Ibrahim Maglajlić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
hfz. Ibrahim ef. Maglajlić
Ibrahim Maglajlić

5. reis-ul-ulema
trajanje službe
1930. – 1936.
Prethodnik Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević
Nasljednik Salih Safvet ef. Bašić
(vršitelj dužnosti)
1. predsjednik
Jugoslavenske muslimanske organizacije
trajanje službe
1919. – 1923.
Prethodnik  Ured osnovan
Nasljednik Mehmed Spaho
Rođenje Banja Luka, 25. travnja 1861.
Smrt Sarajevo, 16. rujna 1936.
Zanimanje teolog

Hfz. Ibrahim ef. Maglajlić (Banja Luka, 25. travnja 1861.Sarajevo, 16. rujna 1936.), bošnjački teolog, peti po redu reis-ul-ulema u razdoblju Kraljevstva Jugoslavije i prvi predsjednik Jugoslavenske muslimanske organizacije (JMO).

Životopis[uredi | uredi kôd]

Hfz. Ibrahim ef. Maglajilić je rođen 1861. godine u Banjoj Luci, gdje je završio osnovno školovanje, te banjalučku medresu pred uglednim muderisom Smail ef. Skopljakom. Prilikom austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, priključio se snagama otpora, zbog čega je interniran u mjesto Olomouc, u današnjoj Češkoj. Po povratku iz zatočeništva odlazi u Istanbul na studije, a u Bosnu i Hercegovinu se vraća 1887. godine, kada biva postavljen za upravitelja Fevzije medrese u Banjoj Luci, a 1898. i za upravitelja ruždije. Na tom mjestu ostaje do 1914. godine, kada je postavljen za muftiju tuzlanskog. U Tuzli je dočekao kraj rata i formiranje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Sa viđenijim Bošnjacima osnovao je 1919. političku stranku, Jugoslavensku muslimansku organizaciju, i bio njen prvi predsjednik. Na izborima za Ustavotvornu skupštinu 1920. izabran je za narodnog poslanika. Nakon rascjepa u stranci, on osniva novu političku organizaciju, ali ne osvaja nijedan politički mandat. Godine 1925. premješten je za muftiju banjalučkog, a 1929. je otišao u mirovinu.[1]

Za reis-ul-ulemu Islamske vjerske zajednice Kraljevine Jugoslavije postavljen je 12. lipnja 1930. godine. Kako je Atatürk u Turskoj ukinuo kalifat i ured šejh-ul-islama Mešihat više nije postojala institucija koja bi reis-ul-ulemi dodijelila menšuru, pa je osnovano posebno tijelo (Savjet za menšuru) sastavljeno od članova oba Ulema medžlisa (sarajevski i skopski), delegata Vakufsko-mearifskih vijeća i članova Vrhovnih šerijatskih sudova. Svečano ustoličenje obavljeno je u Bajrakli džamiji u Beogradu 31. listopada 1930. godine, kada je Vrhovno islamsko starješinstvo i sjedište reis-ul-uleme preneseno iz Sarajeva u Beograd. Umirovljen je 14. ožujka 1936. godine kada je došlo do promjene režima i kada je Vrhovno islamsko starješinstvo i sjedište reis-ul-uleme vraćeno u Sarajevo. Umro je nekoliko mjeseci kasnije, 16. rujna 1936. godine.[2][3]

U Banjoj Luci je njegovim imenom nazvana medresa.

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Vanjske povezice[uredi | uredi kôd]

Prethodi: Predsjednik
Jugoslavenske muslimanske organizacije

1919.1923.
Slijedi:
' Mehmed Spaho
Prethodi: Reis-ul-ulema
1930.1936.
Slijedi:
Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević Salih Safvet ef. Bašić
(vršitelj dužnosti)