Stupnik

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Stupnik
Stupnik (grb).gif
Stupnik na karti Hrvatska
Stupnik
Stupnik
Stupnik na karti Hrvatske
Koordinate: 45°46′N 15°50′E / 45.76°N 15.84°E / 45.76; 15.84
Županija Zagrebačka
Načelnik općine Ivan Trgovec
Naselja u sastavu općine Gornji Stupnik, Donji Stupnik, Stupnički Obrež
Površina 24,87 km2
Stanovništvo (2001.) 3.251
Poštanski broj 10255 Gornji Stupnik

Stupnik je općina u Hrvatskoj, smještena u Zagrebačkoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Općina se nalazi u zapadnom dijelu Zagrebačke županije. Graniči s Gradom Zagrebom na sjeveru, istoku i jugu, na sjeverozapadu sa Svetom Nedeljom, a na zapadu sa Samoborom.

Općina Stupnik nalazi se najvećim dijelom izmedu stare i nove autoceste Zagreb - Karlovac.

Teritorijalno, granica Općine Stupnik kao jedinice lokalne samouprave ne odgovara granici katastarske općine Stupnik. Katastarska općina Stupnik daleko je veća, naselje Lučko te nasalje Žitarka koje pripada Svetoj Nedelji nalazi se u katastarskoj općini Stupnik. Problem granice prema Gradu Zagrebu, konačno je riješen tek 2003.godine.

Općina ima površinu od 24,87 km2.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Općina broji 3.260 stanovnika. Prema popisu birača na dan 19. travnja 2005. godine ima 2.966 birača. Stanovništvo je uglavnom domaće - autohtono, ali se razvojem Stupnika demografska slika počinje mijenjati.

Uprava[uredi VE | uredi]

Općina Stupnik je osnovana 1995. godine, od Grada Zagreba odvojila se u veljači 1996. godine. Danas je sastavni dio Zagrebačke županije, ima ravnopravan samoupravni položaj u odnosu na ostale općine i gradove.

U sastav Općine ulaze tri naselja:

  • Gornji Stupnik,
  • Donji Stupnik,
  • Stupnički Obrež.

Administrativno središte Općine je Gornji Stupnik.

Općinsko vijeće sastoji se od 13 članova. Poglavarstvo općine Stupnik ima 5 članova. Predsjednik Poglavarstva je načelnik općine. Trenutno tu dužnost obavlja Ivan Trgovec.

Povijest[uredi VE | uredi]

U prošlosti, Stupnik je bio značajno selo u široj okolici, po veličini raspoloživog prostora, broju stanovnika, njihovoj poduzetnosti i istaknutim ljudima. Prostor sela smanjio se u najnovije vrijeme priključenjem jednog dijela nizinskog Stupničkog polja naselju Lučko. Selo nema središnju točku, niti crtu, nego se sastoji od više zaselaka duž Stupničke šume.

U starini selo Stupnik bilo je čitavo na uzdignutoj stepenici (oko 10 m iznad ravnice doline Save), rubom koje je nekada išla rimska cesta (Aemana (Ljubljana) - Siscia (Sisak). Te stare ceste ostale su u uporabi još dugo u Srednjem vijeku. U 5. i 7. stoljeću, kad Rimsko carstvo nije više uspijevalo braniti svoje granice, ovim putevima prolazili su novi narodi - barbari, koji su rušeći i uništavajući nadirali u tople kultivirane krajeve južne Europe. Zadnji su došli naši hrvatski preci, u prvoj pol. 7. st. po. Kr.

Prve vijesti o širem području oko Stupnika u srednjovjekovnom hrvatskom kraljevstvu nalaze ga u Okićkoj (političkoj) župi godine 1192. Okićka župa prostirala se izmedu Save i Pokuplja i uključivala područje koje je tek osnovana Zagrebačka biskupija organizirala kao posebni crkveni kotar, nazvan Okićki dekanat (do 1945. g. uključivao je i Stupnik). Početkom 14. st. Okićka župa je uklopljena u proširenu Zagrebačku županiju. U to vrijeme (13.-14. st.), Stupnik je najvjerojatnije selo slobodnih seljaka.

Stupnik, oslonjen na duboku i široku Stupničku šumu, bio je siguran i zaštićen samo s južne strane, a otvoren svim utjecajima s ostalih strana. Najbliži susjed bila mu je gospoštija Brezovica, no s te strane Stupnik je bio miran, jer je Brezovica bila poznata po miroljubivim vlasnicima. Sa sjeverne strane, preko Save, nalazile su se dvije jake gospoštije, Medvedgradska i Susedgradsko-gornjostubička, koje su tražile i našle podložnike i s južne strane Save. Od 14. do 16. st. našle su ih i u Stupniku. Dok je Stupnik bio pod upravom Susedgradsko-stubičke gospoštije, daruje Doroteja Frankopan-Henning 1472. svoje posjede u Stupniku zagrebačkim dominikancima, a preostali dio Stupničkih posjeda kupuje 1564. mađarski plemić Franjo Tahi. Tahi je loše i nasilno vladao svojim područjem, pa su se i Stupnjari 1573. uključili u Seljačku bunu. Mađarska plemićka obitelj Erdody dolazi u posjed Okićke gospoštije, a Erdody su čak bili pokrovitelji Stupničke župe od 1615. i dalje.

