Litavska Sovjetska Socijalistička Republika

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Litavska Sovjetska Socijalistička Republika. Za druga značenja, pogledajte Litavska Socijalistička Sovjetska Republika.
Litavska Sovjetska Socijalistička Republika
Lietuvos Tarybų Socialistinė Respublika
Flag of the Soviet Union.svg Republika SSSR-a
Flag of the German Reich (1935–1945).svg
 
Flag of Lithuania (1918-1940).svg
 
Flag of the Lithuanian-Byelorussian SSR.svg
1940.–1990. Flag of Lithuania (1988-2004).svg
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Visų šalių proletarai, vienykitės!
Himna
Himna Litavske SSR (1950. – 1989.)
Tautiška giesmė (1989. – 1990./91.)
Lokacija Litve
Litavska SSR na karti SSSR
Glavni grad Vilnius
Jezik/ci litavski i ruski
Religija ateizam
Vlada
Predsjednik
 - 1940. – 1967. Justas Paleckis
 - 1967. – 1975. Motiejus Šumauskas
 - 1975. – 1985. Antanas Barkauskas
 - 1985. – 1987. Ringaudas Songaila
 - 1987. – 1990. Vitautas Astrauskas
 - 1990. Algirdas Brazauskas
Povijest Hladni rat
 - uspostavljena 21. srpnja 1940.
 - ukinuta 11. ožujka 1990.
Površina
 - 1989. 65.200 km²
Stanovništvo
 - 1989. 3.689.779 
     Gustoća 56,6 st/km² 
Valuta sovjetski rubalj
Pozivni broj +7
Internetski nastavak .su
Danas dio Flag of Lithuania.svg Litva

Litavska Sovjetska Socijalistička Republika, skraćeno Litavska SSR ili LSSR, (lit. Lietuvos Tarybų Socialistinė Respublika, LTSR; rus. Литовская Советская Социалистическая Республика, ЛССР), bila je po površini 11. republika SSSR-a.

Proglašena je 21. srpnja 1940., a 3. kolovoza 1940. je postala konstitutivna republika SSSR-a. Od 1941. do 1944. godine je nalazila se pod njemačkom okupacijom. Litva je službeno napustila Sovjetski Savez, 11. ožujka 1991. godine.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prva Litavska SSR 1918. — 1919.[uredi VE | uredi]

Sovjetska karta Litavske SSR iz 1940. godine

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Litavska Socijalistička Sovjetska Republika
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Litve

Prva Litavska Sovjetska Socijalistička Republika je proglašena 16. prosinca 1918. godine, od strane prelazne revolucionarne vlade Litve, čiji su članovi svi bili u Komunističkoj partiji Litve. Litavsku SSR su poduprile jedinice Crvene armije, ali njena vlada nije uspela da dobije tako široku podršku među narodom poput Vijeća Litve, koje je poslije postalo jedina legitimna vlada Litve. Dva mjeseca kasnije, 27. veljače 1919. godine, Litavska SSR je ujedinjena s Bjeloruskom SSR, nakon čega je proglašena Litavsko-bjeloruska SSR, koje je postojala do 25. kolovoza 1919. godine.

Ruska SFSR službeno je je priznala postojanje nezavisne Litve 12. srpnja 1920. godine, Sovjetsko-litavskim mirom, okončavši time postojanje sovjetske republike, koje je trebalo da bude formirana na njenoj teritoriji. Navodno je samo izbijanje Sovjetsko-poljskog rata zaustavilo Crvenu armiju da osvoji Litvu i ponovno uspostavi sovjetsku republiku.[1][2]

Drugi svjetski rat[uredi VE | uredi]

Po zaključenju pakta Ribbentrop-Molotov, kolovoza 1939. godine, Litva je trebala pripasti njemačkom utjecaju, ali je izbijanjem Drugog svjetskog rata, Njemačka prepustila Litvu, Sovjetskom Savezu u zamjenu za poljski grad Lublin i dio Varšavskog vojvodstva. Tako je 21. srpnja 1940. godine, uspostavljena Litavska Sovjetska Socijalistička Republika.

Trupe Crvene armije ušle su u Litavsku SSR 15. lipnja, a 3. kolovoza je komunistička vlada Litavske SSR proglasila je pristupanje Litavske SSR Sovjetskom Savezu, kao četrnaeste konstitutivne republike.

Teritoriji Litavske SSR okupirala je njemačka vojska. Tzv. Ostland je oslobođen u 1944. godini. Nakon priključenja SSSR-u, ali i po povratku sovjetske vlasti, vršenje su masovne deportacije Litavca u sibirske logore, pod raznim optužbama.

Poslijeratni period[uredi VE | uredi]

Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i ostale zapadne države smatrale su sovjetsku okupaciju Litve 1940. godine ilegalnom, ali su priznale sovjetske granice na svim poslijeratnim mirovnim konferencijama. Usprkos tim, SAD su za vrijeme postojanja SSSR-a odbijale da priznaju sovjetsku aneksiju svih baltičkih država.

Na Potsdamskoj konferenciji, 1945. godine, Litavskoj SSR je potvrđeno pripajanje grada Klaipėda, bivši njemački Memel.

Nezavisnost[uredi VE | uredi]

Protesti 1988. godine

Dolaskom Mihaila Gorbačova na čelo sovjetske KP sredinom 1980-ih započela liberalizacija sovjetskog režima u svim republikama SSSR-a, tako i u Litvi. Nakon gotovo polustoljetne sovjetske vlasti, u Litvi su u listopadu 1988. god. izbile masovne demonstracije s temeljnim zahtjevom za neovisnost. Politička struja okupljena u Nacionalnom pokretu "Sąjūdis" dobila je većinu u litavskom parlamentu, a predsjednik države je postao Vytautas Landsbergis.

Dana 11. ožujka 1990. godine parlament je proglasio neovisnost Litve, na što je Moskva odgovorila vojnom blokadom, ali je 1991. godine ipak bila prinuđena priznati njezinu neovisnost.

Island je odmah priznao nezavisnost Litve, a to je učinila i većina ostalih država nakon kolovoškog pučadržavnog udara, 1991. godine. Vlada Sovjetskog Saveza službeno je priznala nezavisnost Litve 6. rujna 1991. godine.


Državni simboli[uredi VE | uredi]

Funkcioneri Litavske SSR[uredi VE | uredi]

Predsjednici[uredi VE | uredi]

Premijeri[uredi VE | uredi]

  • Predsjednik Vijeća narodnih komesara

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Snyder 2004
  2. Senn, Alfred Erich (rujna 1962). "The Formation of the Lithuanian Foreign Office, 1918–1921". Slavic Review 3 (21): 500-507
  3. Справочник по истории Коммунистической партии и Советского Союза 1898 - 1991
  4. Lithuania, Pristupljeno 11. 4. 2013.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Litavska Sovjetska Socijalistička Republika