaz iz 9. u 10. stoljeće.
- ↑ Đaković 2023.
- ↑ Šišić 1914, str. 60.
- ↑ Knezović 1937, str. 71.
- ↑ Moravcsik 1967, str. 149–151.
- 1 2 LZMK.
- ↑ Jadrijević 1967, str. 46.
- 1 2 Šišić 1914, str. 14–15.
- ↑ Mandić 1963, str. 344–345.
- ↑ Mužić 2011, str. 161–179.
- ↑ Komatina 2010.
- ↑ Živković 2012, str. 129–140.
- Đaković, Luka. 2023. Kronologija hrvatskih vladara u 9. i 10. stoljeću. Starohrvatska prosvjeta. III (50): 51–99. ISSN 0351-4536
- Jadrijević, Ante. 1967. Smrt hrvatskih kraljeva Miroslava i Zvonimira (1). Crkva u svijetu. Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet. Split. 2 (1): 45–59
- Komatina, Predrag. 2010. O hronologiji hrvatskih vladara u 31. glavi spisa De administrando imperio. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (srpski). Sveučilište u Zagrebu - Filozofski fakultet. Zagreb. 42 (1): 83–105
- Šišić, Ferdo. 1914. Genealoški prilozi о hrvatskoj narodnoj dinastiji. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu. Arheološki muzej u Zagrebu. Zagreb. 13 (1): 1–93
- Knezović, Oton. 1937. Hrvatska povijest od najstarijeg doba do godine 1918. Jeronimska knjižnica. Zagreb.
- Mandić, Dominik. 1963. Rasprave i prilozi iz stare Hrvatske povijesti. Hrvatski povijesni institut. Rim.
- Moravcsik, Gyula, ur. 1967. Constantine VII Porphyrogenitus, De Administrando Imperio (engleski). Dumbarton Oaks. Washington.
- Mužić, Ivan. 2011. Hrvatska povijest devetoga stoljeća. 3 izdanje. Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. Split.
- Živković, Tibor. 2012. De conversione Croatorum et Serborum. A lost source (engleski). Institute of history. Beograd.
- Trpimir II. Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 19. prosinca 2024.
- Ostali projekti
 |
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Trpimir II. |
 |
Wikizvor ima izvorni tekst Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Nasljednici kralja Tomislava |
| Vladarske titule | ||
|---|---|---|
| prethodnik Tomislav |
hrvatski kralj oko 928. – oko 935. |
nasljednik Krešimir I. |