Žumberak (općina)

Izvor: Wikipedija
Žumberak
Žumberak (grb).gif
Žumberak na karti Hrvatska
Žumberak
Žumberak
Žumberak na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zagrebačka
Načelnik općine Zdenko Šiljak
Naselja u sastavu općine Cernik, Donji Oštrc, Drašći Vrh, Glušinja, Gornji Oštrc, Grgetići, Grič, Hartje, Javor, Jezernice, Jurkovo Selo, Kalje, Kordići Žumberački, Kostanjevac, Kupčina Žumberačka, Markušići, Mrzlo Polje Žumberačko, Petričko Selo, Plavci, Radinovo Brdo, Reštovo Žumberačko, Sopote, Sošice, Stari Grad Žumberački, Stupe, Tomaševci, Tupčina, Veliki Vrh, Visoće, Višći Vrh, Vlašić Brdo, Vukovo Brdo, Žamarija, Željezno Žumberačko, Žumberak
Površina 110 km2
Stanovništvo (2001.) 1.185
Broj stanovnika
Žumberak, Zagrebačka [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Cernik 11 5
Donji Oštrc 72 43
Drašći Vrh 22 17
Glušinja 22 14
Gornji Oštrc 57 36
Grgetići - -
Grič 14 7
Hartje 34 27
Javor 10 7
Jezernice - -
Jurkovo Selo 66 54
Kalje 17 13
Kordići Žumberački 5 4
Kostanjevac 121 100
Kupčina Žumberačka 39 22
Markušići 6 2
Mrzlo Polje Žumberačko 41 23
Petričko Selo 18 13
Plavci 5 -
Radinovo Brdo 9 4
Reštovo Žumberačko 14 13
Sopote 3 6
Sošice 77 54
Stari Grad Žumberački 2 4
Stupe 31 19
Tomaševci 10 6
Tupčina 49 32
Veliki Vrh 12 6
Visoće 24 15
Višći Vrh 16 4
Vlašić Brdo 2 -
Vukovo Brdo 12 9
Žamarija 22 14
Željezno Žumberačko 34 27
Žumberak 6 9

Ukupno
[uredi]
1185 883 609
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Poštanski broj 10455 Kostanjevac
Brdoviti žumberački krajolik
Narodna nošnja Žumberka snimljena u Etnografskom muzeju u Zagrebu

Žumberak je općina u Hrvatskoj. Žumberak je područje južnog prigorja Žumberačkoga gorja. Žumberak je dobio ime po starome gradu Žumberku koji je izgorio 1793. godine.

Zemljopisne značajke[uredi | uredi kôd]

Žumberačko gorje granično je gorje između Republike Hrvatske i Slovenije. Manji dio toga gorja - Samoborsko gorje često izdvajamo kao samostalno.

Žumberak se nalazi u središnjem dijelu Žumberka. Sa strane nalazi se ostaci staroga grada Žumberak (in dt. Quellen Sichelburgh). 1530. godine Žumberak naseljavaju uskoci i u starom gradu osnivaju uskočku kapetaniju. U godini 1793. stari grad nestaje u plamenu vatre.

Na Žumberačkom gorju ima nekoliko malih, izvornih naselja koje turisti rado obilaze (cijeli Žumberak je etnološko naselje). Naselja Sošice, Petričko Selo, Donji i Gornji Oštrc, Tomaševci, Kostanjevac, Kalje, Stojdraga, Poklek i mnoga druga cestovno su povezana s većim središtima - Samoborom, Breganom, Jastrebarskim, Krašićem, Ozljem, Karlovcem i dr.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Zadnjih godina dolazi do oporavka nekad izrazito iseljeničkog kraja, čak se bilježi i doseljavanje novih obitelji željnih mira i prirode.

Prema popisu stanovništva 2011. godine, Općina Žumberak je imala 883 stanovnika, od kojih samo 6 živi u samom naselju. Najveće naselje i središte općine je Kostanjevac, u kojem živi 121 stanovnik.[1]

Nacionalni sastav je homogen, Hrvati čine 99% stanovništva.

Općina Žumberak: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
4017
5107
5623
6179
5975
5686
5537
5768
5274
5157
4461
3533
2438
1899
1185
883
609
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Jastrebarsko. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Žumberak: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
37
51
55
77
78
84
74
62
59
58
47
37
27
19
8
6
9
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Povijest[uredi | uredi kôd]

Uz nešto nekadašnjeg domicilnog stanovništva koje je živjelo na prostoru Žumberka doseljeni su senjski uskoci koji su zadržali status uskoka do ukinuća hrvatske Vojne krajine, a poslije 1537. godine nakon pada Klisa, Žumberak naseljava i poznata plemićka obitelj Delišimunović (u dokumentima često i Delisimonovich, Dellisimunovich, Delljsimonovich i Dellissimunovich). Svi su muški članovi obitelji službovali u Vojnoj krajini.[2] Petar Delišimunović bio je 1584. posljednji hrvatski zapovjednik u Blagaju, a kad su čete Hasan paše bosanskoga okupirale gotovo svu Hrvatsku do Kupe, hrvatske su se snage povukle.[3]


Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

  • vinogradarstvo
  • stočarstvo
  • poljodjelstvo

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

General Karlo Pavao Gvozdanović (1763-1817) rođen je na Žumberku

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Jazovka je prirodna špilja kod Sošica, u koju su partizani 1943. i 1945. bacali hrvatske vojnike. Po nastanku Republike Hrvatske 1990. godine dugo skrivana tajna je izašla na vidjelo. Svake godine 15. svibnja održava se Sveta misa za žrtve koje su tu stradale.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Kultura[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje sa svojim najvišim vrhom Sveta Gera, 1178 m pruža razne mogućnosti posebno za planinarenje, šetnje, lov i ribolov.

Zanimljivost[uredi | uredi kôd]

Jedan od najzamršenijih dijelova granice između Hrvatske i Slovenije nalazi se u Žumberku. Činjenicama usprkos u tom se dijelu granice ne spominju bilo kakvi prijepori, s ijedne strane. Razlog su izraziti dobrosusjedski odnosi stanovništva oko granice, koje je tijekom Drugog svjetskog rata intenzivno surađivalo u Narodnooslobodilačkoj borbi. Česte su bile mješovite brigade i partizanski odredi. Poginulim borcima, Slovencima i Hrvatima, sagrađeno je spomen područje i zadnje počivalište u hrvatskome dijelu Žumberka, mjestu Sošice.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Statut Općine Žumberak. zumberak.hr. 24. studenoga 2009. Pristupljeno 16. studenoga 2019.
  2. www.delisimunovic.com – Povijest, pristupljeno 17. travnja 2015.
  3. www.delisimunovic.com – Blagaj na Korani Izvor: Lopašić, Gradovi oko Kupe i Korane, pristupljeno 2. travnja 2015.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Žumberak (općina) koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.