Operacija Miljevci

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Operacija Miljevci
sukob: Domovinski rat
Jack in Siritovci.jpg
Hrvatski vojnik/dragovoljac sa Korzike Jacques Nicolai - ispred znaka u Širitovcima
Vrijeme 21. - 22. lipnja 1992.
Mjesto Sjeverno-dalmatinsko bojište (zaleđe Šibenika)
Ishod pobjeda Hrvatske
Teritorijalne promjene 108 četvornih kilometara
Sukobljene strane
Flag of Croatia.svg
Republika Hrvatska
Flag of Serbian Krajina (1991).svg
tzv. "Republika Srpska Krajina"
Gubitci
6 poginulih i 2 teže ranjenih vojnika 75 poginulih vojnika, uništena 3 tenka, 2 oklopna transportera, 4 kamiona, zarobljeno 18 vojnika, 1 tenk, 2 oklopna transportera, 6 haubica 150 mm, 17 motorna vozila, 4 topa ZIS-a, 2 minobacača 120 mm, 5 netrzajna topa, 2 POLK 9K11 i veća količina streljiva.

Operacija Miljevci (Miljevački plato), oslobodilačka akcija Hrvatske vojske u kojoj je oslobođen prostor od 108 četvornih kilometara i 7 sela u šibenskom zaleđu. Akcija je dobila ime po okupiranim Miljevačkim selima oduvijek naseljenim isključivo hrvatskim stanovništvom, a koja su prilikom akcije oslobođena. Operacija je praktički trajala jedan dan, od jutra 21. lipnja - 22. lipnja 1992. godine.

Vojne snage[uredi VE | uredi]

Hrvatski vojnici spremaju se uništiti srpski tenk; lijevo Jacques Nicolai - Korzikanac.
Vojni kamion TAM 150 korišten od Hrvatske vojske.

Hrvatska[uredi VE | uredi]

Ukupne snage sastojale su se od 520 ljudi. Glavne snage za napad činili su dijelovi 113. brigade koji u tom trenutku nisu bili na bojišnici, pojačani s dijelom postrojbi 142. brigade koji su bili spremni sudjelovati u napadu. Istočno od snaga za napad, obranu su izvodili dijelovi 142. brigade i 141. brigade, a zapadno u skradinskom zaleđu dijelovi 113. brigade.

RSK[uredi VE | uredi]

Na miljevačkom području neprijatelj je rasporedio snage jedne pješačke bojne, koristeći za obranu naselja i zaprečivanje prilaznih putova. Imao je jaku topničku potporu i bolju opremu (vojarna Trbounje). Težište obrane mu je bilo na komunikaciji Nos Kalik - selo Drinovci.

Povod i početak operacije[uredi VE | uredi]

Uništen srpski tenk T-55 na cesti za Drniš.

Zbog stalnih topničkih napada po Šibeniku, Skradinu i čitavoj šibenskoj bojišnici, izvedena je operacija Miljevci. Povod za akciju dali su im agresori koji su minirali i palili kuće Miljevačkog platoa i terorizirali ostatak hrvatskog stanovništva. Operacija je izvedena u nepovoljin uvjetima za RH (stanje ni rata ni mira). Inicijativa operacije potekla je od neposrednih zapovjednika. Pripremljena je u tajnosti, a provedena u jednom danu. Područje operacije je bilo 7 većih sela i više zaseoka u kojima je živjelo oko 1300 stanovnika, isključivo Hrvata. Područje je omeđeno rijekom Krkom, rijekom Čikolom i padinama Promine.

Tijek operacije[uredi VE | uredi]

Zarobljeni srpski top i kamion u Širitovcima. S jedinom cestom odsječenom hrvatskim bočnim napadom, poražene srpske postrojbe su bile prisiljene napustiti svoju tešku opremu i povući se kopnenim putem, pješice.

Napad i dovođenje postrojbi obavljen je preko noći i to u skupinama. Napad je počeo bez paljbene pripreme u 5 sati 21. lipnja 1992. godine s ciljem da se iznenadi neprijatelja. Izveden je u tri smjera: preko rijeke Čikole, rijeke Krke i Nos kalika.

Sve postrojbe su podijeljene u 8 skupina u okviru kojih je bilo 26 manjih grupa s 4 sanitetska tima. Većina skupina je tijekom noći presjekla telefonske žice i prekinula vezu među postrojbama neprijatelja i vojarne Trbounje. Borba se vrlo brzo razvila na cijelom miljevačkom prostoru. Neprijateljski tenkovi su pokrenuti tek poslije 7 sati. Prvi tenk je uništen, a ostali su se vratili u vojarnu Trbounje. Borbe su trajale cijeli dan, a selo Drinovci je oslobođeno zadnje, 22. lipnja 1992. u jutarnjim satima. Taj dan započeli su pregovori pod pokroviteljstvom UNPROFOR-a i EZ o prekidu vatre. Rezultata nije bilo.

Sljedećeg dana 23. lipnja 1992. izveden je protunapad neprijatelja s 8 tenkova, 4 oklopna transportera i pješaštvom. Protunapad je zaustavljen, uništena su 2 neprijateljska tenka, a ostali su se nakon toga povukli u vojarnu Trbounje. Nakon odbijanja protunapada, pristupilo se organiziranju obrane na crti: Čikola - Vlaići - Karalići - Mazalini - Krka. Vijeće sigurnosti UN-a izdaje Rezoluciju 762 koja osuđuje akciju i traži povlačenje hrvatskih snaga na početne položaje, što Hrvatska odbija.

Ova mala akcija poslužila je Hrvatskoj uglavnom za to da se ispitaju reakcije "VRSK" i međunarodne zajednice. Nakon akcije je general Petar Šimac iz Splita (navodno prenoseći zapovijed iz Zagreba) naredio da se Hrvatske postrojbe povuku nakon što su neprijatelja već potjerale dublje prema Drnišu. Zapovjednik akcije je takvu zapovijed odbio poslušati, a kasnije je izjavio: "Bili smo svjesni da bi u slučaju povlačenja stradanja bila još veća, pa je 23. lipnja došlo do protuudara Torbičinih vojnika. Uspjeli smo zadržati oslobođeni teritorij, a onda su počeli pregovori o predaji tijela neprijateljskih vojnika".

Izvori[uredi VE | uredi]

Vukovar water tank.jpg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Domovinski rat on line. Vidi Dopusnicu Domovinskog rata on line za Wikipediju na hrvatskome jeziku.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Operacija Miljevci