Marija Gorica

Koordinate: 45°55′N 15°44′E / 45.92°N 15.73°E / 45.92; 15.73
Izvor: Wikipedija
Marija Gorica
Marija Gorica na zemljovidu Hrvatske
Marija Gorica
Marija Gorica
Marija Gorica na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Zagrebačka
Načelnik općine Marica Jančić
Naselja u sastavu općine Marija Gorica, Kraj Donji, Bijela Gorica, Kraj Gornji, Žlebec Gorički, Oplaznik, Celine, Hrastina, Trstenik i Sv. Križ
Površina 17,2 km2
Stanovništvo (2001.) 2.089
Broj stanovnika
Marija Gorica, Zagrebačka [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Bijela Gorica 157 146
Celine Goričke 118 119
Hrastina 178 144
Kraj Donji 493 438
Kraj Gornji 146 150
Marija Gorica 213 228
Oplaznik 77 75
Sveti Križ 434 397
Trstenik 350 335
Žlebec Gorički 67 62

Ukupno
[uredi]
2089 2233 2094
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Poštanski broj 10299 Marija Gorica; 10293 Dubravica (dio)
Marija Gorica na karti Zagrebačka županija
Marija Gorica
Marija Gorica
Marija Gorica na zemljovidu Zagrebačke županije

Marija Gorica je ime naselja i općine u Hrvatskoj. Nalazi se u Zagrebačkoj županiji.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Općina Marija Gorica smještena je u sjeverozapadnom dijelu Zagrebačke županije. Graniči sa susjednim općinama Brdovec, Dubravica i Pušća. Zapadna granica općine ujedno je državna granica s Repulikom Slovenijom na rijeci Sutli. Općinu Marija Gorica čine naselja:

Područje Općine obuhvaća najveći dio marijagoričkoga pobrđa, s kojeg se prema zapadu širi pogled na sutlansku dolinu i Krško-brežičku kotlinu u Republici Sloveniji.

Glavni prometni pravci povezuju središte općine s Zaprešićem, Harmicom i Klanjcem. Lokalna prometnica 3030 kod dvorca Januševca povezuje se s državnom cestom državnom cestom D225 (Harmica (državna granica) – Zagreb) kojom je Općina prometno povezana s tridesetak kilometara udaljenim Zagrebom. Druga važna prometnica povezuje sutlansku dolinu i Klanjec s Harmicom. Na krajnjem zapadu Općine (u sutlanskoj dolini) nalazi se željeznička stanica Kraj Donji, na pruzi Kumrovec – Savski Marof – Zagreb (pruga je trenutno u remontu, pa od Kumrovca do Savskog Marofa prijevoz putnika obavljaju autobusi). Također, valja spomenuti i redovne autobusne linije do Zaprešića.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Marija Gorica ima 2089 stanovnika. Apsolutnu većinu čine Hrvati – 97,27 %.

Općina Marija Gorica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1536
1672
1770
1860
2013
2283
2233
2410
2398
2291
2207
1779
1746
1697
2089
2233
2094
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Grad Zagreb. Od 1857. do 1981. dio podataka sadržan je u općini Brdovec i u općini Dubravica od 1857. do 1971., a od 1857. do 1981. sadrži dio podataka općine Pušća. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Marija Gorica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
116
109
125
117
132
162
142
147
145
151
160
163
139
138
184
213
228
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. nenaseljeni dio područja ovog naselja pripojen je naselju Bijela Gorica. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava[uredi | uredi kôd]

Granični prijelaz prema Sloveniji na rijeci Sutli te željeznička stanica u Kraju Donjem

Općinom Marija Gorica upravlja Općinsko vijeće s trinaest članova. Članove vijeća biraju stanovnici Općine s pravo glasa na lokalnim, općinskim izborima. Općinskim vijećem predsjedava predsjednik vijeća, koji je ujedno i načelnik općine. Dužnost načelnice Općine trenuto obavlja Marica Jančić (HDZ).

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga, kao i poslova državne uprave prenijetih na općinu, osnovan je Jedinstveni upravni odjel.

Administrativno sjedište općine je u naselju Marija Gorica.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Najstarija toponimijska potvrda koja se odnosi na područje današnje Marije Gorice potječe iz 1527. godine. U dokumentu kojim je Ferdinand I. potvrdio darivanje posjeda i mjesta za franjevački samostan spominje se Sveta Gorica (Sanctus Monticulus). Istraživanja su pokazala da je riječ o skraćenom toponimu nastalome od imena Svetokriške gorice (Monticulus Sancti Cruci), odnosno gorice (vinogradi) crkve Svetoga Križa. Riječ je o župnoj crkvi koja se spominje od 14. stoljeća.[1]

U 19. i početkom 20. stoljeća Marija Gorica je u administrativnom kontekstu pripadala brdovečkoj administrativnoj cjelini, a od sredine 20. stoljeća općini Zaprešić. Godine 1995. osnovana je samostalna općina Marija Gorica.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Crkva Blažene Djevice Marije‎

Nedaleko od crkve u Mariji Gorici pronađen je zub nosoroga Rhinocerosa i zubi praslona Deinotherium giganteum. Praslon je imao velike uvrnute kljove u donjoj čeljusti i jedini je nalaz ove vrste u Hrvatskoj. Njegov lik nalazi se na grbu općine Marija Gorica.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Osnovna škola u Mariji Gorici osnovana je 1854. godine. Od 1947. godine Osnovna škola Ante Kovačića bila je područna škola, a od 1. siječnja 2007. godine djeluje kao samostalna škola.

Kultura[uredi | uredi kôd]

Na području kulturno-umjetničkog života treba istaknuti KUD Zgubidan.

Šport[uredi | uredi kôd]

U Kraju Donjem je nogometno igralište i mali športski centar, pod nazivom ŠRC "Mladost". Na njemu utakmice igra NK "Mladost" iz Kraja Donjeg.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Brgles. Branimir. 2018. "O početcima franjevačkoga samostana u Svetoj Gorici". Croatica Cristiana Periodica 82. 11-32.

Unutarnje poveznice[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]