Žumberak (općina)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Žumberak
Žumberak (grb).gif
Žumberak na karti Hrvatska
Žumberak
Žumberak
Žumberak na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zagrebačka
Načelnik općine Zdenko Šiljak
Naselja u sastavu općine Cernik, Donji Oštrc, Drašći Vrh, Glušinja, Gornji Oštrc, Grgetići, Grič, Hartje, Javor, Jezernice, Jurkovo Selo, Kalje, Kordići Žumberački, Kostanjevac, Kupčina Žumberačka, Markušići, Mrzlo Polje Žumberačko, Petričko Selo, Plavci, Radinovo Brdo, Reštovo Žumberačko, Sopote, Sošice, Stari Grad Žumberački, Stupe, Tomaševci, Tupčina, Veliki Vrh, Visoće, Višći Vrh, Vlašić Brdo, Vukovo Brdo, Žamarija, Željezno Žumberačko, Žumberak
Površina 110 km2
Stanovništvo (2001.) 1.185
Broj stanovnika
Žumberak, Zagrebačka [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Cernik 11
Donji Oštrc 72
Drašći Vrh 22
Glušinja 22
Gornji Oštrc 57
Grgetići -
Grič 14
Hartje 34
Javor 10
Jezernice -
Jurkovo Selo 66
Kalje 17
Kordići Žumberački 5
Kostanjevac 121
Kupčina Žumberačka 39
Markušići 6
Mrzlo Polje Žumberačko 41
Petričko Selo 18
Plavci 5
Radinovo Brdo 9
Reštovo Žumberačko 14
Sopote 3
Sošice 77
Stari Grad Žumberački 2
Stupe 31
Tomaševci 10
Tupčina 49
Veliki Vrh 12
Visoće 24
Višći Vrh 16
Vlašić Brdo 2
Vukovo Brdo 12
Žamarija 22
Željezno Žumberačko 34
Žumberak 6

Ukupno [uredi] 1185 883 610

Poštanski broj 10455 Kostanjevac
Brdoviti žumberački krajolik
Narodna nošnja Žumberka snimljena u Etnografskom muzeju u Zagrebu

Žumberak je općina u Hrvatskoj. Žumberak je područje južnog prigorja Žumberačkoga gorja. Žumberak je dobio ime po starome gradu Žumberku koji je izgorio 1793. godine.

Zemljopisne značajke[uredi | uredi kôd]

Žumberačko gorje granično je gorje izmedu Republike Hrvatske i Slovenije. Manji dio toga gorja - Samoborsko gorje često izdvajamo kao samostalno.

Žumberak se nalazi u središnjem dijelu Žumberka. Sa strane nalazi se ostaci staroga grada Žumberak (in dt. Quellen Sichelburgh). 1530. godine Žumberak naseljavaju uskoci i u starom gradu osnivaju uskočku kapetaniju. U godini 1793. stari grad nestaje u plamenu vatre.

Na Žumberačkom gorju ima nekoliko malih, izvornih naselja koje turisti rado obilaze (cijeli Žumberak je etnološko naselje). Naselja Sošice, Petričko Selo, Donji i Gornji Oštrc, Tomaševci, Kostanjevac, Kalje, Stojdraga, Poklek i mnoga druga cestovno su povezana s većim središtima - Samoborom, Breganom, Jastrebarskim, Krašićem, Ozljem, Karlovcem i dr.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Zadnjih godina dolazi do oporavka nekad izrazito iseljeničkog kraja, čak se bilježi i doseljavanje novih obitelji željnih mira i prirode.

Prema popisu stanovništva 2011. godine, Općina Žumberak je imala 883 stanovnika, od kojih samo 6 živi u samom naselju. Najveće naselje i središte općine je Kostanjevac, u kojem živi 121 stanovnik.[1]

Nacionalni sastav je homogen, Hrvati čine 99% stanovništva.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Uz nešto nekadašnjeg domicilnog stanovništva koje je živjelo na prostoru Žumberka doseljeni su senjski uskoci koji su zadržali status uskoka do ukinuća hrvatske Vojne krajine, a poslije 1537. godine nakon pada Klisa, Žumberak naseljava i poznata plemićka obitelj Delišimunović (u dokumentima često i Delisimonovich, Dellisimunovich, Delljsimonovich i Dellissimunovich). Svi su muški članovi obitelji službovali u Vojnoj krajini.[2] Petar Delišimunović bio je 1584. posljednji hrvatski zapovjednik u Blagaju, a kad su čete Hasan paše bosanskoga okupirale gotovo svu Hrvatsku do Kupe, hrvatske su se snage povukle.[3]


Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

  • vinogradarstvo
  • stočarstvo
  • poljodjelstvo

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

General Karlo Pavao Gvozdanović (1763-1817) rođen je na Žumberku

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Jazovka je prirodna špilja kod Sošica, u koju su partizani 1943. i 1945. bacali hrvatske vojnike. Po nastanku Republike Hrvatske 1990. godine dugo skrivana tajna je izašla na vidjelo. Svake godine 15. svibnja održava se Sveta misa za žrtve koje su tu stradale.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Kultura[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje sa svojim najvišim vrhom Sveta Gera, 1178 m pruža razne mogućnosti posebno za planinarenje, šetnje, lov i ribolov.

Zanimljivost[uredi | uredi kôd]

Jedan od najzamršenijih dijelova granice između Hrvatske i Slovenije nalazi se u Žumberku. Činjenicama usprkos u tom se dijelu granice ne spominju bilo kakvi prijepori, s ijedne strane. Razlog su izraziti dobrosusjedski odnosi stanovništva oko granice, koje je tijekom Drugog svjetskog rata intenzivno surađivalo u Narodnooslobodilačkoj borbi. Česte su bile mješovite brigade i partizanski odredi. Poginulim borcima, Slovencima i Hrvatima, sagrađeno je spomen područje i zadnje počivalište u hrvatskome dijelu Žumberka, mjestu Sošice.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Statut Općine Žumberak. zumberak.hr. 24. studenoga 2009. Pristupljeno 16. studenoga 2019.
  2. www.delisimunovic.com – Povijest, pristupljeno 17. travnja 2015.
  3. www.delisimunovic.com – Blagaj na Korani Izvor: Lopašić, Gradovi oko Kupe i Korane, pristupljeno 2. travnja 2015.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Žumberak (općina) koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.