Ombla
Ombla | |
---|---|
Rijeka | |
Izvor i ušće Omble | |
Položaj | |
Države | Hrvatska |
Naselja | - |
Fizikalne osobine | |
Duljina | 0,03 km |
Površina porječja | 600[1] km2 |
Istjek | |
• Prosječni | 23,9 m3 |
Plovna od – do | - |
Tok rijeke | |
Izvor | Rijeka dubrovačka |
• Nad. vis. | 15 m |
Ušće | Rijeka dubrovačka |
Slijev | jadranski |
Pritoci | - |
Ombla ili Rijeka dubrovačka je hrvatski krški fenomen i rijeka ponornica, te spada u rijeke Jadranskog sliva.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Izvor rijeke Omble se nalazi sjevero-zapadno i oko 5 kilometara daleko od Dubrovnika, u mjestu Komolcu, podno stijene poznatije kao Golubov kamen.
Povijest[uredi | uredi kôd]
S izvora rijeke Omble grad Dubrovnik se još od vremena Dubrovačke Republike, kad je 1438. godine izgrađen i pušten u pogon prvi dubrovački vodovod, napajao vodom za piće.
Tijekom 15. stoljeća na izvoru rijeke Omble, poznati graditelj Paskoje Miličević je izgradio branu i mlinove.
U Vilinoj špilji više od 120 metara iznad izvora pronađeni su ostatci keramičkih posuda iz 3. i 4. stoljeća pr. Kr. za koje stručnjaci Arheološkog muzeja u Dubrovniku vjeruju da su pripadale Ilirima. Na posudama su pronađeni motivi sova koji se povezuju s boginjom Atenom.[2]
Naziv[uredi | uredi kôd]
Od 12. stoljeća, ili od 1169. godine, stari Dubrovčani su Omblu nazivali Rijekom. Nekad davno nazivana je imenom Arion, a pretpostavlja se da je današnji naziv Ombla potekao iz rimskih naziva Vimbula ili Umbla te da je ime dobila po vinu.
Općenito[uredi | uredi kôd]
Ombla je jedna od brojnih rijeka koja izvire kao dio Trebišnjice, rijeke ponornice koja ponire u Popovom polju u dubrovačkom zaleđu.
Tridesetak metara od izvora rijeke Omble nalazi se mali slap visine 70-ak cm nakon kojeg Ombla utječe u Jadransko more u 5 km dugačkom zaljevu Rijeke dubrovačke kod mjesta Komolca, pa se stoga smatra da je njen vodotok dugačak 30 metara i da je Ombla najkraća rijeka na svijetu.[3]
Do nedavno se pogrešno smatralo da je Roe River u saveznoj državi Montani u SAD-u, a čija dužina iznosi od 30 do 60 metara ovisno o godišnjem dobu, najkraća svjetska rijeka, pa je kao takva čak uvrštena u Guinnessovu knjigu rekorda. Međutim, pošto je prosječna količina vode koja izvire na izvoru rijeke Omble 23,9 m³/s,[4] to zadovoljava sve kriterije da Ombla bude proglašena rijekom, pa se stoga smatra, iako još uvijek nije službeno potvrđeno, da je Ombla preuzela titulu najkraće svjetske rijeke.
Ekologija[uredi | uredi kôd]
Okoliš Omble je tipični estuarij obalnog dijela Hrvatske sa specifičnim biološkim i ekološkim osobitostima. Zaštićeni prostor Omble i Rijeke dubrovačke dio je od dvanaest takvih područja različite kategorije zaštite, koji prema hrvatskom Zakonu o zaštiti prirode zavrjeđuju posebnu zaštitu radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, svoje osjetljivosti ili radi znanstvenog, kulturološkog, estetskog, obrazovnog, gospodarskog ali i drugog javnog interesa.
Ombla se zbog blizine dubrovačkog odlagališta za smeće Grabovica, nalazi na popisu od desetak najugroženijih krških fenomena u Hrvatskoj, iako je Grabovica koja je sanirana 2001. godine jedino hrvatsko odlagalište za smeće s nepropusnim folijama koje zadovoljava najstrože ekološke standarde i kriterije.
Životinjske vrste[uredi | uredi kôd]
Zbog svog izrazito kratkog vodotoka u Ombli ne žive prostom oku vidljivi nikakvi slatkovodni životinjski organizmi. Naplavljeno područje uz izvor rijeke stanište je goleme štipavice ((lat.) Belostoma niloticum), jednog od najvećih europskih kukaca.[5]
U Vilinoj špilji iznad izvora rijeke živi nekoliko vrsta šišmiša: Blazijev ili sredozemni potkovnjak (Rhynolophus blasii), južni (Rhinolophus euryale), veliki (Rhinolophus ferrumequinum) i mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros), dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi), te oštrouhi (Myotis blythii) i riđi šišmiš (Myotis emarginatus), a postoje indicije o postojanju i osme vrste, iznimno rijetkog Meheljeva potkovnjaka (Rhinolophus mehelyi), čija je opstojnost ugrožena najavljenom gradnjom podzemne hidrocentrale čije će turbine pokretati Ombla.
U neposrednoj blizini izvora Omble, malo je naplavljeno močvarno područje i otočić obrastao močvarnom vegetacijom tršćaka, što predstavlja stanište maloj populaciji izrazito rijetke i ugrožene vrste riječne kornjače ((lat.) Mauremys rivulata).[6]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ HE Ombla Sažetak studije utjecaja na okoliš, Zagreb, srpanj 1999., str. 8.-10. Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. studenoga 2012. (Wayback Machine), pristupljeno 16. studenoga 2014.
- ↑ Dubrovački vjesnik, U Vilinoj špilj vrijedno Ilirsko nalazište Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. studenoga 2014. (Wayback Machine), objavljeno 6. studenoga 2014., pristupljeno 16. studenoga 2014.
- ↑ UNPD - Bioraznolikost Dalmacije (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 2. lipnja 2012. Pristupljeno 9. siječnja 2011.
- ↑ HE Ombla Sažetak studije utjecaja na okoliš, Zagreb, srpanj 1999., str. 10. Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. studenoga 2012. (Wayback Machine), pristupljeno 16. studenoga 2014.
- ↑ Čiopa - Prilog poznavanju životinjskog svijeta Dubrovnika i okolice. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. rujna 2014. Pristupljeno 9. siječnja 2011.
- ↑ Čiopa - Riječna kornjača. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. travnja 2015. Pristupljeno 9. siječnja 2011.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Popis 10 najugroženijih hrvatskih krških fenomena Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. rujna 2009. (Wayback Machine)