Operacija Maestral

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Maestral
sukob: Domovinski rat
Western bosnia fronts.png
Hrvatske vojne akcije u zapadnoj Bosni
Vrijeme 8. rujna - 17. rujna 1995.
Mjesto Zapadna Bosna, BiH
Ishod Pobjeda Hrvata i Bošnjaka
Sukobljene strane
Flag of Croatia.svgHV
Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svgHVO
Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svgArmija BiH
Flag of Republika Srpska.svgVojska Republike Srpske
Zapovjednici
Flag of Croatia.svg Ante Gotovina
Flag of Croatia.svg Ivan Korade
Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg Anton Luburić
Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg Atif Dudaković
Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg Mehmed Alagić
Flag of Republika Srpska.svg Ratko Mladić
Flag of Republika Srpska.svg Momir Talić
Flag of Republika Srpska.svg Grujo Borić
Postrojbe
7. i 4. gardijska brigada HV-a
3 brigade HVO-a
5. i 7. korpus Armije BIH
1 i 2. korpus VRS
Gubitci
 ?  ?

Operacija Maestral je bila prva značajnija operacija združenih snaga HV-a, HVO-a i Armije BiH u zapadnoj BiH, u kojoj su zauzeti veći prostori zapadne Bosne uključujući gradove Drvar, Šipovo, Jajce, Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa i Ključ. Operacija Maestral zapravo se sastojala od dvije povezane ofenzive. Trajala je od 8. rujna do 17. rujna 1995., u kojem vremenu je oslobođeno područje od oko 2.500 četvornih kilometara.

Snage bosanskih Srba raspoređene na terenu krajem srpnja i početkom kolovoza 1995. godine radi provođenja opsežne Operacije Vaganj, koja je trebala preokrenuti tijek rata opet za korist Srba - tu je operaciju preduhitrila hrvatska Operacija Oluja za samo jedan dan -nisu uspjele zaustaviti napredovanje hrvatskih snaga tijekom Operacije Maestral. Makar su se srpske snage upustile u ozbiljne borbe protiv snaga HV, HVO i ABiH, nisu uspjele spriječiti prodor tih snaga prema Banjoj Luci, kojoj su se hrvatske snage približile na svega 24 km: zaustavljanje daljnjeg napredovanja hrvatskih snaga prema Banjoj Luci plod je političkih odluka - uz presudno posredovanje diplomacije SAD - kojoj se činilo da bi "preveliki" uspjeh operacije mogao ugroziti mirovne napore koji su poslije urodili Daytonskim sporazumom - kako svjedoči američki diplomat Richald Holbrooke u svojoj memoarskoj knjizi.[1] [2]

Operacija Maestral poduzeta je u cilju sprječavanja srpskih snaga da se utvrde na novouspostavljenoj bojišnici, uz njihovo potiskivanje dalje od Grahova, Glamoča i Kupresa. Planirano je oslobađanje Šipova, Jajca i Drvara, uz uspostavljanje nove bojišnice ispred Petrovca, Ključa i Mrkonjić Grada (koji bi ostali na srpskoj strani bojišnice). Operacija je, također, trebala omogućiti napredovanje 5. korpusa Armije BiH s bihaćkog područja prema Sanskom Mostu i 7. korpusa ABiH s područja srednje Bosne prema Kotor Varošu.

Preduvjeti[uredi VE | uredi]

Temeljem Splitskog sporazuma Hrvatske i Federacije BiH od 22. srpnja 1995., nekoliko tjedana nakon operacije Oluja i nakon odbijenog protunapada Vojske Republike Srpske iz pravca Drvara, tijekom kojega su HV i HVO zauzele dodatne kvadratne kilometre u smjeru Drvara, težište djelovanja Hrvatske vojske ponovno je vraćeno u Bosnu i Hercegovinu.

Međunarodna zajednica nije pravila probleme jer je daljnje napredovanje hrvatskih i snaga ABiH izgledao kao najbolji način da se bosanskohercegovački Srbi prisile da bez traženja dodatnih uvjeta sjednu za pregovarački stol. Zajedno sa snagama Armije BiH, Hrvatske snage su počele planiranje oslobađanja i zauzimanja što većeg područja u jugozapadnoj Bosni. 4. i 7. gardijska brigada, 1. hrvatski gardijski zdrug, 126. domobranska (Sinjska) pukovnija, 6 domobranska (Splitska) pukovnija, 112. (zadarska) brigada HV, 113. (šibenska) brigada, kao i 7. (zadarska), 15. (šibenska), 142. (drniška) i 134. (biogradska) domobranska pukovnija, izvidničko-diverzantska satnija GSHV, 81. (virovitička) gardijska bojna HV, dio Specijalne policije MUP RH, te 1., 2. i 3. brigada HVO, 60. gardijska desantna pukovnija HVO "Ludvig Pavlović", postrojbe specijalne policije MUP HVO i 22. diverzantski odred HVO se pripremaju za nastavka napredovanja prema Banjoj Luci. S područja bihaćke enklave je u koordinaciju s tim hrvatskim snagama napredovao 5. korpus ABiH, a s područja srednje Bosne 7. korpus ABiH. Zamisao operacije bila je smjela i predviđala je prodore na dva operativna pravca od Bosanskog Grahova prema Drvaru i od Glamoča prema Jajcu.