Nakon kratkog razdoblja koncem 16. st. kad je tu više posjednika Stupnik dolazi poč. 17. st. u ruke Okićko-Kerestinečke gospoštije, svojeg dotadašnjeg zapadnog susjeda. Tako su, osim Brezovice, svi ostali susjedi držali Stupnik neko vrijeme u svojoj vlasti.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Na području Općine registrirano sjedište ima velik broj poduzeća, a aktivno je njih 119. Registrirano je i 68 obrtnika. Isključivo od poljoprivrede živi relativno malo stanovnika.

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Stupnjari su polovicom 18. st. sagradili današnju župnu crkvu Sv. Ivana Nepomuka. Druga je sakralna građevina u Stupniku kapela sv. Benedikta koja je sagrađena prije 1669. i (nakon župne crkve u Odri) najstarija je sada stojeća zidana zgrada crkve južno od Save kod Zagreba.

U Stupničkoj šumi nalazi se jedan veliki hrast, kojeg može obujmiti osmero ljudi.[nedostaje izvor]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Najbliži vrtić za djecu iz Stupnika je onaj u Hrvatskom Leskovcu. Osnovna škola 'Lučko', koja u Lučkom (grad Zagreb) ima zgradu za djecu od prvog do osmog razreda, ima i u Općini Stupnik svoju područnu školu 'Stupnik' za djecu od prvog do četvrtog razreda.

Kultura[uredi VE | uredi]

KUD "Kraluš" prvi puta je osnovan 1981. godine pri tadašnjoj mjesnoj zajednici Stupnik i djelovao je do 1991. godine. Na inicijativu općinskog poglavarstva 25. listopada 1998. godine u Stupniku je ponovo osnovano Kulturno umjetničko društvo "Kraluš". Od tada pa do danas KUD "Kraluš" djeluje na promicanju folklorne kulture. Živeći u folkloru ljudi postaju svjesniji kvalitete i bogatstva duhovne naravi. Polaznici su dosada nastupali na mnogim pozornicama, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu, od čega se istiće: nastup na Brodskom Kolu, Đakovačkim vezovima, u TV emisiji "Za srce i dušu", na Općinskoj smotri Samobor, Županijskoj smotri Velika Gorica i Zelina, koncertu u Lovasu. Također su nastupali u Orahovici, Zaboku, Krašiću, Lužanima, Pudama, Pušći, Imotskom te na Danu općine Stupnik i na Božićnim Koncertima u Crkvi sv. Ivana Nepomuka i Crkvi sv. Petra u Zagrebu. Posebno treba istaknuti dva samostalna koncerta, prvi u Centru za kulturu Novi Zagreb i drugi sjajan Koncert hvaljen od kritičara i od publike[nedostaje izvor] održan u kazalištu "Kerempuh" u Zagrebu. KUD "Kraluš" je odlične rezultate polučio i na međunarodnim smotrama folklora u Italiji i Poljskoj jer Hrvatska je upravo u svijetu prepoznatljiva kao mala zemlja s bogatim kulturnim identitetom. Ne smijemo propustiti ni to da je na manifestaciji "Brodsko kolo" 2001. godine članica ovog KUD-a bila pobjednica, tj. Miss Hrvatske u narodnoj nošnji. Koreografije koje izvode članovi KUDa "Kraluš" su iz raznih dijelova Lijepe naše - Baranje, Like, Slavonije i dr., a također se pomno obrađuju i običaji iz Stupnika. Financijska sredstva KUD dobiva od općine Stupnik.

U Općini Stupnik djeluje neprofitna kulturna udruga 'Skupnica' punim imenom Udruga njegovatelja tradicijske baštine Stupnika. Osim što se njeni članovi bave prikupljanjem etnografskih podataka o Stupniku u prošlosti i danas, organiziraju i prigodne izložbe (božićne, uskršnje...) te radionice za djecu i odrasle. Trenutno najvažniji projekt Udruge je osnivanje etno sela Stupnik na općinskoj lokaciji Skupnica. Preseljenjem četiri drvene tradicijske stupničke kuće i uređenjem istih, Općina će dobiti mjesto za razne događaje kulturnih i sportskih sadržaja. Predsjednica Udruge je gđa. Mirela Hrovatin.


Šport[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Stupnik koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.