Operacija Spaljena zemlja

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Operacija Spaljena zemlja
sukob: Domovinski rat
Vrijeme 18. svibnja - 30. lipnja 1992.
Mjesto Južnodalmatinsko bojište
Ishod pobjeda Hrvatske
Sukobljene strane
Flag of Croatia.svg
Republika Hrvatska
Flag of SFR Yugoslavia.svg
Jugoslavenska narodna armija
Flag of Republika Srpska.svgVojska Republike Srpske

Operacija Spaljena zemlja operacija je Hrvatske vojske na Južnom bojištu izvedena u svibnju i lipnju 1992. godine.

Nakon Operacije Spaljena zemlja, uslijedile su prije kraja 1992. godine Operacije Konavle i Operacije Vlaštica, kojima je oslobođeno preostalo područje na krajnjem jugu Hrvatske.

Vojne postrojbe koje su sudjelovale[uredi | uredi kôd]

Cilj operacije[uredi | uredi kôd]

Nakon što se od rane jeseni 1991. Dubrovnik našao se u okruženju JNA, crnogorskih doborovoljaca i postojbi Srba iz istočne Hercegovine, cijela okolica Dubrovnika, kao i sva hrvatska mjesta južno od poluotoka Pelješca bila su okupirana i spaljena, a stanovništvo uglavnom protjerano i poubijano.

Cilj je bio da 1. i 4. gardijska brigada, uz potporu topničke grupe i Mornaričkog odreda Pelješac, te uz suradnju domicilne 163. i dijelova 145. i 156. brigade deblokiraju Pelješac s kopnene strane i oslobode Dubrovačko primorje sjeverno od Dubrovnika, čime bi se osigurala kopnena veza s Dubrovnikom.

Tijek operacije[uredi | uredi kôd]

Napadnom akcijom „Spaljena zemlja“ je nakon njenog početka 18. svibnja prvo deblokiran je Pelješac (20.V.) i oslobođena je okolica Dubrovnika: selo Čepikuće (21.V.), Slano (25.V.), i cijelo Dubrovačko primorjeMokošica, Brgat, Bosanka, Rijeka dubrovačka i Župa dubrovačka (do 26.V.). Hrvatske postrojbe su oslobodile također i susjedni dio Istočne Hercegovine s velikim hrvatskim selom Ravno (30.V.). Nakon što su se Hrvatske snage sa sjevera približile Dubrovniku, iz grada su krenule snage dubrovačke 163. brigade HV i specijalne snage MUP-a; koje 26. svibnja ulaze u Novu Mokošicu te oslobađaju Zaton i Orašac i Osojnik, te prostor do Grabovice, kao i Župu dubrovačku, Brgat, Postranje i Plat, čime su srpske strane odmaknute od samog Dubrovnika, izuzev na prosto­ru od Golubova kamena do Ivanice.

Srpske snage su napredovanju hrvatskih snaga pružale snažan otpor, te se bilježi da je samo 27. svibnja 1992. godine poginulo 7 pripadnika 1. brigade HV, po jedan pripadnik 4. brigade HV i 115. brigade HV, te jedan pripadnih hrvatske Civilne zaštite.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]



P history.svg Nedovršeni članak Operacija Spaljena zemlja koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.