Zbog ponavljanja masakra na sarajevskoj tržnici Markale, 28. kolovoza 1995., zračne snage NATO-a tijekom noći 30. kolovoza 1995. godine pokreću snažnu kampanju zračnih udara na bosanske Srbe pod nazivom Operacija Namjerna sila. Vojska bosanskih Srba biva snažno rastrojena. U tom olakotnom trenutku dok su oči svijeta bile uprte u nebo i dok su se brojale štete Srba oko Sarajeva, vojni stožeri ABiH, HV-a i HVO-a iskorištavaju trenutak nemoći VRS i pokreću združenu ofenzivu.

Tijek operacije[uredi VE | uredi]

Operacija počinje u petak, 8. rujna iz pravca Glamoča i Kupresa - prve srpske linije su bile lako razbijene i u ruke 7. i 4. gardijskoj brigadi pada strateški važan planinski vrh Veliki Vitorog, visok 1906 m/nm, odakle se kontrolira široko područje od Kupreškog polja i Glamoča sve do Šipova, Jajca i Mrkonjić Grada. Nasuprot hrvatskim snagama bilo je 7 lakih pješačkih slabo popunjenih srpskih brigada, jedna motorizirana brigada i dva oklopljena bataljuna 2. Krajiškog korpusa VRS.

U isto vrijeme kreću napadne operacije 5. korpusa Armije BiH pod zapovjedništvom generala Atifa Dudakovića iz pravca Bihaća prema planinama Grmeč i Bosanskom Petrovcu te prema Bosanskoj Krupi. 7. korpus Armije BiH pod zapovjedništvo generala Mehmeda Alagića pokreće žestok napad na Donji Vakuf.

Usporedno s tim, Armija BiH pokreće i operacije prema drugim strateškim područjima pa tako u ponedjeljak, 11. rujna 1995., pada snažno, strateško važno srpsko uporište Vozuća na cesti Banovići-Zavidovići, a narednih dana u bošnjačke ruke pada skoro cijela planina Ozren.

Sutradan, u utorak, 12. rujna 1995., snage 4. gardijske brigade HV-a zauzimaju gradić Šipovo, a 7. gardijska brigada zauzima strateški iznimno važan prijevoj Mliništa na cesti između Glamoča i Mrkonjić Grada.

Sljedeći dan, srijeda, 13. rujna 1995. bio je iznimno uspješan - 7. gardijska brigada zauzima Drvar, 4. gardijska brigada zauzima grad Jajce, većinski hrvatski grad, nad slapovima Plive zavijorila je hrvatska zastava, što je za akciju Maestral značilo ono što je za Oluju značila zastava na Kninskoj tvrđavi. Istog dana pada i Donji Vakuf u ruke 7. korpusa Armije BiH.

Na južnom ratištu, HV i HVO su osvojili nekoliko brda s kojih se mogao nadzirati grad Trebinje. [nedostaje izvor].

15. rujna 1995. jedinice 5. korpusa Armije BiH zauzimaju Bosanski Petrovac, a idućeg dana, 16. rujna pada i gradić Ključ. Narednog dana, nedjelja, 17. rujna, 5. korpus oslobađa i Bosansku Krupu. Sljedećih dana 5. korpus zauzima šire područje u pravcu Bosanske Otoke, Prijedora i dospijeva nadomak Sanskom Mostu, koji će biti zauzet nepunih mjesec dana kasnije.

Nakon tjedan dana borbi, operacija završava. Zauzeto je i oslobođeno područje široko 100 i duboko 25 kilometara na kojem su bili važni prijevoji Oštrelj i Mlinište, a između HV-a i Banje Luke još je samo gradić Mrkonjić Grad, koji je zauzet u akciji Južni potez (8. - 12. listopada 1995.). Vitalno srpsko uporište, Banja Luka, sada je postao realni sljedeći cilj, čije oslobođenje bi značilo totalni poraz srpskih snaga u BiH. Akcija Južni potez je - kako i intervjuu za "Europa Magazin" objašnjava u travnju 2011. godine Peter Galbright, ondašnji veleposlanik SAD u Hrvatskoj - zaustavljena na intervenciju američke diplomacije.[3]

Srpski gubici[uredi VE | uredi]

Uz uništenje infrastrukture, logistike i zapovjednog sustava od strane zračnih snaga NATO saveza, hrvatsko-bošnjački udar je Republici Srpskoj odlomio komad po komad teritorija i donio na tisuće izbjeglica koje su se u kolonama slijevale prema Prijedoru i Banjoj Luci. Skoro u potpunosti je razbijen 2. Krajiški korpus VRS i natjeran u bježanje. Moral Srba bio je vrlo oslabljen, u Banjoj Luci i diljem Republike Srpske zavladala je panika. Ipak, široka osvojena područja prije rata nisu bila gušće naseljena - u pitanju su planinska, teže pristupačna područja, pa broj izbjeglica u odnosu na osvojenu površinu nije bio velik.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. “Završiti rat“, Richard Hoolbroke, izdanje TKP ŠAHINPAHIĆ, Sarajevo 1998., str. 164-165
  2. Jakša Raguž: Operacija “Burin” – planovi Hrvatske vojske za zauzimanje istočne Hercegovine 1995. godine, Časopis za suvremenu povijest, sv. 41 br. 3, prosinac 2009., str. 647.-648.
  3. "Za Bosnu bi bilo bolje da SAD nisu spriječile pad Banje Luke!", "Europa Magazin", Lawrenceville, SAD, travanj 2011, str. 16-18

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  • Operacija MAESTRAL, mrežne stranice Udruge hrvatskih branitelja domovinskog rata Policije Brodsko-posavske županije, posjećeno 8. rujna 2015.
  • Maestral, Udruga veterana SJP Alfa Zagreb, posjećeno 8. rujna 2015.