Mitilene
Mitilene
Μυτιλήνη | |
|---|---|
 | |
| Osnovni podatci | |
| Država |  Grčka
|
| Periferija | Sjeverni Egej |
| Prefektura | Lezbos |
| Stanovništvo | 36.196 (2001) |
| Površina | 107.460 km² |
| Visina | 8 m |
| Koordinate | 39°06′N 26°33′E / 39.100°N 26.550°E |
| Vremenska zona | Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2) |
| - Ljeto (DST) | Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3) |
| Poštanski broj | 811 00 |
| Pozivni broj | 22510 |
| Registarska oznaka | MY |
| Gradonačelnik | Nasos Giakalis |
| Službena stranica | www.mytilene.gr |
| Karta | |
  Mitilene Mitilene na zemljovidu Grčke | |
Mitilene (grčki: Μυτιλήνη) je glavni otočki grad Lezbosa, u grčkom Egejskom moru. Mitilene je sjedište prefekture Lezbos i regije Sjeverni Egej.
Mitilene se nalazi na jugoistočnom kraju otoka i sjedište je episkopije.
Zemljopisne osobine[uredi | uredi kôd]
Mitiline je okružen poljoprivrednim imanjima, brda se uzdižu na zapad i sjever od grada. Grad se nalazi na jugoistočnom dijelu otoka u zaljevu Gera, rasprostire se na površini od 107.46 km2 i ima ukupno 36 196 stanovnika (popis iz 2001. godine).
Povijest[uredi | uredi kôd]
Antički Mitilene bio je na mjestu malog otoka koji se kasnije spojio s otokom i postao dio luke. Mitilene se stalno uspješno natjecao oko vodeće uloge na otoku s obližnjim gradom Metimnom na sjeveru otoka, tijekom VII st. prije Krista, iz toga je izašao kao pobjednik i postao i ostao glavno otočko mjesto. Najpoznatiji stanovnici otoka bili su; pjesnikinja Safo, Alcaeus i državnik Pitakus (jedan od sedam mudraca antičke Grčke). Grad je bio slavan po svojim novcima
kovanima od kasnog VI do polovice IV st. pr. Kr.[1] Mitilene se pobunio protiv Atene 427. pr. Kr., ali je ubrzo kažnjen i poražen od atenskih kaznenih snaga. U Atenskoj skupštini glasali su u prilog pogubljenja svih muških stanovnika Mitilenea, i prodaju u ropstvo svog ženskog stanovništva i djece. Ali poslije slavnog nastupa u skupšini pozatog kao Mitilenska Debata skupština je promijenila mišljenje i odustala od tako grubih metoda osvete.
Slavni filozof Aristotel živio je u Mitileneu dvije godine, 337. – 335. pr. Kr., sa svojim prijateljem i nastavljačem, Teofrastom nakon što je postao učitelj Aleksandra Makedonskog.[2][3]
Rimljani, a među njima i tada vrlo mladi Julije Cezar, zauzeli su Mitilene 80. pr. Kr. I pored toga što je Mitilene podržavao gubitnike u svim velikim ratnim sukobima na početku nove ere, to nije utjecalo na njihov dobar položaj u očima Rimljana i grad je imao siguran i ravnomjerni razvoj za Rimskih vremena.
56. godine nove ere Apostol Pavao zaustavio se u Mitileneu na povratku sa svog trećeg misionarskog putovanja.
Za otomanske uprave grad se je zvao Midili.
Rast stanovništva Mitileneja posljednjih decenija[uredi | uredi kôd]
| Godina | Stanovništvo | Promjena | Stanovništvo općine | Promjena |
|---|---|---|---|---|
| 1981 | 24,991 | - | - | - |
| 1991 | 23,971 | -1,020/-4.08% | 33,157 | - |
| 2001 | 27,247 | +3,276/+13.7% | - | - |
Promet i gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Mitiline ima trajektnu luku s brojnim linijama za obližnje otoke Lemnos, Kios i Ayvalık u Turskoj. Iz luke plove brodovi i za luke na grčkom kopnu; Pirej i Solun. Mitilene je povezan s drugim velikim otočkim gradom Skala Eresu, na drugoj strani otoka, cestom - GR-67. Mitilene ima i međunarodnu zračnu luku, smještenu par kilometara od sjedišta grada.
Mitiline je poznat po svojim srdelama koje se love u zaljevu Kalloni, i po svom uzu (alkoholno piće) kojeg proizvodi čak 15 destilerija.
Arheološke iskopine[uredi | uredi kôd]
Arheološka iskapanja i istraživanja u Mitileneu počela su pri kraju XIX st. kada je Robert Koldewey (kasniji otkrivač Babilona) i grupa njemačkih arheologa počela provoditi mjesece i mjesece u Mitileneu pripremajući prva iskapanja na vidljivim dijelovima vrijednih antičkih spomenika. Ipak značajna iskapanja počela su tek nakon Prvog svjetskog rata kad je 1920-ih Evangelides, otkopao kazalište (po Plutarhu to kazalište bilo je inspiracija za poznije Pompejevo kazalište u Rimu 55. pr. Kr.
Arheološka iskapanja provedena između 1984. – 1994. na srednjovjekovnoj utvrdi Mitilene od strane Sveučilišta Britanska Kolumbija, pod vodstvom Caroline i Hectora Williamsa, otkrila su ranije nepoznato svetište Demetre i Kore iz kasnog helenističkog perioda i pogrebnu kapelu genoveške velikaške obitelji Gattelusi, koja je vladala sjevernim Egejem od polovice XIV st. do XV st.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Asia Minor Coins - ancient coins of Mytilene. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. travnja 2011. Pristupljeno 28. srpnja 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Bio of Theophrastus skinuto 11. prosinca 2007
- ↑ Grade Saver bio on Aristotle skinuto 11. prosinca 2007
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Službene starnice (grč.)
| |||||||
