Marija Gorica

Koordinate: 45°55′N 15°44′E / 45.92°N 15.73°E / 45.92; 15.73
Izvor: Wikipedija
Marija Gorica

grb
Država Hrvatska
Županija Zagrebačka

NačelnikMarica Jančić
NaseljaMarija Gorica, Kraj Donji, Bijela Gorica, Kraj Gornji, Žlebec Gorički, Oplaznik, Celine, Hrastina, Trstenik i Sv. Križ

Površina[1]17,1 km2
Površina središta1,3 km2
Koordinate45°55′N 15°44′E / 45.92°N 15.73°E / 45.92; 15.73

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno2 094
– gustoća122 st./km2
Urbano228
– gustoća1611 st./km2

Poštanski broj10299 Marija Gorica; 10293 Dubravica (dio)

Zemljovid

Marija Gorica na zemljovidu Hrvatske
Marija Gorica
Marija Gorica

Marija Gorica na zemljovidu Hrvatske

Marija Gorica je ime naselja i općine u Hrvatskoj. Nalazi se u Zagrebačkoj županiji.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Općina Marija Gorica smještena je u sjeverozapadnom dijelu Zagrebačke županije. Graniči sa susjednim općinama Brdovec, Dubravica i Pušća. Zapadna granica općine ujedno je državna granica s Repulikom Slovenijom na rijeci Sutli. Općinu Marija Gorica čine naselja:

Područje Općine obuhvaća najveći dio marijagoričkoga pobrđa, s kojeg se prema zapadu širi pogled na sutlansku dolinu i Krško-brežičku kotlinu u Republici Sloveniji.

Glavni prometni pravci povezuju središte općine s Zaprešićem, Harmicom i Klanjcem. Lokalna prometnica 3030 kod dvorca Januševca povezuje se s državnom cestom državnom cestom D225 (Harmica (državna granica) – Zagreb) kojom je Općina prometno povezana s tridesetak kilometara udaljenim Zagrebom. Druga važna prometnica povezuje sutlansku dolinu i Klanjec s Harmicom. Na krajnjem zapadu Općine (u sutlanskoj dolini) nalazi se željeznička stanica Kraj Donji, na pruzi Kumrovec – Savski Marof – Zagreb (pruga je trenutno u remontu, pa od Kumrovca do Savskog Marofa prijevoz putnika obavljaju autobusi). Također, valja spomenuti i redovne autobusne linije do Zaprešića.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Marija Gorica ima 2089 stanovnika. Apsolutnu većinu čine Hrvati – 97,27 %.

Općina Marija Gorica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1536
1672
1770
1860
2013
2283
2233
2410
2398
2291
2207
1779
1746
1697
2089
2233
2094
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Grad Zagreb. Od 1857. do 1981. dio podataka sadržan je u općini Brdovec i u općini Dubravica od 1857. do 1971., a od 1857. do 1981. sadrži dio podataka općine Pušća. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Marija Gorica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
116
109
125
117
132
162
142
147
145
151
160
163
139
138
184
213
228
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. nenaseljeni dio područja ovog naselja pripojen je naselju Bijela Gorica. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava[uredi | uredi kôd]

Granični prijelaz prema Sloveniji na rijeci Sutli te željeznička stanica u Kraju Donjem

Općinom Marija Gorica upravlja Općinsko vijeće s trinaest članova. Članove vijeća biraju stanovnici Općine s pravo glasa na lokalnim, općinskim izborima. Općinskim vijećem predsjedava predsjednik vijeća, koji je ujedno i načelnik općine. Dužnost načelnice Općine trenuto obavlja Marica Jančić (HDZ).

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga, kao i poslova državne uprave prenijetih na općinu, osnovan je Jedinstveni upravni odjel.

Administrativno sjedište općine je u naselju Marija Gorica.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Najstarija toponimijska potvrda koja se odnosi na područje današnje Marije Gorice potječe iz 1527. godine. U dokumentu kojim je Ferdinand I. potvrdio darivanje posjeda i mjesta za franjevački samostan spominje se Sveta Gorica (Sanctus Monticulus). Istraživanja su pokazala da je riječ o skraćenom toponimu nastalome od imena Svetokriške gorice (Monticulus Sancti Cruci), odnosno gorice (vinogradi) crkve Svetoga Križa. Riječ je o župnoj crkvi koja se spominje od 14. stoljeća.[3]

U 19. i početkom 20. stoljeća Marija Gorica je u administrativnom kontekstu pripadala brdovečkoj administrativnoj cjelini, a od sredine 20. stoljeća općini Zaprešić. Godine 1995. osnovana je samostalna općina Marija Gorica.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Crkva Blažene Djevice Marije‎

Nedaleko od crkve u Mariji Gorici pronađen je zub nosoroga Rhinocerosa i zubi praslona Deinotherium giganteum. Praslon je imao velike uvrnute kljove u donjoj čeljusti i jedini je nalaz ove vrste u Hrvatskoj. Njegov lik nalazi se na grbu općine Marija Gorica.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Osnovna škola u Mariji Gorici osnovana je 1854. godine. Od 1947. godine Osnovna škola Ante Kovačića bila je područna škola, a od 1. siječnja 2007. godine djeluje kao samostalna škola.

Kultura[uredi | uredi kôd]

Na području kulturno-umjetničkog života treba istaknuti KUD Zgubidan.

Šport[uredi | uredi kôd]

U Kraju Donjem je nogometno igralište i mali športski centar, pod nazivom ŠRC "Mladost". Na njemu utakmice igra NK "Mladost" iz Kraja Donjeg.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Brgles. Branimir. 2018. "O početcima franjevačkoga samostana u Svetoj Gorici". Croatica Cristiana Periodica 82. 11-32.

Unutarnje poveznice[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]